Barski kraj nudi mnoštvo lijepih arheoloških mogućnosti
Od tragova prvih zajednica na ovom prostoru, preko fascinantnih priča o tumulima, pa sve do istraživanja na Crvenoj Stijeni i spomen obilježja NOB-a, u trećoj epizodi podkasta „Budućnost prošlosti“ autori serijala Dejan Drašković i Aleksandra Bojić Ivanović razgovarali su sa arheologom Goranom Pajovićem.
Goran Pajović iz rodnog Bara odlazi u Beograd kako bi studirao arheologiju na Filozofskom fakultetu. Diplomirao je 2013. godine i stekao usmjerenje praistoričar. Kao kustos arheolog radi u Narodnom muzeju Crne Gore. Učestvovao je na preko četrdeset terenskih arheoloških istraživanja u zemlji i inostranstvu. Od 2018. godine rukovodilac je sistematskih arheoloških istraživanja na čuvenom lokalietu Crvena Stijena, selo Petrovići u Nikšiću. Osnivač je NVU Manoveki koja se bavi promocijom, prezentcijom i izučavanjem kulturnog nasljeđa. Član je Društva arheologa Crne Gore, kao i Muzejskog društva Crne Gore. Učesnik je na više javnih tribina i okruglih stolova o arheologiji i kulturnim dobrima Crne Gore, te autor mnogobrojnih tekstova za brošure i kataloge. Predavač na nekoliko tematskih naučnih skupova, Goran Pajović se veoma uspješno bavi filmom, 3D rekonstrukcijom, grafičkim dizajnom i fotografijom.
„Kameno jezgro koje je nađeno iznad Starog Bara – poprilično sirov, koji bi netreniranom oku izgledao kao običan kamen većih dimenzija, predstavlja sirovinu koja je služila da se od nje iskrešu, odnosno naprave neke kamene alatke. I to možemo smjestiti u neku duboku praistoriju, kada su zajednice bile na drugačijem stepenu povezanosti. Uglavnom su živjeli nekim nomadskim načinom života, imali su neka svoja staništa, skloništa, a u svim drugim periodima, od Neolita do danas, mi imamo neku vrstu krova nad glavom. Ta promjena je nama i civilizaciji donijela gorivo u civilizacijskom smislu“, kazao je Pajović, dodajući da je, prema njegovom mišljenju, neolit začetak današnje civilizacije.
Kao pozitivan primjer istraživanja u Crnoj Gori, naveden je primjer istraživanja na Crvenoj stijeni, lokalitetu na kojem se kontinuirano, od sredine prošlog vijeka, rade istraživanja u saradnji sa međunarodnim stručnjacima. Lokalitet je, kako su istakli Dejan Drašković i Goran Pajović, važan jer može da dovede u vezi homo sapiensa i neandertalca, ali i dobar primjer kako crnogorska arheologija može naučno da bude vidljiva.
Govoreći o istraživanju u Starom Baru, koje se sprovodi skoro 10 godina, Dejan Drašković je kazao da predmeti iz Bronzanog doba svjedoče o prvim naseobinama na ovom području i prvom životu na starobarskoj stijeni. Kao posebno zanimljivu, Goran Pajović izdvaja činjenicu da su svi stari gradovi na crnogorskom primorju vezani za vodu, a Bar nije.
„Ako imamo neke elementarne podatke, možemo da damo i malo mašti na volju, da se okrenemo ga Starom Baru i posmatramo ga. Čim je teren pogodan da se na njemu razvija i pravi neko naselje, vi odmah imate, ako vas brani tereni, ako sa zaleđa imate dotok vode, koji je vrlo važan, branu od vjetra, ako ste liticama ograđeni, bezbjednije je i eto zašto Stari Bar nije pri moru… Barski kraj nudi poprilično lijepih arheoloških mogućnosti“, kaže Pajović.
U nastavku podkasta, sagovornici su razgovarali o tumulima, od kojih se najpoznatiji nalazi u Šušanju, a ima ih i u Mrkojevićima, Gorani, na Rumiji, ritualima, kultu smrti i „mitologiji koja se plete oko smrti“, običajima iz praistorijskih vremena koji su na neki način prenesi u sadašnjost i vezi sa prošlošću koju, kako navodi Drašković, „ne smijemo i ne možemo da opovrgnemo“.
Kompletan razgovor dostupan je na sljedećem linku:
Arheolog Dejan Drašković, stručni saradnik i jedan od voditelja podkasta „Budućnost prošlosti“ radi kao kustos u JU Kulturni centar Bar. Autor je četiri objavljena stručna rada i učesnik nekoliko desetina arheoloških istraživanja u Crnoj Gori i zemljama regiona.
Podkast „Budućnost prošlosti“ potpisuje NVO „Melos“, kroz projekat „Podcasti sa arheolozima o valorizaciji i promociji kulturnih dobara“, a finansiran je od strane TO Bar na osnovu javnog poziva za učešće u postupku raspodjele sredstava za realizaciju projekta valorizacije kulturne baštine, koji se odnosi na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Opštine Bar.
Sadržaj podcasta „Budućnost prošlosti“ predstavlja isključivu odgovornost NVO „Melos“, dok utisci, stavovi i preporuke izrečeni u podcastu oslikavaju stavove voditelja i gostiju podcasta, a ne stavove TO Bar.
Voditelji podkasta su Aleksandra Bojić Ivanović i Dejan Drašković, video potpisuju Dejan Senić i Igor Perčobić, prevod je uradila Dina Brkanović. Muzička podloga i obrada zvuka djelo su Muzičkog studija „Melos“, odnosno Zorica Vučeljić i Filip Despotović.
