Kazahstan zainteresovan za Luku Bar: Vizni režim mogao bi otežati saradnju

Kazahstan razmatra korišćenje Luke Bar za prevoz i skladištenje robe, kao i ulaganja u crnogorski turizam. Ambasador Batrašev ističe da su jednostavni uslovi putovanja važni za avio-linije, poslovne kontakte i investicije.

Kazahstan je zainteresovan za korišćenje Luke Bar kao regionalnog centra za teretni saobraćaj, uključujući pretovar kontejnera, skladištenje robe i povezivanje sa evropskim transportnim mrežama. Istovremeno, uvođenje trajnog viznog režima moglo bi otežati turistička putovanja i poslovne kontakte, ocjenjuje Daulet Batrašev, izvanredni i opunomoćeni ambasador Republike Kazahstan u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

– Uslove ulaska u zemlju turisti uzimaju u obzir prilikom planiranja odmora, a avio-kompanije prilikom procjene potražnje za letovima. Zato smo zainteresovani za očuvanje jednostavnosti putovanja i podršku direktnom vazdušnom saobraćaju – rekao je ambasador Batrašev u intervjuu za „Dan“.

•Tokom nedavnih razgovora sa premijerom Spajićem, predstavnici Kazahstana razmatrali su mogućnosti za nove investicije. Koji se konkretni projekti pripremaju i kolika bi mogla biti njihova procijenjena vrijednost?

Ove godine obilježavamo 35 godina nezavisnosti Kazahstana i 20 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između naših zemalja. Jubilarnu godinu obilježili su aktivni bilateralni kontakti, uključujući prvu zvaničnu posjetu predsjednika Jakova Milatovića Kazahstanu od uspostavljanja diplomatskih odnosa, u junu.

Tradicionalno prijateljski odnosi između Kazahstana i Crne Gore predstavljaju čvrstu osnovu za jačanje trgovinsko-ekonomske saradnje i realizaciju zajedničkih projekata. Na kraju prošle godine obim međusobne trgovine iznosio je svega 3,212 miliona dolara, što ne odražava u potpunosti potencijal naše saradnje.

U septembru smo na sastanku sa premijerom Milojkom Spajićem detaljno razgovarali o perspektivama trgovinske i investicione saradnje. Posebnu pažnju posvetili smo transportnoj logistici, poljoprivredi, turizmu, kao i informacionim tehnologijama i vještačkoj inteligenciji.

Danas u Kazahstanu posluje 18 crnogorskih kompanija. Kazahstan je, sa svoje strane, otvoren za razmatranje učešća u investicionim projektima u Crnoj Gori, koja pruža mogućnosti izlaska na evropska i balkanska tržišta.

U oblasti transporta razmatra se saradnja sa Lukom Bar, uključujući korišćenje terminala i skladišta za prevoz kazahstanskog tereta. U poljoprivredi se razgovara o isporukama prehrambenih proizvoda, dok u turizmu pomažemo uspostavljanju kontakata između kompanija i upoznavanju sa investicionim ponudama.

Trenutno je glavna pažnja usmjerena na razmatranje predloga crnogorske strane i mogućnosti saradnje sa kazahstanskim privrednicima. Njihova komercijalna procjena omogućiće da se utvrde mogući oblici učešća i predviđeni obim ulaganja.

•Kazahstan je izrazio interesovanje za korišćenje Luke Bar i razvoj saobraćajnih veza sa Crnom Gorom. Postoje li konkretni planovi za ulaganja u luku i povećanje teretnog saobraćaja?

Kazahstan i Crna Gora imaju značajan neiskorišćeni potencijal za saradnju u oblasti transporta i logistike. Interesovanje za Luku Bar povezano je sa širenjem izvoznih ruta Kazahstana. Zainteresovani smo za njene mogućnosti kao regionalnog centra za teretni saobraćaj na Balkanu, uključujući pretovar kontejnera, privremeno skladištenje robe i multimodalni transport uz korišćenje željezničkih veza sa susjednim zemljama.

Ove mogućnosti razmatramo u kontekstu razvoja Transkaspijskog međunarodnog transportnog pravca, poznatog kao Srednji koridor. Kazahstan ima ključnu ulogu poveznice između Istoka i Zapada. Kroz našu zemlju odvija se 90 odsto svih kopnenih transportnih tokova između Kine i Evrope.

Kako bih se detaljnije upoznao sa uslovima poslovanja, posjetio sam Luku Bar i sastao se sa njenim rukovodstvom. Razgovarali smo o mogućem učešću kazahstanskih kompanija u modernizaciji infrastrukture i zajedničkim logističkim projektima.

Naša nacionalna kompanija Kazakhstan Temir Zholy spremna je da razmotri obostrano korisne oblike saradnje sa Crnom Gorom u oblasti transporta i logistike, uključujući kontejnerski prevoz i razmjenu naprednih iskustava u upravljanju željezničkom i lučkom infrastrukturom.

Posebno su razmatrane mogućnosti korišćenja lučke infrastrukture za pretovar i skladištenje kazahstanskog žita, uz naknadne isporuke u Crnu Goru i susjedne zemlje.

Da bi se procijenio potencijal saradnje, strane treba da uporede troškove dostave, lučke tarife i rokove prevoza, kao i da prouče mogućnosti željezničkog povezivanja.

•Koliko su kazahstanski investitori zainteresovani za sektore turizma, nekretnina i energetike u Crnoj Gori? Možemo li u bliskoj budućnosti očekivati neka veća ulaganja?

Najpovoljniji uslovi za širenje poslovnih veza trenutno postoje u turizmu. Crna Gora predstavlja primjer razvoja ove grane i spada među najprivlačnije turističke destinacije u Evropi i svijetu.

U junu je u Astani održan okrugli sto uz učešće poslovnih krugova Kazahstana i Crne Gore, uključujući turističke kompanije, kao i poseban sastanak tur-operatora dviju zemalja.

Važan rezultat bilo je potpisivanje Memoranduma između Kazakh Tourism i Nacionalne turističke organizacije Crne Gore. Pored toga, trenutno se razrađuje Memorandum o saradnji između nadležnih ministarstava dviju zemalja u oblasti turizma.

Na lokalnom nivou, o ovim pitanjima razgovarali smo tokom mog sastanka sa predsjednikom Opštine Budva Nikolom Jovanovićem. Razgovarali smo o privlačenju kazahstanskih investitora u hotelsku i turističku infrastrukturu. Takođe, namjeravamo da otvorimo Počasni konzulat Kazahstana u Budvi.

Kada je riječ o nekretninama i energetici, perspektive saradnje u ovim oblastima zahtijevaju detaljnije razmatranje na nivou kompanija. Ambasada je spremna da pomogne u razmjeni ponuda i pronalaženju partnera.

•Sezonski bezvizni režim za državljane Kazahstana istekao je 1. oktobra. Kako bi uvođenje trajnog viznog režima moglo uticati na dolazak turista, direktne avio-linije i investicije?

Crna Gora je prilično popularna destinacija za odmor među kazahstanskim državljanima. Od 2021. godine između naših zemalja obavljani su direktni sezonski letovi. Tokom protekle turističke sezone, avio-kompanija Air Astana letjela je za Podgoricu iz Astane dva puta sedmično, a iz Almatija do četiri puta sedmično.

Zahvalni smo crnogorskoj strani na sezonskom bezviznom režimu, koji je doprinio jačanju prijateljskih odnosa i razvoju turizma, kulturnih i poslovnih veza.

Uslove ulaska u zemlju turisti uzimaju u obzir prilikom planiranja odmora, a avio-kompanije prilikom procjene potražnje za letovima. Zato smo zainteresovani za očuvanje jednostavnosti putovanja i podršku direktnom vazdušnom saobraćaju.

To je važno i za poslovanje. Razmatranje projekta i pregovori zahtijevaju više posjeta zemlji, iako pri donošenju investicionih odluka ključni faktori ostaju ekonomski uslovi i sigurnost ulaganja.

Imajući to u vidu, pitanje viza razmatrano je na mom sastanku sa premijerom Milojkom Spajićem. Razumijemo obaveze Crne Gore u pogledu usklađivanja vizne politike sa zahtjevima EU i pozdravljamo spremnost da se razmotre moguća rješenja, uzimajući u obzir pozitivno iskustvo bezviznih putovanja državljana Kazahstana.

•Tokom nedavnih bilateralnih razgovora bilo je riječi i o mogućnosti isporuke prehrambenih proizvoda iz Kazahstana u Crnu Goru. O kojim proizvodima i količinama se razmatra i kada bi mogao početi izvoz?

Kazahstan jača svoju poziciju međunarodnog dobavljača hrane i izvoznika žitarica. Danas izvozimo više od 200 vrsta poljoprivrednih proizvoda u više od 70 zemalja. Naša zemlja raspolaže jednim od najvećih obradivih zemljišnih fondova na svijetu i godišnje izvozi više od 13 miliona tona žitarica i proizvoda od žitarica.

Kazahstanski proizvođači spremni su da ponude širok asortiman kvalitetne robe, uključujući žitarice, mesne i konditorske proizvode.

Na sastanku sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimirom Jokovićem našim crnogorskim partnerima predstavljen je katalog kazahstanskih proizvoda. On će stručnjacima omogućiti da utvrde koji su proizvodi najtraženiji na lokalnom tržištu i identifikuju potencijalne dobavljače.

Zato isporuke žitarica razmatramo i u kontekstu korišćenja Luke Bar. Njeni kapaciteti mogli bi se koristiti za skladištenje proizvoda i njihovu kasniju distribuciju u Crnoj Gori i susjednim zemljama.

•Razgovaralo se i o zvaničnoj posjeti premijera Spajića Kazahstanu. Da li se već pripremaju konkretni ekonomski sporazumi za eventualno potpisivanje tokom te posjete?

Naravno, i to prije svega! To je veoma važno i potrebno. Drago nam je što je premijer izrazio spremnost da posjeti Kazahstan. Zvanična posjeta predsjednika crnogorske vlade omogućiće konkretne razgovore o daljim aspektima razvoja ekonomske saradnje i proširenju neposrednih veza između kompanija naših zemalja. Mislim da će termin posjete uskoro biti utvrđen diplomatskim kanalima.

Konačan spisak dokumenata za potpisivanje strane će utvrditi tokom pripreme posjete. Željeli bismo da međuvladine razgovore dopunimo susretima privrednika, predstavnika finansijskih institucija i sektorskih organizacija. Postoji potreba za osnivanjem Međuvladine komisije koja bi omogućila redovno razmatranje pitanja trgovine, investicija i poslovnih predloga.

Uvjeren sam da će partnerstvo između Kazahstana i Crne Gore nastaviti da se razvija, jačajući veze i otvarajući nove mogućnosti na dobrobit naših zemalja.

U industriju uložene milijarde dolara

Ambasador Batrašev ističe značajan industrijski rast Kazahstana tokom posljednjih sedam godina.

– Konkretno, realizovano je 1.226 industrijskih projekata ukupne vrijednosti oko 19,4 milijarde američkih dolara. Njihovo pokretanje omogućilo je otvaranje 106,8 hiljada stalnih radnih mjesta. Od 2019. do 2026. godine u zemlji je pokrenuto više od hiljadu industrijskih projekata. Od toga se 1.072 odnosilo na prerađivačku industriju. U razvoj ove grane uloženo je više od 13,6 milijardi američkih dolara, a otvoreno je 93,7 hiljada radnih mjesta. Među prioritetnim oblastima su mašinogradnja, prehrambena i hemijska industrija i proizvodnja građevinskog materijala – rekao je Batrašev.

Za tri godine potpuno digitalna zemlja

U Kazahstanu je 2026. proglašena Godinom digitalizacije i vještačke inteligencije, ističe ambasador Batrašev.

– Već danas je više od 90 odsto državnih usluga dostupno onlajn, a više od 80 odsto transakcija obavlja se bezgotovinski. Kazahstan je među prvih deset zemalja prema indeksu onlajn usluga Ujedinjenih nacija, što stvara osnovu za testiranje naprednih regulatornih i tehnoloških rješenja. Naš cilj je da u naredne tri godine postanemo potpuno digitalna zemlja. IT tržište raste više od 40 odsto godišnje, a Astana Hub i Alem.AI podržavaju razvoj inovacija i vještačke inteligencije. Predlažemo da proširimo saradnju sa Crnom Gorom kroz zajedničke inicijative u oblasti digitalne javne uprave i vještačke inteligencije, na dobrobit ekonomija naših zemalja – kazao je Batrašev.

Izvor: Dan portal