Iskustva iz Španije, zemlje koja turizam ne samo da razvija, već ga  živi, Lazarević prenosi u Crnoj Gori

Ne morate odmah mijenjati svijet – dovoljno je da počnete od svoje ulice, škole, parka, lokalne plaže. Ne čekajte da neko drugi prepozna potencijal vaše zajednice – budite vi ti koji će pokrenuti inicijativu, postaviti pitanje, predložiti rješenje,  poruke su  Marije Lazarević koja iskustva iz Španije, zemlje koja turizam ne samo da razvija, već ga zaista živi, prenosi u Crnoj Gori.
Radionice o održivom turizmu važan su segment omladinskog života u Budvi, a održavaju se od pretprošle godine pod vođstvom mr Marije Lazarević, ekspertikinje iz pomenute oblasti. Lazarević je diplomu master studija iz oblasti planiranja i upravljanja destinacijom stekla u Madridu, gdje je imala izuzetnu priliku da se upozna sa evropskim i svjetskim trendovima, nakon čega je odlučila da profesionalni rad nastavi u svojoj zemlji. U intervju za „Primorski portal“ naša sagovornica osvrnula se na četiri ciklusa radionica u Omladinskom klubu Budva, kao i na ostale aktuelne turističke teme.

“Saradnja sa Omladinskim klubom Budva započela je u maju 2023. godine, i to na sasvim spontan način. Na jednoj neformalnoj kafi, tadašnja koordinatorka Kluba. Katarina Vukadinović, predložila mi je da održim radionicu o kulturnom turizmu. Iako tada nismo znale u kom pravcu će se ta ideja razvijati, upravo iz tog prvog susreta nastao je ciklus radionica posvećen održivom turizmu. Ove radionice predstavljaju saradnju između Omladinskog kluba Budva i agencije za održivi razvoj turizma kojom rukovodim. Danas, one predstavljaju važan prostor za edukaciju i podsticanje mladih na promišljanje o turizmu koji donosi dobro i ljudima i mjestu”, ističe Lazarević na početku razgovora.

U maju je završen četvrti ciklus radionica. Koje su bile teme i za koju sesiju je vladalo najveće interesovanje? 

–  U četvrtom ciklusu radionica obradili smo raznolike i savremene teme iz oblasti održivog turizma, među kojima su bili sportski turizam, turizam muzike, koncept pametne destinacije, kao i transformacija urbanih prostora za mlade. Upravo je ova posljednja sesija izazvala najveće interesovanje, jer se bavi redizajnom javnih prostora iz perspektive mladih – grupe koja je često zanemarena u procesima urbanog planiranja, kako kod nas, tako i širom Evrope. Tema je otvorila važan dijalog o uključivanju mladih u oblikovanju sredina koje su značajne ne samo za mlade stanovnike, već i za mlade turiste koji nas posjećuju. Zahvaljujući sjajnoj saradnji sa aktuelnom koordinatorkom Aleksandrom Medigović Marojević, priča se uspješno nastavlja te ćemo u novi ciklus krenuti već od septembra.

Kako izgleda jedna radionica? Kojim metodama se služite i kako uključujete učesnike?

– Radionice su osmišljene kao interaktivan prostor za razmjenu ideja, učenje i zajedničko promišljanje turizma kroz prizmu održivosti. Kroz metode neformalne edukacije – poput rada u grupama, diskusija, studija slučaja i kreativnih zadataka – podstičemo mlade da razmišljaju kritički i aktivno učestvuju.

Na kraju svake radionice organizujemo i kviz u kojem su obuhvaćeni ključni pojmovi i sadržaji obrađeni tokom susreta – možete samo zamisliti koliko mladi vole da se takmiče i dokažu ko je najviše upamtio! Zaista mi je drago što u edukaciji nalaze i prostor za izazov, igru i zabavu.  

Kako lokalna zajednica reaguje na radionice o održivom turizmu? Da li postoji interesovanje za nastavak i širenje ovakvih edukativnih programa?

– Reakcije lokalne zajednice na radionice o održivom turizmu su izuzetno pozitivne, što nam potvrđuje i kontinuirani interes, ali i sve veće uključivanje mladih koji uče u gimnaziji ili studiraju na fakultetima koji nemaju direktnu vezu sa turizmom. Mnogi učesnici nam se vraćaju iz sezone u sezonu, a posebno me raduje što radionice postaju prepoznate i kao prostor za međugeneracijski dijalog, razmjenu iskustava i razvoj konkretnih ideja za unapređenje lokalne sredine.

Zanimljivo je da su radionice privukle i učesnike van Budve – među njima i mlade sa Cetinja, što pokazuje da postoji potreba da se ovakav pristup edukaciji širi i na druge sredine. Takođe, posebnu vrijednost vidimo u tome što su zainteresovale i pripadnike ruske i ukrajinske zajednice u Budvi, te radionice dodatno doprinose inkluzivnosti i povezivanju iz različitih kulturnih konteksta.

Interesovanje za nastavak i širenje ovih edukativnih programa sve je izraženije, jer kroz njih pokazujemo da edukacija o turizmu može biti i inspirativna, i dinamična, i usmjerena ka promjenama koje se zaista vide i osjećaju u zajednici.

FAZA SAZRIJEVANJA PRISTUPA

Kako najjednostavnije definisati održivi turizam?

– Održivi turizam se najjednostavnije može definisati kao turizam koji zadovoljava potrebe današnjih putnika i destinacija, a da pritom ne ugrožava mogućnost budućih generacija da uživaju u istim tim prostorima. To je promišljen pristup turizmu koji vodi računa o očuvanju prirodnih i kulturnih resursa, dobrobiti lokalne zajednice i dugoročnoj održivosti destinacije. Ukratko – turizam koji donosi dobro, a ne štetu, i stvara vrijednost za sve uključene.

U kojoj mjeri se koncept održivog turizma slijedi u turističkom razvoju Budve i Crne Gore? Koji su najveći izazovi?

– Koncept održivog turizma u Budvi i Crnoj Gori sve se više prepoznaje kao neophodan pravac razvoja, ali smo i dalje u fazi učenja, eksperimentisanja i – što je posebno važno – sazrijevanja pristupa. Iako se sve češće govori o održivom turizmu od strane donosilaca odluka, on i dalje ostaje na priči za medije i ubiranju bodova kod glasača.

Jedan od ključnih izazova ostaje nedostatak strateškog planiranja, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou. Turizam se i dalje razvija stihijski, vođen kratkoročnim interesima, bez jasne vizije kako balansirati rast, očuvanje prostora i dobrobit lokalne zajednice. Uz to, suočavamo se sa visokom sezonalnošću, prenapregnutom infrastrukturom i pritiskom na obalu, što dodatno komplikuje situaciju. Nismo ni stare probleme riješili, a novi nas već sustižu.

Važno je shvatiti da održivi turizam nije sektor za sebe, već povezana mreža odluka u urbanizmu, obrazovanju, saobraćaju, kulturi i ekonomiji. I upravo zato, za istinski održiv razvoj potrebna je koordinisana, dugoročna i inkluzivna strategija – jer samo tako možemo biti i dobri domaćini i čuvari onoga što nas čini posebnima. 

Izvjesno vrijeme živjeli ste i radili u Španiji koja važi za jednu od vodećih turističkih destinacija. Kako ste izbliza, na licu mjesta doživjeli upravljanje turizmom u Španiji? 

– Imala sam sreću da jedno vrijeme živim, studiram i radim u Španiji – zemlji koja turizam ne samo da razvija, već ga zaista živi. Izbliza sam mogla vidjeti kako izgleda kada turizam nije tek industrija brojki, već pažljivo vođen proces koji integriše kulturu, zajednicu, inovacije i održivost.

Učila sam i radila sa ljudima koji ne samo da poznaju turizam iznutra, već ga oblikuju strateški (još od 1990.), sa dugoročnom vizijom i dubokim razumijevanjem teritorije. Mogla bih reći da sam imala priliku da učim od najboljih – i da mi je to iskustvo značajno proširilo pogled na ono što turizam može (i treba) da bude.

Naravno, i Španija ima svoje izazove, ali ono što me najviše impresioniralo jeste kultura planiranja i spremnost da se u turizmu ide dalje od pukog privlačenja gostiju – prema kreiranju destinacije u kojoj je i lokalnim stanovnicima lijepo da žive. Upravo iz toga crpim inspiraciju i za svoj rad u Crnoj Gori.

MLADI DA POKREĆU INICIJATIVE

Koju poruku biste uputili mladima koji žele da doprinesu održivijem razvoju turizma u svojoj zajednici?

– Moja poruka mladima je: vaš glas je važan, a vaša ideja može biti pokretač promjene. Održivi turizam nije apstraktan koncept – to su odluke koje donosimo svakog dana kao građani, putnici, ugostitelji, kreatori sadržaja, aktivisti. Ne čekajte da neko drugi prepozna potencijal vaše zajednice – budite vi ti koji će pokrenuti inicijativu, postaviti pitanje, predložiti rješenje.

Ne morate odmah mijenjati svijet – dovoljno je da počnete od svoje ulice, škole, parka, lokalne plaže. Povežite se s drugima, učite, budite radoznali. Turizam budućnosti nije priča o masama, već o ljudima – onima koji istinski razumiju prostor, poštuju zajednicu i grade iskustva koja vrijede.

I zapamtite: održivi turizam nije trend – to je pravac koji svi zajedno biramo. A vi ste važan dio tog puta.

Milan Stanišić