Tragom teksta iz starih novina: Na crnogorskom primorju sve izraženiji problem erozije tla

Pješčane plaže u Budvi, Sutomoru, Petrovcu, Bečićima sve su manje i polako nestaju. Razlog je gradnja Jadranske magistrale i mnoštva hotela, što je zaustavilo prirodno „prihranjivanje” kupališta pijeskom.

Tekst napisan 2008. godine

Erozija plaža, kao i njihovo postepeno potonuće, na crnogorskom primorju prisutno je od sredine 70-ih godina prošlog vijeka.

Tada je izgrađena Jadranska magistrala, koja je, kako navode stručnjaci, dobrim dijelom zaustavila prirodno „prihranjivane” plaža pijeskom. Potom je počela velika ekspanzija gradnje hotela, koja se zadnjih godina nastavila na njihovim obodima. To je dodatno zaustavilo vodotoke, koji su nakon obilnih kiša nosili pijesak i tako obogaćivali plaže.

Ovaj problem uočen je i u mnogim drugim primorskim zemljama. Na ekspertskom sastanku održanom na Kipru zaključeno je da su procesi erozije znatno manje izraženi na obalama Jadranskog mora nego u ostalim područjima Evrope.

Kod nas se o ovom problemu stara Javno preduzeće „Morsko dobro” iz Budve, koje gazduje priobaljem crnogorskog primorja.

Kako navodi Sandra Radulović, u „Morskom dobru” zadužena za odnose sa javnošću, izradili su projekte revitalizacije plaža u Petrovcu, budvanskom Mogrenu, Pržnu, za dvije plaže na Svetom Stefanu i Sutomoru. Izrađena je i studija za šetalište „Pet Danica” u Herceg Novom.

Svake godine „Morsko dobro” vještački prihranjuje plaže u Baošićima. Međutim, „Morsko dobro” nije mnogo uradilo da zaustavi erozije pjeskovitih plaža sa kojima se Crna Gora diči.

Rešavanju ovog problema „Morsko dobro” mora što prije pristupiti, jer ga na to obavezuju i zaključci sa ekspertskih sastanaka, a kako bi im bilo omogućeno učestvovanje u izradi „Strategije zaštite od erozije u Mediteranu”, u okviru Mediteranskog akcionog plana. Poređenja radi, Evropska unija godišnje izdvaja 3,5 milijardi eura za zaštitu obala njenih članica, a Crna Gora gotovo ni centa, izuzev što je „Morsko dobro” uložilo projekat koji je radilo sa Centrom za marinski i priobalni inžinjering i konsalting „Adriatik” iz Kotora.

Projektom čiji je naziv „Monitoring obalnih procesa” obuhvaćeno je osmatranje plaža Mogren u Budvi, Pržno kod Miločera, plaže u Petrovcu i Sutomoru, s namjerom da se u narednom periodu monitoring proširi i na ostale pjeskovite plaže. Prvenstveno na Slovensku, Bečiće i one u Baru i Ulcinju, koji je takođe zahvatila erozija.

– Već godinama „Morsko dobro” vrši nasipanje kopnenih djelova plaža svuda gdje se pokaže potrebnim. Obično to radimo sa riječnim pijeskom, uz konsultaciju stručnjaka i iskustva iz drugih zemalja. Ove godine smo nasuli ukupno 20.650 kubnih metara, i to na području Herceg Novog 1.193 kubna metra, pa u Tivtu 220, i u Kotoru 640 kubnih metara pijeska – kaže Radulovićeva.

Međutim, čuju se upozorenja da plažama na crnogorskom primorju prijeti nestanak ukoliko se cijela država ne zauzme i počne njihovo spašavanje. A pješčane plaže su zlatna grana na kojoj počiva crnogorski turizam.

Prema riječima Ivana Zankovića, predsjednika NVU Društvo za zaštitu i unapređenje prostora i životne sredine Bar, predmetni problem nestajanja, odnosno postepenog potonuća crnogorske obale, već danas predstavlja alarm za državu, i upozorava na njegovu surovu ozbiljnost postojanja, sa visokim stepenom rizika za cjelokupno priobalje. Erozije i morski procesi izazvali su, kako kaže Zanković, poremećaj stabilnosti plažnog pojasa i priobalja na primorju.

– Zato danas imamo konkretan primjer evidentnog nestajanja glavne Sutomorske plaže, i povrijeđenu stabilnost kompletne zone starog gradskog jezgra „Staro Sutomore centar”. Kao dokaz navodim činjenicu da su do 2000. godine podvodni ostaci dva sutomorska porta, odnosno pristaništa koje je Austrougarska monarhija izgradila još 1900. godine, i koji su bili u funkciji do 1918. godine, nekada bili 50-tak centimetara ispod nivoa mora, a danas su ubrzanim tempom potonula u podmorje za još čitavih 50 do 70 cm, prilikom čega su nestale i velike količine pijeska – kaže Zanković.

On dodaje da problem tonjenja obale ne bi bio tako izražen da istovremeno nije došlo do nestanka potočnih voda. Na to je, po Zankoviću, naročito uticala divlja gradnja. Zbog ugroženosti potočnih korita divljom gradnjom i uzurpacijom prostora, danas su velike količine kvalitenih pješčanih nanosa ostale nagomilane u koritima, i bez mehaničkog prebacivanja na plažu njihov dotok na obalu putem potočnih bujica je nemoguć, a sve direktno trpe pješačne plaže i kopno u cjelini. Samim tim i stabilnost tla zone Staro Sutomore – kaže Zanković, koji zbog svega kao urgentnu mjeru predlaže stalno nasipanje svih plaža, naročito onih koje progresivno nestaju.

Petrovačka plaža tanja za 72 centimetra

Izveštaj koji je „Morskom dobru” podnio ekspert dr Sava Petković iz Beograda o obalnim procesima na plažama u Petrovcu, Pržnu i Mogrenu sadrži podatke o kretanju pijeska.

U tom izvještaju dr Petković kaže da je Mogren smanjen za trećinu u odnosu na 1930. godinu, i to prvenstveno zato što je Jadranska magistrala prekinula vodotke koji su Mogren bogatili pijeskom sa brda Spas. Takođe, bujični kanali koji su donosili pijesak na plažu Pržno, izgradnjom hotela „Maestral” prije više od tri ipo decenije, zaustavljeni su i prirodno ne prihranjuju plažu. Isto je i sa plažom u Petrovcu. U tom turističkom mjestu su izgrađene mnoge zgrade, vile, hoteli, a posebno su zaustavljeni svi vodotoci izgradnjom hotela „Palas” nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine.

Eksperti su uočili da je debljina pijeska na plaži u Petrovcu smanjena za čak 72 centimetra.