Pčelar iz Ostrosa, Ljuljzim Dragović, proizvodnja meda ekonomski opravdana  

Pčelarstvo nije običan posao. Znanje, dobra organizacija i ljubav predstavljaju sigurnu formulu za uspjeh. Ja se bavim pčelarstvom prvo zbog toga što to volim. Pod broj dva, zato što je med zdrava hrana, a pod broj tri zbog toga što ima ekonomskog opravdanja kada se radi u pčelarstvu. Da biste se bavili ovim poslom najbitnije je da postoji ljubav prema pčelarstvu – kaže Ljuljzim Dragović.

Pčelar iz Ostrosa, Ljuljzim Dragović, ima preko 150 košnica raspoređenih na tri lokacije. Jedna je u dvorištu kuće u selu Dragovići, druga se nalazi u mjestu Dilja između Tejana i Dragovića, a treća je u zaseoku Sječ u blizini Skadarskog jezera.

Niko u njegovoj familiji nikad se nije bavio pčelarstvom, kaže on, ali se danas, nakon sedam godina sopstvenog rada i truda, može pohvaliti uspješnim bavljenjem ovom djelatnošću. Od početnih deset, pa do trenutnih preko 150 košnica, stigao je isključivo učenjem, marljivošću, posvećenošću… Za odabrani put ni u jednom trenutku nije požalio, jer je „računicaˮ jasna.

– Bavim se onim što volim i što mi se uz to i isplati. Pčelarstvo nije običan posao. Znanje, dobra organizacija i ljubav predstavljaju sigurnu formulu za uspjeh. Ja se bavim pčelarstvom prvo zbog toga što to volim. Pod broj dva, zato što je med zdrava hrana, a pod broj tri zbog toga što ima ekonomskog opravdanja kada se radi u pčelarstvu. Da biste se bavili ovim poslom najbitnije je da postoji ljubav prema pčelarstvu. Bez toga nema napretka, jer pčela voli njegu – kaže naš sagovornik.

Tek od prije tri godine počeo je da prodaje med, odnosno od vremena kada je povećao broj košnica.

– Kilogram kvalitetnog meda je u početku bio 15 eura, pa sam povećao cijenu na 18. Uglavnom imam svoje mušterije, koje dolaze kod mene kući i ja ne idem da prodajem. Za pašu koristim pelim, kesten i lipu, a to koriste i svi pčelari iz cijele Krajine.

Prema njegovim riječima, ova godina nije bila posebno medonosna.

– Godina nije bila dobra, nije bilo količinski ni pola koliko prošle godine. Slab je bio unos, zatim velike kiše, duvao je sjeverni vjetar, a to upravo najviše smeta pčelama. Imao sam dobru 2018. godinu, ali je i lani bila lijepa količina. Otprilike svake treće-četvrte godine bude dobro i ima meda. Registrovao sam poljoprivredno gazdinstvo, ali i kad sam se obratio za donaciju Ministarstvu nisam dobio nikakva sredstva. Odgovorili su mi da nemaju mogućnosti. A ima i ulaganja i rada – kaže on, i navodi da je počeo iz hobija, te da u tom momentu nije znao ništa o pčelarstvu.

– Do tada nisam pročitao nijednu knjigu o pčelama, već tek kasnije, kada sam počeo da se zanimam ozbiljnije za taj posao. Mislio sam da je sve mnogo jednostavnija priča. Međutim, nije tako. Oko pčela ima dosta posla. Morate joj posvetiti punu pažnju i dosta ljubavi ako želite da imate uspjeha. Nije lako imati društva na tri lokacije, ali mora tako, jer toliko pčela ne može da bude na malom prostoru, a nema ni paše da bi se taj broj pčela zadovoljio – kaže Dragović.