Dokić: Teško ćemo nadoknaditi minus sa istoka

Crnogorski turizam nalazi se na još jednoj važnoj raskrsnici. Dok zvanične statistike često operišu optimističnim brojkama, realnost na terenu i analiza strukture gostiju ukazuju na ozbiljne sistemske nedostatke koje nismo uspjeli da otklonimo ni nakon nekoliko godina od početka globalnih geopolitičkih potresa.

Ekonomski analitičar Davor Dokić upozorava da se gubitak tradicionalnih tržišta i dalje snažno osjeća, dok je adekvatna zamjena za njih izostala usled pasivne marketinške strategije.

– Mi već evo petu godinu funkcionišemo bez ovih tržišta, osim izraelskog, koje je u porastu. S obzirom da je prekinut rat u Iranu, a nadamo se i trajnom miru, Izraelci će opet doći u Crnu Goru. Ipak, bez ruskih turista ostajemo bez 500 miliona eura prihoda, a to je veoma teško nadoknaditi sa drugih tržišta – ističe Dokić.

Prema njegovim riječima, ovakav finansijski jaz direktno utiče na procjene predstojeće sezone.

– Druga tržišta su veoma skromno „napadnuta“, tako da se nadamo da će ostati ova veza sa Jermenijom, jer nam je to jedina šansa za takozvano istočno tržište. To znači da će sezona biti na nivou prošlogodišnje – kaže Dokić.

Iako je gubitak velikog dijela istočnog tržišta desetkovao prihode u privatnom smještaju i vanpansionskoj potrošnji, Crna Gora svoje šanse ove godine mora tražiti u jačanju avio-dostupnosti i specifičnim nišama. Povratak mira na Bliski istok otvara prostor za masovniji dolazak turista iz Izraela, koji su se prethodnih godina pokazali kao visokoplatežni gosti, sa posebnim interesovanjem za sjever Crne Gore i kockarski turizam.

Bolja avio-dostupnost

Iako je logistika dugo bila označena kao usko grlo crnogorskog turizma, situacija pred sezonu 2026. izgleda znatno povoljnije. Dok se konkurencija poput Hrvatske i Grčke tradicionalno oslanja na ogroman broj letova, Crna Gora je napravila strateški iskorak postizanjem novog sporazuma sa niskobudžetnom kompanijom Wizz Air.

Ovaj dogovor donosi veći broj rotacija i stabilizaciju linija iz ključnih evropskih centara, čime se direktno odgovara na manjak letova koji nas je opterećivao prethodnih godina. Očekuje se da će veća ponuda sjedišta na aerodromima u Podgorici i Tivtu dovesti do bolje kontrole cijena karata, koje su u špicu sezone često bile barijera za turiste iz zapadne i centralne Evrope. Bolja povezanost sada daje šansu Crnoj Gori da se ravnopravno takmiči sa jeftinijim destinacijama, ali ostaje izazov da se infrastruktura na samim aerodromima prilagodi ovom povećanom prilivu putnika, kako bi servis ostao na nivou očekivanja.

– Jermenija se pojavljuje kao novi pojas za spasavanje za istočni sektor, ali jedan čarter-let ili dvije linije ne mogu biti sistemsko rješenje za rupu od pola milijarde eura. Potrebno je mnogo agresivnije prisustvo na sajmovima i digitalnim platformama u Poljskoj, Češkoj i baltičkim zemljama, koje su prošle godine pokazale ogroman potencijal za rast – smatra Dokić.

Pored gubitka tržišta, Crna Gora se suočava i sa unutrašnjim problemom inflacije. Cijene u restoranima i hotelskom smještaju u nekim primorskim gradovima premašile su evropske metropole, dok kvalitet usluge i prateće infrastrukture (saobraćajne gužve, problemi sa vodosnabdijevanjem i otpadom) često ne prati taj rast.

Podaci pokazuju da gosti sa Zapada, kojima sada težimo, imaju nultu toleranciju na lošu infrastrukturu i neispunjena obećanja. Bez Rusa, koji su često žmurili na infrastrukturne nedostatke zbog emotivne i kulturološke povezanosti, Crna Gora sada izlazi na surovo tržište gdje je jedini mjerodavan faktor odnos cijene i kvaliteta.

Predstojeća sezona će, prema svim najavama, biti svojevrstan preslikani scenario iz prošle godine – borba za svakog gosta, uz nadu da će potrošnja uspjeti da pokrije sve veće troškove poslovanja. Šanse leže u alternativnim tržištima poput Izraela i Jermenije, ali bez strateškog „napada“ na velika evropska tržišta i rješavanja problema saobraćajne izolacije, teško je očekivati da će magična cifra od 500 miliona eura minusa uskoro biti nadoknađena. Crna Gora mora da shvati da turizam više nije samo „so i more“, već ozbiljna ekonomska bitka, za koju mi trenutno djelujemo nedovoljno pripremljeno.

(DAN)