Na putu “odsjecanja” od svijeta dok važeći zakoni podstiču sivu ekonomiju
Ukidanje letova niskobudžetnih kompanija Ryanair i WizzAir koje su Crnu Goru povezivale sa evropskim destinacijama, a sa druge strane preskupe avio karte preostalih prevoznika, negativno se održavaju na turističku privredu. Uz nepovoljne trendove u avio saobraćaju i podsjećanje da nakon 59 godina postojanja linija Bar-Bari nije uspostavljena čak ni tokom ljetnje sezone, Crna Gora je na putu ka “odsjecanju od svijeta” što se zaista nije moglo ni zamisli u najpesimističnijim scenarijima. Dok navedene okolnsoti pozicioniraju turističku privredu Crne Gore u nezavidnu situaciju, zakoni koji su na snazi, Zakon o turizmu, Zakon o inspekcijskom nadzoru… podstiču sivu ekonomiju.
„Crna Gora, destinacija koja ima dva aerodroma, treba da ima mnogo bolju povezanost prije svega sa Zapadnom Evropom, pa i sa dalekim destinacijama, ali svjedoci smo da su niskobudžetne kompanije otkazale više avio linija što se negativno odražava za našu turističku privredu. Voljela bih da se najave sa londonske berze obistine, zaista bi svima nama to odgovaralo. Trudim se da budem optimista, međutim, čovjek mora da bude realan, pogotovo kada se bavi preduzetništvom„, kazala je za RTV Budva Biljana Dabić, vlasnica turističke agencije AVE tours.
Nevjerovatno brzo, ističe Dabić, aerodrom u Tirani je preuzeo primat.
„Mislim da nismo smjeli to da dozvolimo, previše smo se kockali. Crna Gora je specifična destinacija, ali mnogo lako smo izgubili poziciju koju smo trebali vrlo brižljivo da čuvamo“, rekla je Dabić.
Očekivanja od nove Vlade
„Vlada, ma čija bila i ma ko je činio, apsolutno ne smije dozvoliti da turistička privreda trpi kao što je trpjela posljednjih nekoliko godina. Političari se nevjerovatno brzo usaglase kada je u pitanju njihovi interesi. Očekujem da će vrlo brzo da se rasporede ‘po dubinama’ i da konačno pokažu da imaju širinu za turističku privredu. Kada govorimo o biznis barijerama, Zakoni su najveći podsticaj sive ekonomije. Govorimo o suzbijanju sive ekonomije, ali kaznene odredbe Zakona o inspekcijskom nadzoru su upravo na strani onih koji rade nelegalno. Na primjer: Novčanom kaznom od 500 eura do 15 hiljada eura kazniće se pravno lice u slučaju određenih prekršaja. Za iste te prekršaje fizička lica, lica koja rade u sivoj zoni, kazniće se novčanom kaznom od 30 do 1000 eura. Ovo je dovoljan pokazatelj koliko nam je Zakon o inspekcijskom nadzoru na strani sive ekonomije. Kaznene odredbe Zakona o turizmu su još oštrije za registrovana preduzeća, dok su za one koji rade u sivoj zoni simbolične. Isto je i sa Zakonom o prevozu u drumskom saobraćaju, Zakonom o jahtama…. Ako donosioci odluka u što skorijem roku ne oslušnu potrebe turističke privrede, mislim da imamo problem mnogo veći u 2024., nego što smo imali 2023. godine„, navela je Dabić ističući da je neprihvatljivo da nam strategije turizma rade Hrvati, ili profesori iz Srbije uz potpuno uvažanje njihove stručnosti.
„Strategije moramo prilagoditi našem tržištu. Uzmite podatak, recimo, Univerzitet Crne Gore sledeće godine slavi 50 godina postojanja. Ja zaista ne mogu da prihvatim činjenicu da mi u Crnoj Gori nemamo stručnjaka koji će da radi na strategiji, jer mnogo bolje poznaje stanje u Crnoj Gori, nego neko ko bi došao iz konkurentske turističke destinacije„, kaže Dabić i dodaje da turističke agencije treba da oforme Udruženje koje će se aktivno zalagati za interese domaće privrede.
„Ne možemo sve adresirati ni na političare. Smatram da treba da oformimo Udruženje turističkih agencija koje će aktivno da se bavi problematikom ovog segmenta turističke privrede. Mnogo je lakše uticati i zahtjevati određene izmjene i dopune zakona kada ste udruženje. Što se tiče Bara i Ulcinja, jesam inicirala. Očekujem do kraja godine da će biti formirano udruženje. Idealno bi bilo da svi budemo u jednom udruženju, ali i ako nema sluha, moramo razmišljati o rješavanju problema. Očekujem da ćemo imati podršku agencija u Budvi i drugim gradovima Crne Gore„, navela je Dabić ističući da turističku privredu Crne Gore urušava rad u sivoj zoni, nelojalna konkurencija i mogućnost koju je dozvolila Crna Gora, a to je da inostrane agencije obavljaju posao domaće turističke privrede, što je u Hrvatskoj, na primjer, nezamislivo.
