Novi paket mjera: Pomoć poljoprivredi, ukidanje PDV-a za brašno i ulje, smanjenje akciza na gorivo…

Ministar ekonomskog razvoja u tehničkom mandatu Jakov Milatović najavio je da će Vlada Crne Gore na sledećoj sjednici razmatrati paket hitnih ekonomskih mjera, u cilju prevazilaženja ekonomske krize nastale kao posljedica rata u Ukrajini. Pored ljudskih gubitaka, kako je naveo, ovaj sukob ima jasne i ekonomske implikacije na svijet, samim tim i na Crnu Goru. Vrijednost ovih ekonomskim mjera iznosiće od 20 do 50 miliona eura, u zavisnosti od toga koliki vremenski period će biti obuhvaćen. Paketom je predviđeno osam mjera, između ostalog, ukidanje PDV za brašno i ulje, smanjenje akciza na gorivo do 40 odsto umjesto 20 odsto kako je predloženo, pet dodatnih miliona za poljoprivredu…

Ministar Milatović istakao je da je zbog krize u Ukrajini došlo do skoka cijena namirnica i naftnih derivata i sve ima reprekusije u maloj ekonomiji kakva je Crna Gora.

„To znači da u potpunosti uvozno orijentisana zemlja kakva je naša sa uvozom roba uvozi i njihovu cijenu, tako da je uvozna inflacija jedan od problema sa kojima se suočava crnogorska privreda i građani “, rekao je Milatović na konferenciji za novinare.

Prema njegovim riječima, crnogorska ekonomija je sada puno otpornija u odnosu na decembar 2020. godine kada je nova vlada stupila na snagu.

“Ekonomska aktivnost u zemlji je puno snažnija. Trenutno imamo i bogatije građane, tako da je kupovna moć građana najveća sad u odnosu na prethodnih 20 godina. Tako da je država finansijski mnogo otpornija”, tvrdi Milatović.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović istakao je da će poljoprivredi biti opredijeljeno dodatnih pet miliona eura, čime će Agrobudžet biti vrijedan iznad 55 miliona eura.

Prva mjera, kako je pojasnio ministar Stijović, odnosi se na dodatnu subvenciju od 250 eura za proizvodnju žitarica po hektaru zemljišta, što je u ukupnom iznosu 500 eura za tu oblast, a dodatnih deset eura se izdvaja za mlade poljoprivrednike.

Druga mjera se odnosi na dodatnu subvenciju proizvodnju kasnog krompira, od 150 eura po hektaru, pored već postojeće podrške od 250 eura po hektaru. Dodao je da je uslov za to da poljoprivrednici imaju registrovana svoja gazdinstva i površine veče od 0,3 hektara.

Treća mjera su besplatni plastenici za proizvodnju povrća.

„Ukupno 2.500 plastenika ukupne površine 250 hiljada kvadratnih metara, što je 50 fudbalskih terena“, rekao je Stijović.

Uz to, za sve poljoprivrednike biće obezbijeđena jednokratna pomoć od 200 eura.

„Cilj je da zaštitimo domaću proizvodnju… Uvoz poljoprivrednih proizvoda je pokazao svu opravdanosti davanja ovih sredstava, Uvezli smo proizvode koje sami možemo da proizvedemo“, rekao je Stijović.

On je istakao i da je u tok uprošle godine najviše proizvoda uvezeno iz Srbije.

“Smatramo da smo uvezli proizvode koje i sami možemo proizvesti i to je fokus agrobudžeta”, kazao je.

Za dodatnu mjeru nadležno je Ministarstvo ekonomskog razvoja, a kako je obrazložio ministar Milatović, u pitanju je priprema plana interventnih nabavki.

“Crna Gora je 2003. ukinula robne rezerve. Plan daje osnov da u slučaju da zatreba Vlada može da donese odluku o aktiviranju ovog plana i naloži da se izvrši nabavka proizvoda za koje postoji problem u snabdijevanju”, kazao je Milatović.

Šesta mjera, je kako je rekao, kreiranje pravnog osnova o privremenom ograničavanju cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić predstavio je mjere iz nadležnosti njegovog resora, a to su izmjene i dopune Zakona o akcizama, prijedlog da se smanje akcize do 40 odsto, i smanjenje stope PDV-a za osnovne životne namirnice (brašno, suncokretovo ulje, so).

Predlog izmjena Zakona o akcizama, podsjetio je, u skupštinskoj je proceduri od 4. marta, ali Skupština, uslijed političke krize, nije zasijedala.

Spajić je najavio i da će privremeno biti ukinut PDV za namirnice brašno i jestivo ulje, te da će PDV za so biti smanjen sa 21 na 7 odsto, kao što je već za šećer.

„Pored povećanja zarada, kroz program ‘Evropa sad’, te značajno većeg izdvajanja za agrobudžet iz nacionalnih sredstava, predlažemo dodatne mjere podrške privredi i građanima, kao odgovor na negativne efekte koje rat u Ukrajini ima na crnogorsku ekonomiju, prije svega na rast cijena i životni standard građana“, poručio je Spajić.