Akcioni plan kao prvi korak ka otvorenijoj i transparentnijoj upravi

U cilju većeg učešća građana i građanki u kreiranju javnih politika, veće otvorenosti uprave i jačanja integriteta i odgovornosti u borbi protiv korupcije, u narednom dvogodišnjem periodu 2023-2024 biće sproveden Akcioni plan inicijative „Partnerstvo za otvorenu upravu u Crnoj Gori“. Projekat „Otvorena uprava za sve: Ka zajedničkim prioritetima“, koji sprovodi Institut Alternativa uz podršku Nacionalnog demokratskog instituta, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, predstavljen je danas pred zainteresovanom javnošću u Baru, na tribini u Hotelu „Princess“.

Crna Gora se globalnoj inicijativi Partnerstvo za otvorenu upravu pridružila 13. februara 2012. godine i kao zemlja učesnica potpisala Deklaraciju o otvorenoj upravi. Partnerstvo za otvorenu upravu (POU) je dobrovoljna međunarodna inicijativa, pokrenuta 2011. godine, koja promoviše multilateralnu saradnju, podržava i pomaže razvoj otvorenosti, transparentnosti i odgovornosti uprave kroz otvorenu saradnju predstavnika državne i lokalne uprave, prvenstveno sa civilnim društvom, ali i drugim društvenim grupama s ciljem promocije i povećanja transparentnosti, borbe protiv korupcije i aktivnog uključivanja i osnaživanja učešća građana u kreiranju javnih politika.

Definisano pet tematskih prioriteta

Do sada, u Crnoj Gori sprovedena su dva nacionalna akciona plana za otvorenu upravu, a treći, o kojem je bilo riječi na današnjoj tribini usmjeren je na pet tematskih prioriteta: Učešće građana; Otvoreni podaci i slobodan pristup informacijama; Fiskalna transparentnost; Jačanje integriteta i javne odgovornosti u borbi protiv korupcije i Otvorenost lokalnih samouprava. U okviru navedenih 5 tematskih prioriteta planira se 19 mjera/obaveza i 55 aktivnosti.

Svaka od ovih pet tematskih oblasti treba da doprinese da uprava bude što otvorenija, transparentnija i bliža građanima, kazala je Ana Gojković, ispred Ministarstva javne uprave.

„Prva oblast je učešče građana. Tu definišemo aktivnosti koje bi trebale da odgovore na izazove prije svega nedovoljnog korišćenja državnih alata za učešće građana. Svjesni smo da je to posljedica ne samo neizaintresovanosti javnosti, već i neadekvatnog odgovora koji su godinama dobijali od uprave. Rezultat ovakve prakse smo i mi osjetili prilikom izrade plana, pa sada imamo primjer da se na našu javnu raspravu od 30 dana, javila samo jedna NVO. Ključni cilj u ovoj oblasti je da animiramo učešće, kroz poboljšanje funkcionalnosti portala eParticipacija, unaprijeđenje monitoringa kvaliteta sprovođenja javnih rasprava, podsticaj učešća mladih, posebno u oblasti zelenih politika, što je novina u odnosu na prethodni akcioni plan. Ovim pokušavamo ne samo da animiramo mlade, već i da ih uključimo na neke vrlo aktuelne teme, koje će se tek intenzivirati u narednom periodu kako se budemo kretali ka EU“, kazala je Gojković.

Druga oblast – „Otvoreni podaci i slobodan pristup informacijama“, za cilj ima, kako objašnjava Gojković, da se kroz razne promotivne kampanje podigne svijest o otvaranju podataka. Planirano je uvođenje godišnjih planova objave otvorenih podataka, nagrađivanje najboljih inicijativa, unaprijeđenje monitoringa kvaliteta sprovođenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama… „Planiramo organizovanje godišnjih konsultacija sa javnošću o sadržaju samog izvještaja, davanje preporuka za unaprijeđenje kvaliteta i slično“, kazala je predstavnica Ministarstva javne uprave, kazavši da je neophodno i povećanje dostupnosti podataka o radu Vlade i Vladinih tijela.

„To je jedna od stvari zbog koje smo dobijali mnogo kritika u posljednjih nekoliko godina od strane NVO sektora. Naš cilje je da se objavljuju cjeloviti dnevni redovi sa sjednice Vlade, materijali u mašinski čitljivom formatu, materijali koji su donešeni bez objavljivanja sjednice, kao i objavljivanje podataka o radu Vladinih i savjetodavnih tijela. U ovoj oblasti imamo i poboljšanje standarda digitalne pristupačnosti za osobe sa OSI, što planiramo da unaprijedimo kroz novi ciklus obuke službenika ka efikasnoj primjeni ovih standarda, ali i uvođenjem nove posebne platforme za pristup informacijama“, kazala je Gojković.

Interesovanje građana za zelene fondove veliko, ali informisanost mala

U sklopu oblasti „Fiskalna transparentnost“ definisana su dva ključna cilja – povećanje transparentnosti podataka o sadržaju i izvršenju državnog budžeta i podsticanje transparentnosti i iskorišćenosti EU fondova za zelene politike.

„Ovdje se po prvi put okrećemo zelenim fondovima i to prije svega jer nailazimo na veliko interesovanje od strane privatnog sektora, prije svega malih i srednjih preduzeća koji su zainteresovani da iskoriste te fondove, a jednostavno postoji velika neinfomisanost“, objasnila je Gojković, dodavši da je prihvaćen predlog Instituta Alternativa da budu obuhvaćeni svi EU fondovi.

Naredna oblast je „Jačanje integriteta i javne odgovornosti u borbi protiv korupcije“, koja takođe predviđa dva ključna cilja – utvrditi zakonski okvir za zaštitu „zviždača“ i poboljšanje informisanosti državnih službenika o standardima etike i integriteta, kroz dodatne obuke i edukacije.

Posljednja oblast je „Otvorenost lokalnih samouprava“, u sklopu koje je predloženo sedam mjera – unaprijeđenje trasparentnosti izvršenja budžeta jedinica lokalne samouprave, transparentnost lokalnih parlamenata, promocija otvorenih podataka na lokalnom nivou, unaprijeđenje digitalne pristupačnosti veb stranicama Opština, informisanosti lokalnih službenika o standardima etike i integriteta, jačanje uloge mjesnih zajednica, te povećanje broja e usluga na lokalnom nivou.

„Sve ove ciljeve ćemo nastojati da kroz aktivnosti kao što su analize, različite kampanje, obuke i edukacije, sprovedemo. Jedna od konkretnih aktivnosti je i kreiranje novih elektronskih usluga na lokalnom nivou, koje će biti napravljene na osnovu ankete sa građanima o tome šta oni misle koje su njima usluge najpotrebnije“, kazala je Gojković.

Značajno učešće građana u kreiranju akcionog plana

Programska menadžerka u Nacionalnom demokratskom institutu (NDI) Maka Mešveliani objasnila je da se Crna Gora 2011. godine pridružila Partnerstvu za otvorenu upravu i usvojila dva nacionalna plana, od koji je prvi posebno značajan. Ova inicijativa, kako je dodala, ima za cilj otvoreno upravljanje i poboljšanje demokratskih procesa.

„Treći akcioni plan odnosiće se na godine 2023. i 2024. Ovo je prilika da uključimo što više građana u treći nacionalni akcioni plan, kao i da pričamo o tome šta će biti obaveze koje će Crna Gora preuzeti, s obzirom na to da se sve sprovodi na međunarodnom nivou, te da građani podijele svoje ideje o tome kako možemo unaprijediti nacionalni akcioni plan. Iako je ovaj akcioni plan dokument sam za sebe, on je zapravo komplementaran sa procesom pristupanja Evropskoj uniji, budući da su borba protiv korupcije i uključivanje građana zapravo ključni prioriteti u ovom procesu“, kazala je Mešveliani, dodavši da je će poseban fokus biti usmjeren na praćenje načina na koji će ova inicijativa uticati na žene i marginalizovane grupe.

Nacionalni demokratski institut, sa sjedištem u Vašingtonu, bio je prisutan u Crnoj Gori od devedesetih godina prošlog vijeka, do 2011. godine, kada je uslijed više razloga kancelarija zatvorena. NDI ostaje prisutan u Crnoj Gori kroz različite regionalne inicijative, a u martu ove godine, NDI ponovo otvara svoju kancelariju.

Mora se raditi na poboljšanju pristupa informacijama

Istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa Milena Muk kazala je da je otvorena uprava mnogo širi koncept od puke transparentnosti, objavljivanja određenih informacija ili emitovanja sjednica Vlade.

„Aktuelna Vlada nam to i govori – nije dovoljno otvoriti sjednice Vlade, jer to upravo može dovesti do novih neformalnih kanala skrivanja informacija. Emitovanje sjednica Vlade nam ne znači mnogo ukoliko se prave radne pauze, kad god je neko politički osjetljivo pitanje na agendi, ili ako mi u onom dijelu koji nije otvoren za javnost ne znamo ni koje su to tačke koje se raspravljaju. Ovaj nacrt akcionog plana će se truditi da to ispravi“, kazala je Muk.

Kada se govori o otvorenoj upravi, mora se govoriti o poboljšanom pristupu informacijama.

„Godine 2017. zakon je vrlo unazađen. Imali smo predlog izmjena koji jeste bio na zadovoljavajućem nivou, za nas iz nevladinog sektora, koji smo ključni korisnici tog Zakona, ali, se negdje sa tom reformom zastao. Prethodna Vlada ga jeste predala u skupštinsku proceduru, ali ga je ova povukla, i na tome se ne radi u dovoljnoj mjeri“, kazala je Muk, dodavši da je Nacrt Akcionog plana za partnerstvo za otvorenu upravu upravo mjesto gdje Vlada treba da ponovi tu svoju podršku i usliši preporuke ne samo nevladinog sektora, već i Evropske komisije, te da se jako sporna ograničenja za pristup informacijama brišu.

„Takođe, s obzirom na to da ova međunarodna inicijativa ne isključuje ni skupštinu, kao jednog od potenciijalnih adresa za primjenu ključnih mjera, smatramo da nas je praksa u prethodne dvije godine i pojačana zakonodavna inicijativnost poslanika nametnula potrebu da se na bolji način uredi izrada zakona, onda kada su njihovi inicijatori poslanici i poslanice. Oni ne prolaze ni elementarne javne rasprave, koje sporadično imamo na nacionalnom nivou, niti su praćene adekvatnim analizama uticaja propisa“, navela je Muk.

Ona je podsjetila da se Institut Alternativa bavi transparentnošću javnih preduzeća i uspostavljanju odgovornosti kada su ona u pitanju, tako da je jedna od sugestija da s obzirom da trenutno nemamo strateški okvir za javna preduzeća, ni na lokalnom, ni na centralnom nivou, da smo imali neuspjeli pokušaj „Montenegro Works“, u nedostatku drugog okvira, nacrt Akcionog plana treba da obuhvati i javna preduzeća.

Osvrnuvši se na peti tematski okvir, Muk kaže da mjere koje se odnose na lokalnu samoupravu nisu do kraja izvedene, naročito, ako se ima u vidu da situacija na centralnom nivou nije mnogo više zadovoljavajuća.

„Ukoliko govorimo o otvaranju podataka od strane lokalnih samouprava moramo imati u vidu i da je centralniportal otvorenih podataka, koji je u domenu Vlade, i te kako na nezadovoljavajućem nivou, pa je naša sugestija bila da pokazni primjer bude upravo centralni nivo. Lokalne parlamente treba otvoriti, ali treba promisliti i troškovnu stranu tih mjera.

U okviru ovog projekta biće izrađena i analiza koja se tiče potencijala otvaranja podataka o vlasništvu kompanija u Crnoj Gori.

„To jeste jedna tema koja zavređuje mnogo pažnje na globalnom nivou u okviru inicijative „Partnerstvo za otvorenu upravu“. Malo je poznato da Crna Gora ima registar stvarnih vlasnika kompanija u Crnoj Gori, od avgusta 2021. godine, uz mnogo praznina i izuzetaka, koji u startu mogu osujetiti primjernu. Kako se taj registar primjenjuje, mi to ne znamo, jer ne postoji nikakav izvještaj, niti kako se vrši dodatna provjera podataka. Transparentni podaci o stvarnom vlasništu imaju uticaja na integritet postupaka javnih nabavka. Kod nas je to tek na nekim počecima“, kazala je Muk.

Perović: Primjer Valdanosa

Džemal Perović, aktivista iz Ulcinja, kaže da strategije, akcioni planovi, zakoni i Ustav, jesu važni, ako se poštuju, ali, ako se ne poštuju, onda nemaju smisla.

„Napravljena je klima bezakonja, pada morala i probaću kroz jedan primjer da to ilustrujem – građani rade protiv svojih interesa upravo zato što su se uživjeli u klimu nepoštovanja zakona, to je postalo prirodno i normalno stanje. Odmah da se ogradim, kao NVO imamo sjajnu saradnju sa Ministarstvo javne uprave i ne sporim taj dio i vaš trud. Praksa je, naročito što se tiče Ulcinja, unazađena“, kazao je Perović i dodao da je bliža bila lokalna uprava građanima u Ulcinju prije 20 godina, nego sada“.

„Imali smo snažan nevladin sektor, solidarno smo radili, postizali uspjehe u pritiskanju lokalne uprave, da bi danas bila najveća distanca lokalne uprave ka građanima. I to nije samo zbog nakaradnog izbornog zakona koji je doveo do toga da nijesu sva sela zastupljena u parlamentu. Veoma bi važno bilo izborni zakon napraviti takvim da odbornici dolaze, kao u doba SFRJ, kada su odbornici dolazili iz svojih mjesta, pa ste imali mogućnost da „pritiskate“ upravu da rade, riješe neki problem“, kazao je Perović.

Kao primjer da građani rade protiv svojih interesa Perović je naveo primjer Valdanosa.

„Kao grupa NVO, tražili smo od bivšeg ministra poljoprivrede da nas primi, da se prije vraćanja imovine, Valdanos zaštiti, jer će doći ljudi koji će htjeti da sagrade, naplate, zarade i ostave devastiranu sredinu. Paradoks je najslikovitiji ako se ispriča da je 1993. kod prvog Zakona o maslinarstvu, kada je tadašnje Udruženje maslinara u Ulcinju, pitano šta da se zaštiti u Ulcinju, jer će Stara maslina i Velja maslina ući u Zakon kao zaštićena dobra, oni su rekli da nemaju šta da izdvoje, već cjelokupan Valdanos, kao najstariji i najveći kompleks maslina od Grčke do Istre, gdje ima stabala starijih od 2000 godina. Prepoznali su tu kulturološku, istorijsku i ekološku vrijednost, a bogami i o tome kako su te masline rodne i koji kvalitet maslina daju. Da ne govorimo o vrijednostima koje u pejzažnom smislu“, kazao je Perović i dodaje da se u borbi NVO i maslinara da se zaštiti Valdanos, da se ne proda stranim investitorima za gradnju, koristili su ove argumente.

„I sad je došlo do toga da se to vraća. Dio Udruženja maslinara, nakon inicijative Agencije za zaštitu prirode, da se stavi pod privremeni vid trogodišnje zaštite, dok se ne nađe model kako će se ona zaštititi. Ali, do tog trenutka da se zabrani obrađivanje i svaka gradnja, što je i po postojećim zakonima zabranjeno. E sad, ustaje dio Udruženja maslinara i traži da se u maslinadi gradi. Zašto? Jer već imaju ponude ljudi iz regiona, koji daju unaprijed pare, i prije nego što se zemlja vrati. Na jednoj od javnih rasprava, jedan čovjek kaže napravio je neko 10 kućica, divno je da se vidi, dolaze turisti, plaćaju 150 eura noćenje. I onda ja kažem, razoružan, da takvih slučajeva ima po grčkim ostrvima kada je došao prljavi kapital, kupio na brzinu, napravio prvi red, drugi red, i posle toga nisu imali kome da prodaju. To su sada mrtva ostrva, zato što je područje devastirano“, kazao je Perović, dodavši da ako se dozvoli gradnja na desetine ili stotine kućica, možemo da se oprostimo od uvale Valdanos.

Nakon uvodnih izlaganja, prisutni su bili u prilici da diskutuju da li predložene mjere, aktivnosti i pokazatelji uspjeha u punoj mjeri odgovaraju potrebama za većim učešćem građana i građanki, većoj otvorenosti uprave i jačanju integriteta i odgovornosti u borbi protiv korupcije, da li tematski prioriteti, mjere i aktivnosti pokrivaju sve goruće oblasti, kada je u pitanju otvorenost uprave, te koji su to još tematski prioriteti, aktivnosti ili pokazatelji uspjeha na koje bi Inicijativa partnerstva za otvorenu upravu u Crnoj Gori trebalo da se fokusira.