Sve više Kineza posjećuje Crnu Goru, problem nedostatak vodiča koji govore kineskim jezikom

Crnu Goru je od početka posjetilo oko 15.000 turista iz Kine, odnosno, zabilježeno je četiri puta više dolazaka nego 2022 godine. Državljani Kine ostvarili su oko 30000 noćenja, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku Monstat.

Milena Vujović, predstavnica Nacionalne turističke organizacije, ističe da je zabilježeno „oko četiri puta više dolazaka sa ovog tržišta u odnosu na prethodnu godinu, dok su ostvarena noćenja bila na nivou od 70 odsto u odnosu na 2019. godinu“.

Crna Gora se, kako je istakla, ponovo nalazi na Bijeloj listi preporučenih destinacija za kineske državljane.

„To potvrđuje da se nakon pandemije polako vraćamo na to tržište. U prilog tome govori i planirano učešće NTOCG na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu turizma u Kini, kao i poslovna radionica koja će se održati u Pekingu„, istakla je Vujović.

Turistička agencija Montenegro Tourist Service DMC (MTS) uspjela je 2019. godine da u našu zemlju dovede oko 100 grupa gostiju sa kineskog tržišta, a i nekoliko desetina grupa na Balkan.

“Zapadna tržišta se uglavnom fokusiraju na ljetnje mjesece, dok turisti iz Kine popunjavaju kapacitete van glavne sezone. Glavni mjeseci kada dolaze su septembar, oktobar, zatim april, maj, a nerijetko dolaze i u zimskim mjesecima“, kazao je direktor prodaje u MTS-u Miloš Bulatović.

Kada je riječ o tekućoj godini, prve ture za kineske goste organizovali su u julu. Među domaćim atrakcijama najviše ih privlači most na Đurđevića Tari. 

“Često se desi da gosti plaču kada izađu iz autobusa i vide taj most, jer su emotivno vezani za film i glumce. Tu su i naši nacionalni parkovi i kotorske zidine. Kada govorimo o tom tržištu, ne možemo posmatrati samo Crnu Goru kao posebnu destinaciju. Oni pređu toliki put i u svojim putovanjima obilaze minimum tri ili četiri bezvizne zemlje. To su: Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Albanija“, kazao je Bulatović.

Prilikom organizacije i realizacije tura najveći problem predstavlja to što u Crnoj Gori ne postoji licencirani turistički vodič koji govori kineski jezik.

“Angažujemo kineske kolege iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, što nam stvara dodatne troškove. Dajemo duple dnevnice, ali ne možemo da kalkulišemo sa kineskim partnerima, jer u svakoj državi morate da unajmite licenciranog lokalnog vodiča koji ne govori kineski, ali mora biti tu sa grupom“, naveo je Bulatović.

Osim toga, loša avio povezanost, te domaća saobraćajna infrastruktura i dalje ostavljaju loš utisak na goste iz Azije, zaključuje Bulatović.