Sve manje proizvodnje, sve više uvoza hrane

Poljoprivredni proizvođači upozorili da Crna Gora uvozi sve više hrane. Ono što je evidentno jeste da je sve manje proizvodnje, a sve više uvoza hrane. Ministar kaže kako mi najbolje živimo u regionu i da je situacija nikad bolja, ali na terenu nije takva slika. Popis poljoprivrede je pokazao da to nije tako, a to pokazuju i podaci o vrijednosti uvoza hrane koji iz godine u godinu raste. Ako svake godine imamo stotine hiljada veću vrijednost uvoza, to je automatski pokazatelj da se manje proizvodi – smatra predsjednik Poljoprivrednog klastera Boško Miličić.

Podaci Monstata za prvi kvartal ove godine su pokazali da je vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda od kompanija i kooperativa sa više od dvoje zaposlenih iznosila 11,5 miliona eura. Od toga je vrijednost prodaje iz sopstvene proizvodnje 5,5 miliona, a otkupa od individualnih poljoprivrednika šest miliona eura. To je, kako se navodi, rast od 28,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

– Zabilježen je rast vrijednosti prodaje iz sopstvene proizvodnje poslovnih subjekata za 49,9 odsto kao i rast vrijednosti otkupa poljoprivrednih proizvoda od individualnih proizvođača od 13,1 odsto. U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda u prvom kvartalu 2026. godine kokošija jaja učestvuju sa 34,1 odsto, svježe sirovo mlijeko sa 23,9 odsto, stoka po vrstama i kategorijama 13,2 odsto, ostali proizvodi učestvuju sa 11,2 odsto, povrće 8,9 odsto, svježa riba 4,5 odsto, svježe voće tri odsto, prerađevine od voća i grožđa 0,7 odsto i industrijsko bilje 0,5 odsto – saopšteno je iz Monstata.

Oprečna mišljenja

O stanju u poljoprivredi, po običaju, čuju se oprečna mišljenja iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i poljoprivrednika. Za ministra Vladimira Jokovića, kako je nedavno kazao na kontrolnom saslušanju pred skupštinskim odborom, situacija u poljoprivredi, konkretno u mljekarskom sektoru, nikada nije bila bolja. Tvrdi da crnogorski stočari imaju najveće subvencije i otkupne cijene mlijeka u Evropi.

Vladimir Joković, FOTO: Stevo Vasiljević

Poljoprivredni proizvođači na ovo ipak gledaju drugačije, tvrde da ih je iz godine u godinu sve manje, a da se vrijednost uvoza hrane konstantno uvećava. Joković to pravda time što su u kategoriju poljoprivrednih proizvoda svrstana i gazirana pića, slatkiši i duvanski proizvodi, ali i povećanjem standarda i kvaliteta života građana.

Poljoprivredni proizvođač iz Malesije Željko Milić za Pobjedu kaže da trpe velike gubitke u ovom poslu dodajući da ako se to nastavi, neće puno proizvođača „na nogama ući u EU“.

– Što se mene tiče, već sam smanjio proizvodnju krompira za 60 odsto u odnosu na prošlu godinu, a nije isključeno da naredne godine u potpunosti odustanem. Samo mogu da čestitam i kažem da su pobijedili neradnici. Ljudi koji su bili spremni da rade, proizvode zdravu hranu za svoj narod, oni su izgubili, pobijedio je uvozni lobi – navodi Milić.

Na pitanje Pobjede da li ima problema sa otkupom svojih proizvoda, Milić tvrdi da tog problema više nema „jer su uspjeli da im smanje proizvodnju“.

– Sa 600 tona krompira ove godine sam smanjio na 200 tona, odmah sam olakšao ovim neradnicima da se hvale da su sve otkupili – nezadovoljan je Milić koji ocjenjuje da je u Crnoj Gori zabranjeno da se živi od svog rada te da onaj ko se trudi da pošteno radi bude poražen u startu.

Preniske cijene

Cijene krompira su, kako ocjenjuje, preniske, jer se za 45 centi koliko se prodaje mladi krompir, teško može naći bilo gdje u okruženju.

– Cijena je ista kao lani, a troškovi proizvodnje su se znatno povećali. Tako je sjeme poskupilo 100 posto sa prošlogodišnjih 90 centi na 1,84 eura, đubrivo je skuplje od 30 do 50 odsto, ista stvar je sa zaštitnim sredstvima i gorivom. Sve što je vezano za proizvodnju krompira poskupilo je u prosjeku između 50 i 60 odsto, a cijene se nijesu mijenjale – navodi Milić.

Ipak, očekuje da će se lubenica naći na tržištu u narednih desetak dana, te da će te količine biti dovoljne.

– Trgovački lanci su uglavnom ti koji otkupljuju, oni su do sada koliko znam uzimali za njihove potrebe. Oni sigurno neće odustati od uvoza samo da bi uzeli našu robu, moraju da održe kontinuitet, jer kad prođe naše oni moraju da nastave prodaju – navodi Milić.

Proizvođač, sada dominantno začinskog bilja, Veselin Jovović iz sela Sige kod Danilovgrada za Pobjedu objašnjava da ima nešto drugačiji pristup u proizvodnji i plasmanu. Navodi da je u ovom poslu dugo, te da je cijela porodica uključena uz dodatnu radnu snagu i da ih tokom ljetnje sezone bude i dvadesetak. Imao je sreću, kako kaže, da su se sinovi zainteresovali za ovaj posao te da su se obrazovali za ovu oblast, imajući u vidu da su, kako navodi Jovović, potrebna šira znanja osim onog o proizvodnji. Zato su se sa proizvodnje različitog povrća sada uglavnom preorijentisali na začinsko bilje i nekoliko drugih proizvoda.

– Kada smo počeli, imali smo nekoliko stotina kvadrata pod plastenicima i dva hektara na otvorenom. Sada imamo 20.000 kvadrata plastenika i 20 hektara na otvorenom polju – navodi Jovović.

Nekada su proizvodili i paradajz, papriku, krastavac, kupus, ali su nakon otvaranja granica i potpisivanja CEFTA sporazuma kada je počeo znatan uvoz ovih proizvoda, shvatili da ne mogu biti konkurentni masovnoj proizvodnji Turske i Albanije.

– Teško je bilo izboriti se sa tom konkurencijom, zato smo se transformisali, jer smo osluškivali tržište. Mora se biti menadžer i u plasmanu, ne samo u proizvodnji, potreban je širok dijapazon poslova koji se moraju poznavati, jer sve to jedno drugo veže – smatra Jovović.

Željko Jovović, poljoprivrednik Bjelopavlića, FOTO: Vlada Crne Gore

Na pitanje Pobjede da li ima problema sa plasmanom svojih proizvoda, Jovović navodi da su godinama sticali povjerenje svojih kupaca te da plasiraju sve što proizvedu. Ipak, i oni se nose sa problemima nedostatka radne snage, jer iako je riječ o porodičnom biznisu, obrađuju ogromne površine za šta im nije dovoljan angažman porodice.

– Riječ je o cjelogodišnjoj proizvodnji, svaki dan smo na tržištu. Premašili smo milion kilograma proizvodnje, pakuju se stotine hiljada zdjelica začinskog bilja – navodi Jovović.

Nedostatak patriotizma

Boško Miličić, predsjednik Poljoprivrednog klastera koji okuplja preko 2.000 članova, uključujući i oko 30 udruženja dodatno sa njihovim članovima, navodi da generalno nijesu zadovoljni otkupom. Smatra da im trgovinski lanci povremeno izlaze u susret kada je riječ o otkupu, ali da im nedostaje ta doza patriotizma da se „malo daju za domaću proizvodnju“.

– Ono što je evidentno jeste da je sve manje proizvodnje, a sve više uvoza hrane. Ministar kaže kako mi najbolje živimo u regionu i da je situacija nikad bolja, ali na terenu nije takva slika. Popis poljoprivrede je pokazao da to nije tako, a to pokazuju i podaci o vrijednosti uvoza hrane koji iz godine u godinu raste. Ako svake godine imamo stotine hiljada veću vrijednost uvoza, to je automatski pokazatelj da se manje proizvodi – smatra Miličić.

Nije zadovoljan ni odnosom mljekara koje otkupljuju sirovo mlijeko od kooperanata.

Boško Milić, FOTO: Svetlana Milović–

Čas uvoze, čas imaju viška mlijeka. Godinama otkupna cijena nije mrdnula, do prije tri godine kada se povećala i sada je donekle korektna. Ipak, mljekari konstantno pokušavaju da je obore i onda izazivaju neke krize, kao što je nedavno bilo sa viškom mlijeka. Ako konstantno uvoze mlijeko, a ovamo imaju višak, onda je to neshvatljivo – smatra Miličić.

Sličan stav je nedavno iznio i ministar Joković na kontrolnom saslušanju tvrdeći da se kreirala lažna slika o krizi u mljekarskom sektoru te da je „neko protestovao kako bi smanjili otkupnu cijenu mlijeka“ i vještački pravio probleme. Kazao je i da je nekoliko dana nakon protesta zbog viškova mlijeka stigao zahtjev mljekara za uvozom 300.000 litara sirovog mlijeka za preradu.

Izvor: Pobjeda; Autor: Maja Leković