Oko 1.000 zaposlenih koji posluju u luci Bar i njihove porodice mogu biti pogođeni primjenom novog Zakona o slobodnim zonama

Primjenom novog Zakona o slobodnim zonama može biti pogođeno više od 1.000 ljudi – zaposlenih u logističkom sektoru, špediterskim i pratećim djelatnostima koji posluju u luci Bar. U prostorijama AD „Port of Adria“ Bar prošle sedmice  održan je sastanak predstavnika kompanije Port of Adria sa predstavnicima špediterskih i logističkih kompanija koje posluju u barskoj luci. Sastanku su prisustvovali predstavnici kompanija MSC Montenegro, CMA CGM Montenegro, Jadroagent, PGS Montenegro, Petrošped, Zenšped Group, Agent Plus, Logmax, Mondeošped, Optimum Company, DM Agency, Milšped Montenegro i Zetatrans.

–Zaključeno je da je neophodno hitno otvoriti dijalog sa nadležnim državnim institucijama kako bi se pronašlo rješenje koje će omogućiti efikasnu kontrolu i sprječavanje nezakonitih aktivnosti, ali i sačuvati zakonito poslovanje a samim tim i konkurentnost barske luke, saopšteno je iz kompanije Port of Adria

Učesnici sastanka saglasili su se da pojedina zakonska rješenja imaju ozbiljne posljedice po poslovanje logističkog sektora u barskoj luci, kao i na veliki broj zaposlenih koji direktno ili indirektno zavise od funkcionisanja pomorskog transporta i logističkih aktivnosti u Crnoj Gori. Procjenjuje se da više od 1.000 ljudi – zaposlenih u logističkom sektoru, špediterskim i pratećim djelatnostima, kao i članova njihovih porodica – može biti pogođeno posljedicama primjene novog zakona.

Barska luka predstavlja jedini pomorski logistički ulaz i izlaz Crne Gore i ključni element transportne infrastrukture države. Svako ozbiljnije ograničavanje poslovanja u luci ima direktan uticaj na međunarodnu trgovinu, investicije i konkurentnost crnogorske privrede.

Predstavnici kompanija naglasili su da poslovna zajednica podržava borbu protiv nezakonitih aktivnosti u slobodnim zonama. Međutim, istaknuto je da novi zakon uvodi zabrane i značajna ograničenja zakonitih logističkih aktivnosti međunarodnih kompanija, koje posluju u skladu sa svim važećim propisima i međunarodnim standardima.

Kao primjer navedena je kompanija Philip Morris International (PMI), koja posluje legalno širom svijeta, ali se u Crnoj Gori suočava sa zabranom obavljanja određenih zakonitih logističkih aktivnosti koje predstavljaju standardnu praksu u međunarodnom pomorskom transportu. Zbog pomenute zabrane utvrđene novim Zakonom, kompanija PMI je svoje aktivnosti prenijela na luke  Rijeka, Kopar i Solun.

Istovremeno, predstavnici špediterskih i logističkih kompanija ukazali su da novi zakonski okvir uvodi dodatna administrativna i operativna opterećenja za sve korisnike Slobodne zone Bar. Posebno su istaknuta pitanja koja se odnose na i) zabranu obavljanja djelatnosti tranzita duvana i duvanskih proizvoda, ii) ukidanje korisničkog statusa stranim pravnim licima u slobodnim zonama, iii) procedure poslovanja u zoni, iv) sistem izdavanja korisničkih licenci, v) koordinaciju između operatora zone, Uprave carina i nadležnih ministarstava, i vi) funkcionisanje jedinstvenog informacionog sistema za kontrolu prometa robe.

Prema ocjeni učesnika sastanka, ovakve izmjene stvaraju dodatnu regulatornu složenost i pravnu neizvjesnost, što može dovesti do odlaska postojećih korisnika zone i odvraćanja novih međunarodnih kompanija od poslovanja u barskoj luci.

Tokom sastanka ukazano je i na ozbiljan rizik smanjenja pomorskog saobraćaja u barskoj luci, uključujući mogućnost odlaska pojedinih međunarodnih brodara i logističkih partnera. U takvim okolnostima postoji realna mogućnost preusmjeravanja tereta prema drugim lukama u regionu, kao što su Rijeka, Kopar, Drač ili Pirej. Tranzit duvanskih proizvoda nastavio bi se u tim lukama, što bi predstavljalo značajnu prijetnju obimu poslovnih aktivnosti u barskoj luci i ugrozilo ekonomsku egzistenciju do 1.000 ljudi koji su direktno ili indirektno uključeni u logističke aktivnosti.

Učesnici sastanka naglasili su da uvođenje zabrana i dodatnih regulatornih prepreka zakonitim logističkim aktivnostima dovodi u pitanje samu svrhu postojanja slobodne zone, čija je osnovna namjena upravo podsticanje međunarodne trgovine, logistike i investicija.

.