Slabe tačke nacionalnih parkova: Skadarsko jezero na meti lovokradica, na Prokletijama nelegalna sječa

Tokom prošle godine u pet zaštićenih područja evidentirano najmanje 1.200 nelegalnih aktivnosti.

Dok nelegalni investitori betoniraju zaštićene zone, a krivolovci na Skadarskom jezeru koriste zabranjene strujne agregate, rendžeri čuvaju prirodu bez adekvatnih vozila, osnovne opreme i jasnih zakonskih ovlašćenja, nerijetko izloženi otvorenim prijetnjama i pritiscima. Devastatori su na Durmitoru imali čak i podršku države jer su helikopteri vojske i policije korišćeni za podizanje ilegalnog kampa.

Crnogorski nacionalni parkovi na meti su devastatora. Na Durmitoru i Prokletijama ,,cvjeta“ divlja gradnja, na Skadarskom jezeru krivolov, Lovćen je paralisan nedostatkom osoblja, dok Biogradsku goru ugrožavaju nelegalni zahvati u strogim zonama zaštite i najezda pasa lutalica. To pokazuju izvještaji o radu pet nacionalnih parkova za prošlu godinu.

Zajednička boljka svih zaštićenih područja jeste pravni vakuum u kojem službe zaštite djeluju. Dok devastatori koriste rupe u sistemu, rendžeri na prvoj liniji odbrane nemaju zakonsko pravo izricanja mandatnih kazni. Bez adekvatnih terenskih vozila, osnovne protivpožarne opreme i sredstava za ličnu bezbjednost, umjesto podrške nerijetko trpe pritiske, verbalne napade i otvorene prijetnje na terenu.

SKADARSKO JEZERO: Dobro opremljene lovokradice

Tokom prošle godine na području Nacionalnog parka Skadarsko jezero registrovano je čak 857 slučajeva nelegalnog izlova ribe, 294 nepravilnosti prilikom prodaje ulaznica, 31 požar, devet krivolova puškom, četiri nelegalne sječe šume, tri nelegalne gradnje, kao i 47 ostalih nelegalnih aktivnosti koje obuhvataju neovlašćen ulazak vozila, oštećenje imovine i sumnjive dojave na terenu.

Svega 18 nadzornika Službe fizičke zaštite svakodnevno se suočavalo sa tehnološki vrhunski opremljenim krivolovcima koji koriste i zakonom zabranjena sredstva poput električne struje, sondi i agregata. Procesuirano je ukupno 75 lica zbog nelegalnog izlova ribe, dok je Služba fizičke zaštite obavijestila preduzeće o još 65 aktivnosti krivolova (NN lica).

Tokom tih intervencija spaseno je ili zaplijenjeno oko 368 kilograma izlovljene ribe, a nadzornici su oduzeli i Upravi za državnu imovinu predali obiman arsenal opreme: 139 ribarskih mreža, 18 parangala i četiri blinkera, kao i 33 plovila, te 28 vanbrodskih motora sa 16 rezervoara. Poseban fokus bio je na suzbijanju lova strujom, pa je od prekršilaca oduzeto 13 električnih pretvarača, 37 akumulatora, pet gel-baterija i jedan agregat, uz dodatnih 13 sondi, 27 osti, 17 lampi, osam sakova i jedna vabilica za ptice.

Pritisak na zaštićeni prostor bio je toliki da su nadzornici, pored 17 krivičnih prijava Osnovnom državnom tužilaštvu, dvije prijave Upravi policije i 18 prijava ribarskoj inspekciji, morali da podnesu čak 226 prijava nadležnim komunalnim, ekološkim i građevinskim službama i ministarstvima zbog devastacije obala, nelegalne gradnje, divljih džiping tura i ekoloških akcidenata poput izlivanja nafte i naftnih derivata u jezero.

Pod lupom inspekcija našli su se i prevoznici turista, pa je sprovedena kontrola plovila i izrečeno šest prekršajnih naloga.

Iako su tokom godine za potrebe Službe fizičke zaštite obezbijeđena određena plovila i vanbrodni motori, uprava preduzeća zaključuje da je za trajno suzbijanje prekršaja neophodna hitna tehnička modernizacija: nabavka terenskih automobila (nedostaje jedno vozilo), teleskopa za naučne saradnike radi održivog monitoringa, kao i obezbjeđivanje dodatnih kamera za nadzor. Takođe, dugoročna zaštita tog osjetljivog vodenog ekosistema zavisi i od daljeg unapređenja saradnje sa Upravom policije, a naročito Sektorom granične policije, Upravom pomorske sigurnosti i Lučkom kapetanijom.

PROKLETIJE: Rendžerima fale i krplje i kamioni

Tokom prošle godine registrovana je ukupno 21 nelegalna sječa, što predstavlja dominantan pritisak na Prokletije.

Osim toga, nadzorne službe su evidentirale i procesuirale 12 slučajeva nelegalne gradnje, tri devastacije terena, dva prekršaja u kategoriji ostalih nepravilnosti, kao i jedan slučaj krivolova.

Nelegalna gradnja, trajnih i privremenih objekata, kako na privatnom tako i na državnom zemljištu zabilježena je na atraktivnim lokacijama: na Bakovića katunu, Bogićevici, Kolašinaca katunu, Metjahića katunu i u dolini Grebaje, gdje su građeni šadrvani drvene konstrukcije i drvene terase pretvarane u betonske…

Nacionalni park Prokletije obuhvata prostranu i veoma razuđenu teritoriju od skoro 16.630 hektara, a poslove fizičke zaštite i održavanja reda neprekidno, 24 sata dnevno, obavljalo je svega deset zaposlenih.

Oni su na otvorenom prostoru tokom cijele godine i svakodnevno se suočavaju sa rizičnim situacijama koje uključuju susrete sa divljim životinjama kao potencijalnim prenosnicima bjesnila, ali i sa naoružanim licima, sa posebnim angažovanjem na graničnom dijelu parka gdje prate i kretanje krupnih sisara tokom zimskih mjeseci.

Zbog visokorizičnog okruženja, uprava ukazuje na neophodnost obezbjeđivanja odgovarajućih sredstava prinude u skladu sa Zakonom o zaštiti lica i imovine i Zakonom o nacionalnim parkovima. Dodatno opterećenje za službu predstavlja činjenica da veći broj nadzornika, pored svojih redovnih poslova na zaštiti prirode i osmatranju terena radi blagovremene prijave požara, obavlja i poslove naplate naknada za korišćenje dobara parka.

Služba fizičke zaštite unaprijedila je opremu – nabavili su službene telefone, kamere, dronove i dvoglede, a obezbijeđena su i dodatna terenska vozila radi efikasnijeg pokrivanja prostora. Ipak, opšti nivo materijalno-tehničke opremljenosti i dalje se ocjenjuje kao nezadovoljavajući usljed zastarjelosti i nedostatka osnovnih sredstava, pa se kao prioritet nameće nabavka specijalizovane opreme poput termalnih kamera, kamera-zamki i krplji za zimske uslove.

LOVĆEN: Rendžeri naplaćivali karte

Služba zaštite, koja broji 12 nadzornika, suočila se sa drastičnim kadrovskim deficitom. Masovno odsustvo radnika iz Službe za naplatu zbog privremene spriječenosti za rad i bolovanja paralisalo je rad kontrolnih punktova, onemogućivši konstantnu i 24-časovnu kontrolu ulazaka u park, uključujući i ključni punkt Ivanova Korita. Kako rampe ne bi ostale prazne, nadzornici su morali da napuste redovne patrole šumama i preuzmu rad u naplatnim kućicama, zbog čega su hitno obučeni za rukovanje kasama i softverom za elektronsku naplatu ulaznica.

Struktura prekršaja evidentiranih na Lovćenu pokazuje da je upravo naplata ulaznica veliki problem – registrovane su 43 nepravilnosti. Pored toga, zabilježena su 24 slučaja u kategoriji ostalih nelegalnih aktivnosti: neovlašćen ulazak i kretanje vozila van puteva, oštećenje parkovske imovine, kao i tehnički i organizacioni problemi na samim punktovima.

Služba je procesuirala 12 specifičnih aktivnosti na terenu, među kojima su četiri nelegalne sječe, jedna sječa za koju je komisija utvrdila da je izvršena planski, jedna nelegalna gradnja, jedno nelegalno postavljanje privremenih objekata, te po jedan slučaj prisustva krda konja bez nadzora i vožnje kvadova Vučjom stazom, gdje su posjetioci ugrozili i sopstvenu bezbjednost.

Poseban problem, kako se navodi, predstavlja prisustvo krda konja, goveda i psi lutalice koji uništavaju infrastrukturu i ugrožavaju bezbjednost.

Tehnička opremljenost službe je na kritičnom nivou jer rendžeri raspolažu samo jednim vozilom, što je nedovoljno za efikasnu kontrolu terena, dok bi nabavka kvad vozila značajno olakšala pristup lokacijama zahvaćenim požarom. Takođe, nijesu nabavljena sredstva prinude, niti moderna oprema poput dronova i digitalnih radio sistema TETRA. Kao potvrda loše opremljenosti navodi se podatak da su snijeg čistili bagerom koji je parku ustupila JU Odmaralište „Lovćen – Bečići“.

Zaključak izvještaja: da bi se trajno osigurao stabilan nadzor neophodno je reformisati kadrovsku politiku, utvrditi starosnu granicu i fizičku spremnost zaposlenih.

DURMITOR: Vojska i policija pomagale devastatorima

Služba fizičke zaštite, koja je organizovala rad sa 13 zaposlenih, procesuirala je ukupno 64 protivpravne radnje. Nelegalna gradnja zauzima primat sa čak 39 slučajeva, odnosno 60,96 odsto od ukupnog broja. Na meti su lokaliteti: Poljana, Savin kuk, Đurđevića Tara, Motički gaj, Lever Tara, Dobri do, Mala Crna Gora (Donje selo) i Todorev do.

Izdvaja se slučaj iz decembra u Đurđevića Tari, gdje je bez ikakvih dozvola podignut masivni betonski zid dužine 120 metara i visine dva metra, zbog čega je prijava, osim nadležnim inspekcijama, proslijeđena i Odjeljenjubezbjednosti Pljevlja. Takođe, na lokaciji Poljana (Savin kuk) podnijete su prijave protiv D. O, N. Š, N. K, S. N. dok su na ostalim lokacijama procesuirani M. D. (Mala Crna Gora), V. Ć. (Todorev do), D. Đ. (Dobri do) i D. R. (Lever Tara).

Ipak, 2025. će se pamtiti, kada je o nelegalnim aktivnostima riječ, po lokalitetu Lokvice gdje je podignut kompletan kamp, a izvršioci su imali logističku pomoć državnih organa: opremu su prebacili uz pomoć avio-jedinica Vojske i Uprave policije, i to bez dozvole Agencije za zaštitu životne sredine ili Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore.

Autori izvještaja ukazuju na sporu reakciju pojedinih inspekija na Žabljaku. Dok ekološka ažurno reaguje, građevinska i komunalna policija drastično kasne, što ide naruku nelegalnim investitorima i omogućava im da, nesmetano završe započete objekte. Budući da predstavljaju prvu liniju odbrane parka, nadzornici trpe konstantan verbalni pritisak i otvorene neprijatnosti od mještana koji zapisnike o izvršenoj kontroli doživljavaju kao lični napad rendžera. Tenzije sa lokalnom zajednicom dodatno su pojačane činjenicom da granice parka u komarsko-pošćenskom kraju (Poljana, Savin kuk) i Maloj Crnoj Gori nijesu obilježene, što stvara idealne uslove za širenje nelegalne gradnje u pograničnom pojasu.

Prostor parka pretrpio je ozbiljne ekološke povrede i u zoni kanjona rijeke Tare (osam prijava). Tokom izvođenja radova na rekonstrukciji i adaptaciji puta Đurđevića Tara – Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, građevinska firma „Intermost“ iz Podgorice u više navrata je minirala teren na nepropisan način.

–Usljed toga, masivni stijenski i asfaltni materijal obrušavao se u korito Tare, čime su trajno izmijenjeni izgled i biodiverzitet zaštićenog riječnog toka. Na istoj lokaciji bilježeno je i nelegalno probijanje pomoćnih puteva, kao i stvaranje divljih deponija. Podnijeta je prijava protiv kompanije „Bemaks“ zbog nepropisnog odlaganja otpada bez dozvole na lokaciji Ravni krš iznad same Tare, kao i firme „Durrador“ jer je bez saglasnosti uprave i Agencije za zaštitu životne sredine, na lokalitetima Barno, Zminje jezero i Skakaona, postavila fizičke prepreke radi održavanja sportske trke. Na lokalitetu Katunište evidentirana su dva slučaja postavljanja nelegalnih kontejnera (NN lica) – piše u izvještaju.

Upravu parka ohrabruje pad broja slučajeva bespravne eksploatacije šume. Ipak, podnijeto je devet prijava zbog sječe na lokacijama Bosača (dva NN lica), Kandija (0,82 kubika hrasta), Mioč poljana (dva stabla smrče), Sirova gora – Zaboj (M. T. sječa 1,78 m3 bruto drvne mase), lica (D. D. devet stabala bukve), te Orašac – Premćani (M. V. i jedno NN lice, sječa 1,35 kubika)…

U privrednom sektoru, građevinska firma „Štrabak“ uhvaćena je na djelu i procesuirana zbog bespravne sječe 18 panjeva stabala debljine 10 do 15 cm na lokaciji Blato.

Na lokalitetu Tepca ukradena je tehnička oprema – kamera namijenjena za naučni monitoring divljači. Registrovan je slučaj uništenja imovine parka, kada je M. B. Upotrebom fizičke sile polomio i oštetio ulaznu rampu na Crnom jezeru. Na lokaciji Đurđevića Tara procesuirani su kineski vodiči i M. V. iz agencije ,,Budva turs“ zbog preprodaje ulaznica turistima.

Tokom godine na teritoriji Durmitora i njegovim obodima buknula su tri velika požara. Na lokaciji Međuvršje – Crni vrh (obod parka) trajao je tri dana, a na Boričkom brdu – Boričju dva dana: Na Lojaniku bio je najteži požar jer je zahvatio stjenoviti i nepristupačan teren obrastao niskim rastinjem, pa se sa zemlje nije mogao gasiti. Trajao ječak 38 dana.

– Nakon analize u postpožarnom periodu, zaključeno je da ovi požari nijesu nanijeli trajnu štetu biodiverzitetu parka. Ipak, hronični nedostatak bazične protivpožarne opreme i naprtnjača ozbiljno parališe brzinu reakcije i efikasnost rendžera na terenu – piše u izvještaju.

Služba zaštite nije evidentirala nijedan slučaj krivolova. Ipak, zabilježeni su incidenti uznemiravanja faune: na lokaciji Metalica uhvaćen je lovački pas (NN vlasnika), dok je na lokaciji Blato (S. Dž.) i Brajkovača uklonjeno nelegalno postavljeno više kamera-zamki (NN lica) postavljenih sa ciljem ilegalnog praćenja kretanja divljači i lova. Preko Instagram profila ,,Montenegro guide gigo“, procesuiran je M. B. zbog uznemiravanja faune, odnosno objavljivanja video-materijala na kojem se vidi gonjenje i uznemiravanje divokoza u osjetljivoj fazi parenja.

Ozbiljan sistemski problem čuvarima prirode predstavlja neusklađenost regulative – Zakona o zaštiti lica i imovine, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o nacionalnim parkovima i Krivičnog zakonika.

Pojašnjeno je da divljanje motornih sanki van kategorisanih puteva, ATV kvadova, off-road motocikala i nelegalna upotreba dronova ugrožavaju posjetioce i biodiverzitet, ali i da se Služba zaštite nalazi u pravnom vakuumu jer rendžeri nemaju zakonsko pravo izricanja mandatnih kazni za te prekršaje, zbog čega menadžment insistira na hitnom usklađivanju zakona i jasnom definisanju nadležnosti koje se preklapaju.

BIOGRADSKA GORA: Najezda pasa lutalica

Poslove neprekidne 24-časovne zaštite i kontrole prostora po smjenama realizuje deset nadzornika. Lani je Služba fizičke zaštite sačinila ukupno 14 zapisnika o protivpravnim radnjama, što je 100 odsto više nego godinu ranije. Čak deset prijava odnosi se na nelegalnu gradnju, tri na nelegalno puštanje lovačkih pasa, dok je u jednom slučaju registrovana teška devastacija prostora. Građevinski prekršaji su zabilježeni na Pešića katunu, Dolovima Lalevića, Šiški, na Zekovoj glavi, kao i na lokaciji Pešića rupa. Pored toga, inspektori su pečatili radove na lokaciji Kraljevo kolo i Tutića katunu.

U izvještaju se konstatuje da veliki operativni problem predstavljaju odluke lovačkih društava iz Kolašina, Mojkovca i Berana da dozvole lov do samih granica zaštićenog područja, koje ujedno predstavljaju i granice lovišta.

Nadzornici su evidentirali tri slučaja nelegalnog puštanja lovačkih pasa na prostoru Biogradskog jezera, a procesuirani su V. B, D. B. i M. B.

Da je situacija na ivici incidenta,potvrđuje i događaj od 2. novembra, kada su kamere-zamke nevladine organizacije CZIP u drugoj zoni zaštite snimile nepoznato lice sa oružjem, zbog čega je podnijeta krivična prijava Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu i Beranama. Služba fizičke zaštite, s druge strane, nije zabilježila nijedan direktan slučaj krivolova niti nedozvoljenog ribolova na vodama Biogradskog jezera i dijelu toka rijeke Tare.

Ozbiljan ekološki i bezbjednosni problem predstavlja prisustvo velikog broja pasa lutalica.

– Sanacija i početak zatvaranja deponije otpada na Štitaričkoj rijeci pokrenuli su čopore napuštenih životinjakoje konstantno i u sve većem broju upadaju u park, rastjeruju divljač i napadaju posjetioce i nadzornike. Iako su lokalne i državne institucije prvobitno proglasile nenadležnost, Služba zaštite je inicirala sastanak sa Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove gdje su precizirana ovlašćenja opštinskih organa, ali je problem i dalje akutno prisutan – piše u dokumentu.

Sličan problem postoji i sa sprovođenjem odluke o zabrani kretanja kvadova i džipova van javnih puteva jer su trenutni kapaciteti nedovoljni za potpunu kontrolu, pa menadžment insistira na aktivnijem uključivanju ekološke inspekcije sa oštrom kaznenom politikom. Dodatnu poteškoću u radu predstavljaju neobilježene granice parka, naročito na teritorijama opština Berane i Mojkovac, kao i nepovoljna starosna struktura zaposlenih koja ograničava efikasnost na fizički zahtjevnom terenu, zbog čega se predlaže zakonsko regulisanje starosne granice za obavljanje tih poslova.

Izvor: Pobjeda Autorka: Dragica Šaković