Domaća poljoprivreda ima potencijal, ali su potrebna ulaganja i bolja povezanost sa tržištem

Na panelu „Od farme do tržišta“, održanom u Portonovom u okviru EU-Montenegro Investment Conference, istaknuta je potreba za većim ulaganjima u poljoprivredu, snažnijim povezivanjem domaće proizvodnje i tržišta, kao i pripremom za konkurenciju na tržištu Evropske unije.

Među učesnicima bila je i Marija Markoč, izvršna direktorica Kuće maslina iz Bara, koja je govorila o potencijalima crnogorskog maslinarstva, kvalitetu i specifičnosti domaćih proizvoda kao konkurentskoj prednosti, ali i potrebi za dodatnim ulaganjima, promocijom i očuvanjem starih maslinjaka.

Poljoprivreda, prehrambena industrija i prerada domaćih proizvoda predstavljaju značajne mogućnosti za ulaganja u Crnoj Gori, posebno u kontekstu približavanja članstvu u Evropskoj uniji i rastuće potražnje za kvalitetnim domaćim proizvodima. Potrebu za snažnijim povezivanjem poljoprivredne proizvodnje, prerađivačke industrije i tržišta, uz predvidljiv regulatorni okvir i veće učešće investitora, obilježio je treći panel EU-Montenegro Investment Conference, pod nazivom „Od farme do tržišta“, održan u Portonovom.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković ocijenio je da poljoprivreda predstavlja jednu od najznačajnijih oblasti za investiranje u Crnoj Gori, posebno imajući u vidu visok nivo uvoza poljoprivrednih proizvoda i mogućnosti za povećanje domaće proizvodnje.

„Kada bi me investitori pitali u šta bi bilo najbolje ulagati u Crnoj Gori, mislim da je upravo poljoprivreda oblast sa najvećim potencijalom. Crna Gora godišnje uvozi gotovo milijardu eura poljoprivrednih proizvoda, uz značajne potrebe za mesom i žitaricama, koje bi se u većoj mjeri mogle proizvoditi na domaćem tržištu“, naglasio je Joković. 

Prema njegovim riječima, samo uvoz mesa vrijedi oko 150 miliona eura godišnje, što otvara prostor za investicije u stočarstvo, uzgoj i preradu. Posebno je ukazao na mogućnost povezivanja postojećih prehrambenih kompanija sa domaćim proizvođačima, čime bi se povećala dodata vrijednost proizvoda i ojačala domaća proizvodnja.

Ministar je naglasio da proizvodnja u Crnoj Gori raste i da je cilj dodatno podstaći ulaganja u poljoprivredu, ali i u drvopreradu, uz uklanjanje administrativnih prepreka za investitore.

Govoreći o evropskim integracijama, Joković je ukazao na to da će ulaskom u EU podrška poljoprivredi biti uređena kroz zajednički sistem fondova i pravila, zbog čega je važno da domaći proizvođači na vrijeme unaprijede kapacitete i pripreme se za konkurenciju na jedinstvenom tržištu.

Predsjednik Odbora direktora kompanije „13. jul – Plantaže“ Nikola Tripković, predstavio je razvoj kompanije koja je od male vinarije postala jedan od značajnih proizvođača vina u jugoistočnoj Evropi.

Istakao je da se konkurentska prednost kompanije zasniva na kvalitetu zemljišta, autohtonim sortama i kontroli cjelokupnog proizvodnog procesa – od uzgoja vinove loze i selekcije grožđa do proizvodnje, odležavanja i flaširanja vina.

„Značajna ulaganja tokom prethodnih šest do sedam godina stvorila su osnovu za dalji rast i razvoj, uz proizvodne kapacitete koji omogućavaju dostizanje do 30 miliona boca godišnje.

Vjerujem da naš kvalitet ima svoje mjesto u EU“, poručio je Tripković, ističući da evropsko tržište predstavlja priliku za dalji razvoj crnogorskog vinarstva.

Marija Markoč, izvršna direktorica Kuće maslina, ukazala je na značaj maslinarstva kao sektora koji povezuje dugu tradiciju, autohtone sorte i mogućnosti razvoja proizvoda visoke vrijednosti.

„Crna Gora je tokom prethodne dvije decenije ulagala u razvoj maslinarskog sektora, čime su unaprijeđeni proizvodnja i prerada maslinovog ulja. Naša država po obimu proizvodnje ne može konkurisati sa najvećim evropskim proizvođačima, ali kvalitet i specifičnost domaćih proizvoda predstavljaju značajnu konkurentsku prednost“, naglasila je Markoč. 

Kako je istakla, potrebna su dodatna ulaganja u preradu, promociju i valorizaciju maslinarskih proizvoda, kao i snažnije povezivanje proizvođača, naučnog sektora i turističke privrede. Posebno je ukazala na potrebu očuvanja starih maslinjaka i zaštite prirodnih resursa, uz razvoj novih poslovnih modela koji će tradiciju povezati sa savremenim tržišnim zahtjevima.

Jenc Šulc, izvršni direktor njemačke kompanije CIC Invest, istakao je da su za privlačenje investicija u poljoprivredu neophodni jasno definisani zakonski i podzakonski akti, koji će investitorima omogućiti da dugoročno planiraju poslovanje. Ukazao je na potrebu da se razvoj poljoprivrede ne ograniči samo na biljnu proizvodnju, već da obuhvati i stočarstvo, uz korišćenje potencijala koje Crna Gora ima u različitim segmentima sektora.Prema njegovim riječima, stabilan pravni okvir predstavlja osnovu za pretvaranje prirodnih i proizvodnih potencijala u održive poslovne projekte.

Direktor Mesne industrije Goranović, Đorđe Goranović ocijenio je da crnogorska prehrambena industrija ima potencijal za veći izvoz, ali da se spremnost kompanija za evropsko tržište ne može procjenjivati samo na osnovu rezultata nekoliko najvećih proizvođača. On je ukazao na izazove koje donosi usklađivanje sa evropskim pravilima, posebno u oblasti bezbjednosti hrane i zaštite životne sredine. 

“Potrebno je obezbijediti da se standardi dosljedno primjenjuju u cjelokupnoj domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, kako bi i mala gazdinstva i veće kompanije mogli ravnopravno da učestvuju na tržištu EU“, rekao je Goranović. 

Posebno je ukazao na potencijal za razvoj uzgoja junadi i goveda, imajući u vidu potrebe domaćeg tržišta, turističke privrede i mogućnosti izvoza.

„Mnogo su veći benefiti od toga što će Crna Gora brzo ući u EU, ali za te stvari moramo se pripremiti pojedinačno kao kompanije i pojedinačno kao gazdinstva. Privredi treba predvidiv regulatorni okvir, uz jasno definisane rokove i pravila koja omogućavaju planiranje poslovanja u višegodišnjem periodu“, naveo je Goranović. 

Bogdan Podlesnik iz NLB banke ocijenio je da Crna Gora ima priliku da svoju poljoprivredu razvija kroz model koji se zasniva na kvalitetu, održivosti i prepoznatljivosti domaćeg porijekla. Kao jednu od mogućnosti izdvojio je razvoj nacionalnog brenda „Made in Montenegro“, koji bi objedinio kvalitetne domaće proizvode i pomogao njihovom pozicioniranju na tržištu.

“Važno je povezati tradicionalne načine proizvodnje sa savremenim tehnologijama, koristiti mogućnosti evropskih fondova i podsticati razvoj novih kompanija i startapa u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije. NLB banka jespremna da podrži održive i zelene projekte, uz saradnju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i drugim partnerima“, naveo je Podlesnik. 

Tokom diskusije, vlasnik trgovinskog lanca Voli Dragan Bokan otvorio je pitanje potrebe za novim regulatornim pristupom koji bi podstakao profitabilne kompanije da ulažu u poljoprivrednu proizvodnju.

Bokan je ocijenio da bi Crnoj Gori, uoči pristupanja EU, koristila jasna strategija usmjerena na privlačenje većih investitora, uključujući identifikovanje odgovarajućih lokacija, rješavanje infrastrukturnih i ekoloških pitanja i stvaranje predvidljivih uslova za razvoj proizvodnje.

Odgovarajući na pitanje Bokana, ministar poljoprivrede Vladimir Joković je naveo da Crna Gora već ima značajne podsticaje za poljoprivrednike, uključujući bespovratnu podršku od 20.000 eura za početak bavljenja proizvodnjom.

Panel je moderirala Vanja Kljajević iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a diskusija je pokazala da razvoj poljoprivrede zahtijeva koordinisan pristup institucija, proizvođača, investitora i finansijskog sektora.

Izvor info/prt sc video: Media Biro