Stanodavcima cvjetaju ruže- za stan na dan i „dar od države“ za neplaćene poreze

Prema poslednjem popisu u Crnoj Gori je oko 397.000 stanova, a intenzivna gradnja stambenih objekata ne jenjava i na Crnogorskom primorju i u Podgorici. Ako se ovakav trend nastavi Crna Gora bi mogla ubrzo postati jedinstvena država na svijetu „stan po glavi stanovnika“. Međutim, statistika je i varljiva nauka. Haotično stanje „udaljava“ podstanare od rješavanja egzistencijalnog pitanja, a vlasnicima nekretnina ostaje veliki prostor da kroz poslovanje u sivoj zoni stiču još veći kapital, dok državna kasa ostaje bez milionskih prihoda po osnovu poreza na izdavanje nekretnine.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 1,94 hiljade EUR, pokazali su podaci Monstata. Prema Monstatovim podacima prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici iznosila 1,94 hiljade EUR, u primorskom regionu 2,08 hiljada EUR, u središnjem 935 EUR, a u sjevernom nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
Za mnoge podstanare kupovina stana po aktuelnim cijenama na tržištu je sve manje dostižna investicija, ali je za one koji imaju kapital ulaganje u nekretnine veoma unosan posao od kojeg država skoro da nemaa prihoda, odnosno na godišnjem nivou gubi milione.
Primjer unosnog biznisa za vlasnike nekretnina je izdavanje „stan na dan“. Dok džepove pune stanodavci, bez potrebne kontrole u državnu kasu po ovom osnovu skoro da se ne uplaćuje ništa.
Nije ažurna ni država po pitanju ovih podataka- kolika je naplata poreza na izdavanje nekretnina. Prema procjenama ekonomskih analitičara, u budžetu je manje do 30 miliona eura godišnje zbog nelegalnog izdavanja stanova.
Većina stanodavaca je u sivoj zoni. Za sada porez je nemoguće naplatiti jer poreskim inspektorima zakon ne dozvoljava da kucaju na vrata privatnih stanova.
Zato iz Udruženja podstanara pozivaju nadležne da hitno reaguju i nađu način da naplate novac koji bi preusmjerili na stambeni fond. To bi bio način da podstanari lakše kupe prvu nekretninu, riješe egzistencijalno pitanje.
Ugovori o rentiranju stanova na mjesečnom nivo, takođe, nisu realna slika crnogorske svakodnevnice izdavanja nekretnina.
Da potpisivanje ugovora o rentiranju stanova još nije zaživjelo pokazuju i podaci Poreske uprave. U Podgorici je, prošle godine potpisano nešto više od 12 i po hiljada ugovora o rentiranju stana.
Slične brojke stižu sa juga Crne Gore, gdje su stanodavci s podstanarima napravili nešto manje od 12 hiljada ugovora.
Od gradova na sjeveru, najviše ugovora sklopljeno je u Bijelom Polju, dok podaci Poreske uprave pokazuju da na Žabljaku ni prošle ni 2023. nije potpisan nijedan ugovor o zakupu.
Iz Udruženja podstanara zato traže od nadležnih da zakonski regulišu tržište nekretnina i zaštite ih. Između ostalog, zahtijevaju obaveznu registraciju ugovora o zakupu.
Vlasnici nekretnina su u obavezi da sami podnesu poresku prijavu, ali očigledno ne poštuju svi ovu obavezu, pa Poreska uprava nema uvid i precizne podatke o tome koliko država ima prihoda na osnovu ovog poreza. Na Poreskoj upravi je da uvede registar vlasnika smještaja gdje bi vlasnike poreski zadužila po automatizmu. U suprotnom ruke poreskih inspektora su vezane. Zakon im ne dozvoljava da kontrolišu privatne stanove. Po važećem Zakonu, se to ne možemo izvršiti bez sudskog naloga.