Most na Đurđevića Tari svjedočanstvo prijateljstva Crne Gore i Kine

Ambasador Kine u Crnoj Gori Čen Sijufeng poručio je da most na Đurđevića Tari, koji se rekonstruiše uz pomoć i podršku Kine, ima poseban značaj u srcima građana i Kine i Crne Gore.

On je to istakao sa lokacije sa pogledom na most, odakle se i vidi kako radovi teku. Naglasio je da učešće kineskih kompanija u rekonstrukciji mosta nije samo tehnička saradnja, već nastavak tradicionalnog prijateljstva. 

„Danas želim da prenesem ključnu poruku. U svijetu punom neizvjesnoti Kina bira da čini ono što je izvjesno – da bira da sarađuje sa svijetom i čuva mir“, istakao je ambasador Sijufeng.

Dodaje da Kina vjeruje u saradnju zasnovanu na obostranoj koristi i da je spremna da dijeli razvojne koristi sa Crnom Gorom, Evropom i cijelim svijetom.

„Ne slijedimo zastarjeli obrazac ti gubiš, ja dobijam, već pišemo novo poglavlje i zajedničke pobjede“, naglasio je Sijufeng.

Značaj petnaestogodišnjeg plana

Odgovarajući na pitanje Mediabiroa, ambasador Kine kaže da je most na Đurđevića Tari izabran kao lokacija koja svjedoči tradicionalnom prijateljstvu dvaju država.

„Dosta kineskih turista putuje ovdje. Za kineski narod most na Tari nije samo simbol Crne Gore, već dio zajedničkog istorijskog sjećanja. Učešće kineskih kompanija u rekonstrukciji nije samo tehnička saradnja, već nastavak prijateljstva. Ovaj most ne obnavljamo da bismo ostavili kineski trag, već da bismo produžili njegov život“, naglasio je ambasador.

Govorio je i o 15. petanestogodišnjem planu koji, kažu u ambasadi, predstavlja razvoj novih proizvonih snaga.

„Jednostavnije rečeno, Kina prelazi sa pitanja da li ima, na pitanje da li je kvalitetno. Kada je riječ o značaju za Crnu Goru to su tržišne prilike. Tokom ovog perioda srednja klasa u Kini će nastaviti da raste. Očekuje se da će do 2030. godine premašiti 800 miliona ljudi. To znači da će sve više kineskih turista putovati u inostranstvo“, objasnio je Sijufeng.

Druga što donosi petnaestogodišnji plan je zelena saradnja.

„Energetska tranzicija zauzima centralno mjesto u ovom planu. Kina je danas najveći svjetski proizvođač opreme za obnovljive izvore energije u oblasti vjetro, solarne energije i električnih vozila. Crna Gora raspolaže bogatim hidroenergetskim resursima. Na putu zelenog razvoja, Kina je spremna da ide zajedno sa Crnom Gorom“, navode u ambasadi Kine.

Sljedeće što donosi plan je efekat stabilnosti što, naglašava ambasador, možda nije odmah vidljivo.

„Ali je izuzetno važno. U uslovima globalnih tenzija, činjenica da kina ima rast od pet odsto znači doprinos svjetskoj ekonomiji. Kina ne izvozi krize, već djeluje kao stabilno sidro svjetske ekonomije. Ta stabilnost se na kraju odražava na cijene uvozne robe u Crnoj Gori i na rast prihoda od turizma. Bez obzira na oluje, ako kinesi brod ostane stabilanm svjetska trgovina može nesmetano da funkcioniše“, poručuje Sijufeng.

Dodaje da, iz perspektive uzajamne korisiti, ovaj plan nije samo projekat, već zajednički poduhvat. 

„Kao što zajedno obnavljamo ovaj most heroja na Tari, spremni smo da gradimo još više mostova prijateljstva i saradnje“, jasan je Sijufeng.

O krizi na Bliskom istoku

Ambasador Kine u Crnoj Gori naglasio je da Kina poštuje suverenitet i teritorijalni integritet država regiona i da se pridržava međunarodnog prava.

„Kina ne zagovara mir birajući strane, već polazi od uvjerenja da bez pravične bezbjednosti nema trajne bezbjednosti. Oružje može dobiti bitku, ali samo pravednost može donijeti mir“, istakao je Sijufeng govoreći o krizi na relaciji Iran-SAD.

Energetski potencijal

Kina, poručeno je na konferenciji za medije, gleda u budućnost, pa razvoj vidi u zelenoj energiji. Ambasador podsjeća da jedna trećina ukupnih svjetskih kapaciteta u svijetu iz OIE pripada Kini.

“Paralelno se razvijaju vjetro, solarna, hidro i nuklearna energija. Do 2030. godine više od polovine električne energije u Kini dolaziće iz čistih izvora. U sektoru električnih vozila, Kina je već razvila najjače industrijske lance na svijetu“, naveo je Sijufeng.

Naglasio je i da ne postoji nikakav trgovinski disbalans koji ide u korist Kine.

„Hajde da govorimo na osnovu činjenica i podataka. Trgovinski suficit ne znači da Kina ostvaruje jednostranu korist. Tačno je da je 2025. robna razmjena sa EU iznosila 300 milijardi dolara. Međutim, taj broj odražava samo tok robe, ali ne i profit,  tehnologije i usluga. Ono što kina izvozi nije višak, već podsticaj evropskoj industriji. Kinesko tržište je od ključnog značaja za Evropu. Sa sprovođenjem 15. petnaestogodišnjeg plana to znači da će evropski sektori kao što su finansije, turizam, dizajn, obrazovanje imati više koristi na tržištu“, zaključio je Sijufeng.