U rekordnom Agrobudžetu sredstva izdvojena za razvoj maslinarstva ostala na prošlogodišnjem nivou

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nedavno je predstavilo Agrobudžet za 2023. godinu. U rekornom Agrobudžetu, vrijednom 66 miliona eura, cifra koja će biti izdvojena za razvoj maslinarstva ostala je na prošlogodišnjem nivou i iznosti 150.000,00 eura. Ipak, kako u razgovoru za Primorski portal kaže predsjednik Društva maslinara Bar Ćazim Alković, pohvalno je i značajno što je ove godine Agrobudžet rekordan, jer maslinari, pored mjera podrške koje su namijenjene isključivo maslinarstvu, mogu ostvariti i podršku iz drugih mjera.

„Na Agrobudžet ne gledam samo sa aspekta maslinarstva, već kao na dokument koji pokriva kompletnu poljoprivredu i ruralni razvoj. Bez obzira što je ovogodišnji Agrobudžet značajno veći, opredjeljena sredstva za oblast maslinarstva su ostala na nivou prošle godine, što me naravno ne raduje. Isto tako, mi je žao zbog stava prema maslinarstvu kao grani u kojoj se ne očekuje razvoj, jer je bilo za očekivati da se srazmjerno povećaju planirana sredstva za maslinarstvo“, smatra Alković.

Na pitanje u kom prvacu bi se podrška koja se izdvaja za maslinarstvo mogla unaprijediti sa državnog nivoa, Alković kaže da se Društvu maslinara Bar javljaju maslinari koji su zainteresovani za državnu zemlju pogodnu za sadnju maslina, koju bi uzeli u dugoročne koncesije.

„Međutim, ovaj proces je ponekad izuzetno komplikovan, a često i administrativno nemoguć, posebno za obične poljorivrednike, za razliku od bogatih investitora koji nemaju probleme ove vrste. U svakom slučaju, kada bi država bila spremna da uz jednostavnije procedure maslinarima na dugi rok ustupi državnu zemlju bio bi posađen značajan broj novih maslinjaka“, navodi Alković.

On podsjeća da duži niz godina iz Društva maslinara Bar predlažu novu mjeru u okviru koje bi maslinari dobili subvencije po litru proizvedenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

„Nažalost, naš prijedlog nije prihvaćen, a mi smatramo da bi od takve mjere bilo višestruke koristi. Subvencijama po litru ekstra djevičanskog maslinovog ulja bi podstakli maslinare da proizvode vrhunsko ekstra djevičansko maslinovo ulje. Za ovaj vid subvencije bi se morale raditi analize, što je veoma važno za unaprijeđenje kvaliteta. I još, uspostavio bi se sistem evidencije kako prerade maslina kod uljara, tako i proizvodnje ulja kod maslinara. Sistem evidencije slabo funkcioniše i ne postoje tačni podaci o obimu proizvodnje maslinovog ulja“, pojasnio je Alković.

Jedna od mana Agrobudžeta je i činjenica da ne postoji direktna posticajna mjera za mlade maslinare.

„Koliko je meni poznato, mladi maslinari nemaju nikakve pogodnosti kada su mjere iz Agrobudžeta za obast maslinarstva u pitanju. Mladi maslinari, kojih nema puno, su u prednosti jer su im poznate administrativne procedure i značajno lakše ispunjavaju propisane zahtjeve“, smatra Alković i konstatuje da je u novije vrijeme, generalno maslinarstvo u usponu i može slobodno reći da je postalo moderno.

„Zajedno sa promocijom zdrave hrane, vrhunsko maslinovo ulje dobija na cijeni i sve veće je interesovanje za nabavku ili bolje za proizvodnju ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Stvaranjem boljih uslova za život na selu stvoriće se i bolji uslovi za funkcionisanje poljoprivrednog gazdinstva. Bez ozbiljne infrastrukture nema i ozbiljnog maslinarstva. Imamo pozitivan primjer iz Bara, gdje su se pretežno mladi ljudi uz podršku starijih, uredili maslinarski put kroz Džidžarin. Sigurno bi potencijalne subvencije koje bi bile obezbijeđene za mlade maslinare doprinjele da se mladi lakše odluče za bavljenje ovom posebnom poljoprivrednom granom“, zaključio je Ćazim Alković.