Loša sezona berbe pečuraka ugrozila otkupljivače
Sušni ljetnji dani odrazili su se na rod šumskih plodova. Otkupljivači na sjeveru nadaju se da će im jesen donijeti bolje vremenske prilike i šansu da pokriju ovosezonske gubitke. Iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima najavljuju strategiju kojom će detaljno urediti tu oblast.
Božo Bulatović iz preduzeća “Interfood” kaže da je ova godina totalno podbacila.
„Nije imalo vrgnja, vrlo su male bili količine lisičarke…“, kazao je Bulatović.
No, tu nije kraj njihovim problemima. Broj berača je iz godine u godinu sve manji a suočavaju se i sa nedostatak radne snage za preradu sirovine. Sa najvećim izazovima se, kažu, susreću prilikom izvoza.
-Da bismo izvezli ili istovarili robu moramo da čekamo inspektora iz Berana, da uzme uzorak, taj uzorak šaljemo na radiologiju u Podgoricu, pa nekad i čekamo, to se završi sa kašnjenjem. To je problem ne samo naš već svih firmi koje se bave otkupom
Zbog svega navedenog, otkupljivači od nadležnih očekuju da pripremi strategiju kojom bi se osigurao njihov status i unaprijedio položaj berača i zaposlenih u pogonima u kojima se prerađuje sirovina, naveo je Bulatović.
Feho Kalač iz preduzeća “Sloga” navodi da bi država trebalo da podrži “ jer smo mi izvoznici, i sve što se u prirodi nađe od korovske biljke do pečurke sve se to pretvara u devize”.
– Onda, veliki broj ljudi učestvuje, od berbe do otkupa, prerade, špedicije sve do zemalja EU, kazao je on ističući da prije svega misli na ukidanje naknada koje plaćaju državi.
Božo Bulatović je mišljenja da ovakvom uredbom taksu za šumarstvo 5 posto plaća samo onaj koji finalizuje i izvozi, a onaj koji ne izvozi i koji na divlje radi ne plaća. To bi trebalo u budućnosti da se ispravi, jer u tom slučaju mi smo u podređenom položaju
Iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima najavljuju da će ovu oblast urediti tako da svi budu zadovoljni.
Miloš Rajković, VD direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima
– Oni moraju plaćati određene dadžbine i naknade, Ja definitivno mislim da te naknade nisu velike imajući u vidu kakvo je naše tržište i imajući u vidu da smo prethodnih godina bili svjedoci da su u najgorem položaju bili ljudi koji se na sjeveru bave poslovima sakupljanja šumskih plodova i das u im često plaćene vrlo niske cijene za ono što su rezultati njihovog rada da su se pojedinci na tome bogatili. Treba privredni subjekti nešto da zarade ali dajmo da određeni dio novca ide za opšte dobro, kaže Rajković.
Izvor: RTCG