Pčelar Nikola Toljo Gvozdenović: Iz košnica neće teći med bez velike posvećenosti i ulaganja

Kada je prije 13 godina počeo da pčelari imao je samo pet košnica i veliku želju da se bavi pčelarstvom, kaže Gvozdenović za Primorski portal.

Kao i u svakom poslu početak je bio težak, posao neizvjestan, ali uprkos svemu danas ima pčelinjak sa oko 30 društava o kojima brine. U međuvremenu, možda mnogo važnije, stekao je znanje i iskustvo, te sada može da unapređuje ovaj posao.

– To je skupa djelatnost, bilo da je nekome posao ili samo hobi. Vremenski period od pet do 30 košnica koliko imam danas proveo sam svakodnevno radeći u pčelinjaku, ali i učeći kroz njih i sa njima. Pčelar se mora posvetiti pčelama, neprestano usavršavati, dopunjavati svoje znanje, razmjenjivati iskustva sa drugima… – kaže on i dodaje da mu u ovom poslu najviše pomaže žena.

– Ona nosi rojeve, farba košnice. I sin voli, ali nema kad da se više posveti zbog obaveza na poslu. Recimo prošlog ljeta, upravo zbog tih obaveza nije mogao da nađe slobodnog vremena ni da ih pogleda. Razmišlja o sistemu api komora, gdje bi gosti prilikom posjete imali mogućnost da borave i u api komori i inhaliraju se aerosolom iz pčelinjih košnica – kaže Gvozdenović, ali ne zaboravlja da pomene velike količine lažnog meda koji se poslednjih godina pojavlje na tržištu.

– Zaista je žalosno da se toliko lažnog meda iz raznih krajeva plasira na tržište i da kupci kupuju med po daleko nižim cijenama od onih koje se daju za pravi med. Ja imam registrovano poljoprivredno gazdinstvo i vodim računa o kvalitetu meda. Naravno da ova pojava treba da zainteresuje inspekcije. Da dođu na ta mjesta gdje se to prodaje, a to su najčešće pijace, i uzmu uzorke sumnjivog meda da ih pošalju na kontrolu. Prije neku godinu i ja sam slao u Podgoricu takav uzorak da se provjeri kvalitet, da se vidi ima li u njemu kakvih štetnih sastojaka. Neki pčelari u borbi protiv varoe rade sredstvima koja su  izbačena iz upotrebe – ističe Gvozdenović.

Kako kaže, njegov pčelinjak je još uvijek nedovoljan da bi mogao govoriti o nekakvoj značajnijoj zaradi.

– Da bi jedna porodica živjela od prodaje meda i drugih pčelinjih proizvoda potrebno je da ima daleko više košnica. Osim toga, mi pčelari znamo koliko klimatske promjene i upotreba hemije u poljoprivredi u poslednje vrijeme utiču na pčele, i mogu da smanje količinu meda. Eto prošla godina je upravo zbog tih čestih klimatskih promjena bila jako loša, mali su prinosi. Ja sam slabo šta imao da vrcam, tako da nisam mogao ni ispoštovati kupce koji su redovno znali da dolaze kod mene i kupuju med. Ipak, moramo priznati da je kvalitet meda sa ovih prostora vrlo dobar i može se mjeriti sa najkvalitetnijim na svijetu.

Gvozdenovići su primjer porodice koja će, zahvaljujući marljivosti, posvećenosti poslu i zajedničkom radu sigurno i dalje napredovati i razvijati se u ovom poslu.

– Drago mi je da lokalna samouprava podstiče nas pčelare u opremi, jer to mnogo znači posebno mladim ljudima koji ulaze u ovaj posao. Pčelarska oprema je vrlo skupa. Praznu košnicu sam plaćao 88 eura, a za to treba i tri kila voska koji je po 15 eura kilo, zatim žica, ekseri, farbanje, što ispada oko 200 eura za jednu košnicu. Imam 30 košnica i eto odmah računice. Ali sam ja, nakon što sam se raspitao kod nadležne opštinske službe, dobio pola novca koji sam uložio u pčelarsku opremu. Došli si i fotografisali to što sam kupio i na kraju isplatili.

Gvozdenović je dobio nagradu prvi put prije godinu dana, na sajmu u Gradačcu.

– Među 180 pčelara moj med je dobio priznanje za najbolji. Na istom sajmu sam lani dobio i srebrnu medalju. I to potvrđuje činjenicu da mi na ovim područjima imamo zaista kvalitetan med – kaže on.

Zadovoljan stanjem u januaru

Početkom januara, kako ističe, posjetio je svoja društva koja su locirana na području Zubaca i zadovoljan je stanjem.

– U ovom periodu je pčele potrebno tretirati oksalnom kiselinom protiv varoe. Ako nemaju dovoljno hrane treba staviti po pogaču. Ja sam ostavio dovoljno meda, očekujem da će sve na proljeće biti kao i sada, i da će ova godina biti sa prinosima meda daleko bolja od prošle. Svake godine dobro osiguram košnice zbog čestih promjena vremena, vjetrova i slično. Pčelarstvo treba prilagoditi uslovima gdje su smještene košnice. Na klimatske promjene ne možemo uticati, ali se možemo njima prilagođavati – kaže on.