Isključivanje političkog menadžmenta i uvođenje profesionalnog može spasiti Barsku plovidbu

Ako neko ima legalno stečen kapital, zašto bi ulagao u nesolventnu kompaniju sa upitnim ishodom, ako bi mogao posjedovati flotu od šest novih brodova i biti jedini vlasnik – zapitao se inženjer pomorstva i pomorski stručnjak Goran Sindik nakon informacije da je Vlada odobrila mogućnost da arapska Faminas Investment grupa (FIG) postane strateški partner države ukoliko uspije da kupi 22 odsto akcija Barske plovidbe od manjinskih akcionara.

Ukoliko se to desi, kako su ranije saopštili iz Vlade, država bi zajedno sa FIG-om imala više od dvije trećine vlasništva u Barskoj plovidbi, čime bi se omogućilo da se odluke o restrukturiranju, raspolaganju imovinom velike vrijednosti ili zaduživanju donose prostom saglasnošću države i arapskog partnera. To trenutno nije moguće zbog nesaglasnih manjinskih akcionara koji tuže kompaniju zbog neslaganja sa odlukama države tražeći da im otkupi akcije.

Vlada je usvojila informaciju Ministarstva pomorstva da se sa Arapima potpiše memoradum o razumijevanju koji bi poslužio kao osnov za pregovaranje ukoliko kupovina manjinskog paketa uspije. Ukazali su da bi se time prevazišao problem sa postojećim manjinskim akcionarima, naglašavajući da ovaj memorandum po državu nije pravno obavezujući, već samo daje mogućnost sa buduću saradnju.

Iracionalna odluka

Za Sindika to djeluje iracionalno, imajući u vidu da bi, kako kaže, svaki poslovni odnos trebalo da pretpostavlja generisanje dobiti za investitora.

– Ulaganje u nesolventnu kompaniju sa velikim, skupim i nefunkcionalnim menadžmentom ulazi u zonu iracionalnog. Ko danas ima 60 miliona eura likvidnosti, za 24 sata može formirati kompaniju u nekom od poreskih rajeva, zaposliti dva stručna menadžera i obezbijediti finansiranje za kupovinu šest novih handysize „bulk carrier“ kakve trenutno ima Barska plovidba – komentariše Sindik za Pobjedu.

Sindik, FOTO: Privatna arhiva

U memorandumu se navodi da je predviđeno pregovaranje o raznim stavkama, između ostalog, oko davanja investitoru prava na saglasnost za ključne strateške odluke, imenovanja direktora i člana odbora direktora, eksternog posmatrača njihovog rada, uvećanja kapitala, ulaganja i drugo. FIG ovim memorandumom, kako se navodi, potvrđuje da ima namjeru da obezbijedi sredstva za nove brodove i rekonstrukciju pristaništa sa proširenjem.

Sindik ocjenjuje da sadržina memoranduma prevazilazi standardne okvire pomorske prakse i poslovanja.

– Tekst ide preširoko, pojedine odredbe su nejasne, nema jasno definisanih pravaca koji se odnose na razvoj kompanije, a akcenat je na kupovini manjinskog paketa akcija. Mislim da je previše kompleksan i komplikovan tekst, čiji je jedini cilj da stvori konfuziju, nejasnoće u tumačenju i otvori prostor za preduzimanje radnji koje nijesu dio standardne pomorske poslovne prakse – smatra Sindik.

Članica borda direktora Barske plovidbe Teodora Ostojić iz redova DNP-a podnijela je ostavku na tu funkciju tvrdeći da se ovim memorandumom potencijalnim investitorima daju prevelika prava. Upitan da prokomentariše da li se iz sadržine memoranduma to može zaključiti, Sindik navodi da je pitanje šta se zaista nudi investitoru, kako bi se kompenzovao rizik iracionalne poslovne odluke.

– Navedena pozicija Barske plovidbe, kao i investitora ulazi u zonu nejasnog, dubioznog i ekonomskim parametrima teško objašnjivog poslovnog odnosa. Ne postoje „pro-bono“ investicije, u ovom slučaju ja bih zaključio da postoji samo manjak informacija koje su ponuđene javnosti – rekao je Sindik.

Sudbina brodarskih kompanija

Na pitanje Pobjede u kakvoj je uopšte pregovaračkoj poziciji ova kompanija, Sindik podsjeća da je godinama upozoravao na sudbinu obje brodarske kompanije, ali da su tada iz administracije dolazile pohvale zbog uspjeha.

– Kada su došli problemi i nedavni bankrot Crnogorske plovidbe, svi su zaćutali. Izgleda da se naša administracija najviše oslanja na kratko pamćenje građana, koji su vlasnici tih kompanija i budžetskih sredstava. Barska plovidba jeste nesolventna kompanija, ali kao i Crnogorska plovidba nekada, imala je komparativnu prednost u odnosu na privatne kompanije, zbog državnog vlasništva i kreditnih garancija – kazao je Sindik, dodajući da većina drugih brodara to nema jer su oslonjeni na privatni kapital i znanje vlasnika.

Zato naglašava da je jedini razlog bankrota jedne i nesolventnosti druge kompanije loše upravljanje.

Sindik smatra da su se obje crnogorske brodarske kompanije mogle spasiti da je uveden profesionalni menadžment, uz korišćenje tzv. „3rd party managment“ usluge (davanje trećim stranama na upravljanje), što je standardna praksa u brodarstvu.

– Takav pristup bi sačuvao Crnogorsku plovidbu, a još može sačuvati Barsku, ali on isključuje političko kadriranje za upravljanje kompanijom. Da je to urađeno čim su kupljeni brodovi, procjena je da bi se za 12 godina uštedjelo 20 do 25 miliona eura na troškovima menadžmenta – smatra Sindik, što bi učinilo da kompanije budu bez dugova.

Ukoliko se ovaj posao sa Arapima realizuje, Sindik navodi da je za očekivati promjenu menadžmenta, pokušaj smanjenja troškova, otplatu duga i uklanjanje zaloge sa brodova barske kompanije ,,Bar“ i ,,Budva“.

– Tada bi se imala eventualno jasnija računovodstvena pozicija Barske plovidbe. Tek kada se dođe na pozitivnu cifru u bilansu, može se početi razmišljati o nekoj budućnosti kompanije – zaključuje Sindik za Pobjedu.

Direktor Barske plovidbe Boris Mihailović je nedavno Pobjedi kazao da u ovom aranžmanu vidi mogućnost da kompanija opstane, ukazujući da bi, ukoliko se potvrdi presuda u korist manjinskih akcionara, to kompaniju moglo koštati više od 1,7 miliona eura.

– Koga mi to ovdje branimo, manjinske akcionare koji tuže kompaniju i ne žele da ulože ni euro, a ne vidim kako bi ovi potencijalni mogli biti gori od njih – kazao je Mihailović.

Ukoliko ovaj posao sa Arapima ne uspije, kako je kazao Mihailović, država može da pokrene stečaj imajući u vidu da Barska plovidba duguje 9,5 miliona eura.

– Država bi kao većinski vlasnik mogla sama da uradi plan restrukturiranja, ali je za to potrebna dvotrećinska većina u Skupštini akcionara, a trenutni manjinski akcionari taj plan ne podržavaju. Ovo je pat pozicija, možemo ili nešto da pokušamo ili da dignemo ruke, a volio bih da ovi što kritikuju predlože neku mogućnost koju bismo mogli razmotriti – kazao je ranije Mihailović.

Još bez konkretnog dogovora Arapa i manjinskih akcionara

Manjinski akcionari, vlasnici 22 odsto akcija Barske plovidbe, zainteresovani su da prodaju udio u toj brodarskoj kompaniji arapskom investitoru.

Predstavnik manjinskih akcionara Radomir Rudanović kazao je za RTCG da je investitor iskazao interesovanje, ali nijesu zaključili nikakav ugovor koji ih obavezuje.

Predsjednik Odbora direktora Barske plovidbe Ćazim Alković rekao je za RTCG da je Odbor dobio i vratio pismo o namjerama tog arapskog investitora, jer je sadržalo samo ono što traže, bez konkretne najave ulaganja ili planova poslovanja, prenosi portal RTCG.

Rudanović je naveo da je bilo razgovora sa investitorom još krajem protekle godine, ali ne i konkretnog dogovora.

– Manjinski akcionari su u tom trenutku izrazili spremnost da prodaju svoje akcije. Međutim, moram ovdje da se ogradim. Ta ponuda u ovom trenutku još nije aktuelna i vezano za sve akcionare koje zastupam, njihove akcije su slobodne. Nemamo nijedan potpisan sporazum koji bilo koga obavezuje da proda baš tom konkretnom investitoru – kazao je Rudanović.