Dino Mujić: Posao rezača maslina je vrlo delikatan, svaki korijen je priča za sebe

U maslinjacima na području opštine uveliko se obavlja rezidba, koja je važna zbog očuvanja stabla i poboljšanja roda ove biljke. Prema riječima rezača (krastača) maslina Dina Mujića, u pitanju je rezidba kao i svakog drugog južnog voća.

Mujić je mišljenja da je posao rezača maslina vrlo delikatan jer je svaki korijen priča za sebe.

– Treba znati u kojem je stadijumu, da li je od pet ili 15 godina, da li je zapušten, održavan, da li je dobar teren da se stablu možeš prići… Ima, recimo, nekih terena gdje ne možeš staviti skalu, negdje se nađe bršljan da smeta, voda, itd. – priča Mujić, i dodaje da se na dan ne može orezati previše maslina.

– U suštini, ako su u pitanju naša velika stabla i ako će rezač da napravi pristojan posao, kada je stablo u nekom solidnom stanju, da kažemo da na dan može da oreže od šest do osam stabala, pa i do deset. To je neka granica. Naravno i da ima onih koji odrade 15 ili 20, ali ja nisam mjerodavan da ocjenjujem nečiji rad.

Prema riječima Mujića, rezidba je jedna od važnijih agrotehničkih mjera što se tiče masline.

– Maslina da 70 odsto ploda na jednogodišnjoj grani i rezač koji to radi trebao bi da prepozna tu granu. To je malo komplikovano kad se o tome priča, ali za čovjeka koji to zna, koji je upućen u to, nije nikakav problem. Uglavnom, rezidba je bitna, jer čim skineš višak hrane, ona se bori i stvara nove grane. I time se stvara mogućnost da ona napravi rod. Kod nas se pojavljuju ljudi koji su manje vični i iskusni i neće da shvate da se to sve radi zbog poboljšanja roda i zbog redovitosti. A ne jednom ti maslina da, recimo 100 kg maslina, i onda tri godine ne daje ništa. Potrebno je imati uravnoteženu berbu – kaže Mujić, i ističe da ne zavisi baš sve od rezidbe, već ima i drugih okolnosti.

– Ako se maslina navodnjava, porast mladih grana će biti još veći i uspješniji. Velika je razlika ako se maslina navodnjava. Ja kroz posao rezidbe to najbolje vidim. Odem u maslinjak koji se ljeti ne navodnjava, to je jedna priča. A odeš u maslinjak koji se navodnjava i to je sasvim nešto drugo. Tu je bujno, jako, ima što i da se skine, a i da ostane na maslini – priča Mujić, i dodaje da rezidba može da se obavlja čak i do kraja maja.

– Zavisi koji je intenzitet rezidbe. Imamo rezidbu napuštene masline, koja je baš zapuštena, i tu nema nikakvih kalkulacija, već sa nje treba skinuti sve suvo i dovesti je na neku mladu osnovu, odakle bi ona krenula da raste. Recimo mlado stablo kad se posadi, ono se praktično do prve berbe formira na neki uzgojeni oblik koji čovjek odabere. Da li će to biti krošnjasta, vaza, otvoreni ili zatvoreni kišobran, ima 10-15 mogućnosti… U prvih pet do osam godina ide se na formiranje uzgojnog oblika, i ide se u zadnjih tri godine, što zavisi od toga kako ko drži masline. Nekad pođeš u masline i misliš da imaju 3-4 godine, toliko su napredne, a nekad pođeš i misliš da su usađene juče, a one usađene godinama ranije i ne napreduju, jer se na njih ne obraća pažnja.

Maslina počinje da se reže od pete godine, podsjeća on, i na rod, jer ona već u petoj-šestoj godini daje po neko zrno roda.

– Posle toga ona ulazi u tu fazu mlade masline, koja već počinje da daje malo ozbiljniji rod. Ipak, u najjačoj snazi se računa maslina koja ima 30 godina. Kako ona stara, rezidbom treba da se obnavlja zeleno tkivo, odnosno ta listna masa koja inače daje rod.

Mujić smatra da se ne mora svake godine vršiti rezidba, ali da bi to bilo poželjno.

– Treba uklanjati, kako se u našem narodu kaže „filinzeˮ, odnosno te mlade jednogodišnje izdanke, da ne uzimaju vodu maslini bezveze. Međutim, to sada malo ko radi, ali to pomaže maslini, jer, recimo filinz koji raste unutar stabla guši krošnju, zatvara je, a onda, ako se to ostavi par godina da se ne skine, to se napravi unutra grana, i umjesto da se krošnja širi prema vani, da stvara veći obim, krošnja se zatvara unutra. Naravno da postoji opasnost da se stvori bolest. Samim tim ni sunce ne probija u tu krošnju kako treba. Poznato je i to da je 60 do 80 odsto roda na spoljnim djelovima krošnje. Ima roda i unutar stabla, ali to je možda 20 odsto – zaključuje Mujić.