Šta donosi model stalnog sezonca, kolike su kazne za poslodavce?

Vlada je uputila Skupštini na razmatranje Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, kojim se uređuje status radnika koji iz godine u godinu rade sezonske poslove kod istog poslodavca. U obrazloženju se navodi da je cilj veća pravna i socijalna sigurnost zaposlenih, ali i smanjenje sive ekonomije u sektorima koji nose značajan dio crnogorske privrede.

Ko su „stalni sezonci“?

Predlogom zakona uvodi se novi pravni institut – zaposleni na stalnim sezonskim poslovima. Riječ je o poslovima u djelatnostima čiji se obim rada povećava tokom određenog dijela godine, a koji u kontinuitetu mogu trajati najduže osam mjeseci u toku kalendarske godine.

“To se odnosi na sektore turizma, ugostiteljstva, trgovine, građevinarstva, poljoprivrede, kao i na djelatnosti botaničkih i zooloških vrtova i nacionalnih parkova”, ističe se u obrazloženju.

Pravo da budu angažovani kao stalni sezonci imaju oni koji se nalaze na evidenciji nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje, korisnici penzije, kao i studenti.

Ugovor najmanje šest mjeseci

“Radni odnos se zasniva ugovorom o radu na stalnim sezonskim poslovima. Prvi ugovor mora trajati najmanje šest mjeseci, dok ukupno angažovanje u kontinuitetu ne može biti duže od osam mjeseci tokom godine”, naglašeno je u obrazloženju.Zakon precizira obaveznu sadržinu ugovora, uključujući visinu zarade, radno vrijeme, zaštitu na radu, ali i rok u kojem je poslodavac dužan da zaposlenom ponudi novi ugovor za narednu sezonu i to najmanje 30 dana prije isteka važećeg ugovora.

“Ukoliko zaposleni prihvati ponudu za narednu sezonu, zaključuje se izmjena ugovora, kojom se definiše period u kojem je poslodavac dužan da mu uplaćuje doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje u produženom trajanju, odnosno, u periodu kada faktički ne radi”, piše u obrazloženju.

Osiguranje i novčana pomoć između sezona

Jedna od novina je obaveza poslodavca da po isteku ugovora radnika odjavi sa rada i prijavi na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje u produženom trajanju, sve do zaključenja novog ugovora za narednu sezonu.

Osim toga, radnik ima pravo i na novčanu pomoć, koju ostvaruje kod Zavoda, u iznosu od 120 odsto obračunske vrijednosti koeficijenta utvrđene opštim propisima o radu, bez poreza.

“To pravo prestaje ukoliko zasnuje radni odnos kod drugog poslodavca ili odbije da potpiše novi ugovor bez opravdanog razloga”, precizirano je u obrazloženju.

Bez prava na godišnji odmorIako imaju većinu prava iz radnog odnosa u skladu sa opštim propisima o radu, zaposleni na stalnim sezonskim poslovima neće imati pravo na godišnji odmor.

“Takođe, ne predviđa se produženje ugovora u slučaju privremene spriječenosti za rad po osnovu održavanja trudnoće, porodiljskog, roditeljskog, usvojiteljskog ili hraniteljskog odsustva”, naglašava se.

U obrazloženju se navodi da je to posljedica specifične prirode sezonskog rada, koji je vezan za trajanje sezone.

Sankcije za zloupotrebe

Zakon predviđa i kaznene odredbe. Novčane kazne za pravna lica kreću se od 500 do 10.000 eura ukoliko ne zaključe ugovor u skladu sa zakonom, ne prijave zaposlenog na osiguranje ili zloupotrijebe institut stalnog sezonca.

“U slučaju da poslodavac, iz objektivnih razloga poput smanjenog obima posla ili stečaja, odbije da zaključi novi ugovor za narednu sezonu, Zavod ima pravo da od njega traži naknadu štete za isplaćenu novčanu pomoć radniku”, ističe se u obrazloženju.

Cilj – manje sive ekonomijeIz Vlade tvrde da se donošenjem ovog zakona stvaraju uslovi za veću stabilnost radnog angažmana u sezonskim djelatnostima, povećava socijalna sigurnost zaposlenih i podstiče formalizacija rada.

“Očekuje se da bi nova rješenja mogla doprinijeti smanjenju neformalne ekonomije i većim prihodima fondova socijalnog osiguranja, što bi dugoročno rasteretilo budžet i unaprijedilo tržište rada u Crnoj Gori”, zaključuje se u obrazloženju.

izvor:cdm.me