Gdje će pristajati turistički brodovi na Barskoj rivijeri?

Na Barskoj rivijeri  su ukinuta pristajališta za turističke brodove zbog čega je poslovanje  ove privredne djelatnosti  dovedeno u pitanje budući da početkom godine  nije planiran nijedan prilaz na kupališta brodovima koji prevoze putnike. U programu objekata obalne infrastrukture za period 2024-2028. godina, koje donosi Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom Crne Gore, prepoznate su luke i čvrsti postojeći izgrađeni objekti obalne infrastrukture, pristaništa i privezišta. Međutim, na Barskoj rivijeri  nisu definisana  pristajališta na plaže  kroz ovaj  program.

Vlasnici turističkih brodova zahtjevaju od nadležnih da im omoguće  pristajanja na plaže tokom ljeta kao do ove godine, u suprotnom polovinom februara sa protesta su poručili da će čak  blokirati  ulazak brodova  u Luku Bar.

U formi poslaničkog pitanja Branislav  Nenezić je tražio odgovor od ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slavena Radunovića, čijom odlukom su ukinuta sva pristajališta za turističke brodove na teritoriji barske rivijere insistirajući da se ovaj problem riješi u korist vlasnika registrovanih plovila za ovu djelatnost kojom se većina od njih bave decenijama.

-Čijom odlukom su novim atlasom kupališta ukinuta sva pristajališta za turističke brodove na teritoriji Barske rivijere? Krstarenje turističkim brodovima je jedna od privrednih grana koja čini važnu kariku ukupne turističke ponude u Baru. Ovom djelatnošću se bave naši sugrađani, njih 19, vlasnici  registrovanih turističkih brodova,  koji su ovakvom odlukom dovedeni u situaciju da trpe velike finansijske gubitke s obzirom na cijenu održavanja plovila i moguća otkazivanja već ugovorenih aranžmana iz zemlje i sa agencijama iz drugih država. Na ovaj način se gasi ova privredna grana i to samo na barskoj rivijeri, istakao   je Nenezić.

Ministar Radunović odgovorio je da vlasnici brodova nisu poslali inicijativu za obnovu djelatnosti. Međutim, oni su, prema navodima Nenezića, se obraćali Morskom dobru. Radunović, pak, tvrdi da su sa zahtjevom “zakasnili”, ali u daljoj diskusiji ostavio je prostor za dogovor.

Prema riječima Radunovića, Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom vlasnici turističkih brodova iz Bara obratili su se 19.oktobra.

-Zahtjevi su stigli mjesec nakon isteka roka za predloge izmjena i dopuna zakona, kazao je Radunović.

Sa druge strane, Nenezić je istakao: „Kada sam govorio o zahtjevu koji je upućen Morskom dobru, ja sam naveo 19. oktobra 2023. godine. Ja vam mogu taj dopis i dostaviti“.

ipak, poslanik i ministar su se složili u jednom:  Ovo je pitanje od životnog značaja za vlasnike turističkih brodova jer mnogi izdržavaju porodice od ovog posla.

-Morsko dobro ih je kontaktiralo odmah nakon usvajanja novog zakona kako bi pronašli alternativu, ali se oni nijesu izjasnili povodom alternativnih lokacija, kazao je Radunović dodajući: “Takođe, sa aspekta bezbijednosti, mišljenja smo da takve lokacije koje su uz kupalište predstavljuju problem koji se odnosi na bezbijednost kupača“.

– Međutim, Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom zajedno sa ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine traži način da kroz izmjene i dopune programa objekata obalne infrastrukture prepozna lokacije gdje bi mogli prevoznici turističkih brodova da pristaju u toku turističke sezone. S tim u vezi, javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom  je odmah nakon usvajanja izmjena i dopuna programa privremenih objekata u zoni Morskog dobra za period 2024-2028. organizovalo sastanak sa predstavnicima Udruženja prevoznika turističkih čamaca iz Bara te predložilo alternativne lokacije koje su, takođe, u blizini kupališta, a za koje se Morsko dobro sa aspekta bezbijednosti obratilo Upravi pomorske sigurnosti i upravljanje lukama,  ukoliko bi iste bile prihvatljive od strane prevoznika. Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom  nije još uvijek dobilo povratnu informaciju od Udruženja prevoznika turističkih čamaca iz Bara za predmetne alternativne lokacije , kazao je ministar Radunović.

Nenezića je zanimalo i ko je procijenio da lokacije pristaništa predstavljaju opasnost za bezbjednost kupača na plažama.

-To je procijenila komisija od 11 članova formirana od predstavnika Morskog dobra i ministarstva, kazao je ministar Radunović dodajući da su to nekada bile neuređene plaže, ali sada su uređene.

Nenezić je podsjetio da je obala Barske rivijere dužine  46 kilometara.

– Od kojih je nepuno 5 kilometara predviđeno kao prostor za kupališta. Mi govorimo o tri lokacije od po 15 metara. Tri lokacije od po 15 metara koje su do sada  bile na prostorima gdje nije ugroženo nijedno kupalište, na lokacijama gdje nije bilo predviđeno ni atlasom da su to uređene plaže, niti su bile lokacije koje su bile atraktive za kupalište. Ono što je ponuđeno kao alternativa od strane predstavnika Morskog dobra je u blizini ušća rijeke Željeznice. Evo imamo kolege iz Bara, a siguran sam i da većina građana koji su posjetili Bar znaju,  ukoliko  uspije neko da pristane brodom  na prostoru gdje se rijeka  Željeznica uliva u more, onda je on  umjetnik, kazao je Nenezić.

Ministar Radunović je iskazao spremnost da se ovaj problem riješi.

-Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom predožilo je  lokacije i čeka odgovor  od Udruženja da li  prevoznicima odgovaraju te lokacije. Ako ne odgovaraju, to se sve može rješavati u komunikaciji, a ta komunikacija mora da bude brža, definitivno, zaključio je ministar Radunović.

Podsjetimo, polovinom februara, ispred kancalarija  Morskog dobra u Baru članovi Udruženja turističkih čamaca za prevoz putnika „Plavi Jadran“  iz Bara protestovali zbog odluke Vlade nakon  raspisivanja tendera za zakup plaža kojim nije predviđena, niti planirana funkcija turističkih brodova i njihovo pristajanje na teritoriji cijele barske rivijere.