Čovjek koji je emocionalno pismen ima veliku ličnu moć
Činjenica je da što smo više emotivno i medijski pismeni, više smo u kontaktu sa ličnim moćima koje imamo i manje smo podložni manipulacijama od strane onih koji bi se rado okoristili o naše nepismenosti – poručuje psiholog i psihoterapeut Al-Ammar Kašić koji je u novoj epizodi Melos Podcasta govorio o važnosti svjesnosti i emocionalne pismenosti.
„Ako posmatramo savremenog čovjeka, pa i na našem podneblju, u Crnoj Gori, možemo da vidimo šta ljudi podrazumijevaju pod uspjehom, ostvarenjem, kontaktom sa ličnom moći. I najčešće kada pomislimo na nekog uspješnog čovjeka ili ženu, podrazumijevamo da je to neko jako svedenih i kontrolisanih pokreta, vrlo daleko od svojih pravih, burnih osjećanja, uvijek je u stanju da kontroliše situaciju i da vlada njom. I u toj sceni nedostaje onog što je ljudsko, a to su naša osjećanja. Emocionalna inteligencija počela je da biva prisutnija sa radovima psihologa Danijela Golemana, koji je popularizovao tu temu, kao ideju. Klasičnom inteligencijom psiholozi se bave decenijama, uspjeli su da je prouče, pronađu različite načine da je klasifikuju, podijele, pa je ljudima postalo prijemčivo da o tome i govore, poput recimo IQ-a. Ali, vremenom se pokazalo da to što neko ima visok IQ uopšte ne mora da bude garant uspjeha u životu. Nije dovoljno da imamo visoku inteligenciju, već da budemo u holističkom odnosu sa sobom, da koristimo sve svoje resurse“, objašnjava Kašić.
A u takvoj slici uspješnih ljudi, dodaje Kašić, nešto ne štima jer dolazimo do ljudi bez osjećanja.
„Doveli smo sebe do ruba istrebljenja na globalnom planu, iako u Crnoj Gori još nisu u dovoljnoj mjeri zastupljene teme poput globalnog zagrijavanja, zagađenja planete, a ako nastavimo da koristimo resurse ne razmišljajući i ne osjećajući dovoljno gdje smo u odnosu na druge, nećemo ostaviti ništa budućim pokoljenjima“, dodaje Kašić.
Emocionalnu pismenost najlakše je objasniti kroz prizmu obične pismenosti, smatra gost Melos podkasta.
„Svi smo mi prošli kroz neki sistem u školi, koji nas je naučio da od kosih i krivih linija formiramo znakove koje ćemo nazvati slovima, a da kombinacijom tridesetak slova pravimo riječi, kombinacijom riječi rečenica, a kombinacijom rečenica možemo da izmislimo jedan čitav novi svijet. U psihološkom smislu isto tako je i sa našim osjećanjima. Osjećanja, nažalost, nisu ni u psihologiji toliko godina proučavali jer su struje bile različite i bilo ih je teško kvalifikovati da bi moglo da se smatra naučnim,a materijalistički pogled na svijet je uslovio da mi jedino stvari koje objektivno možemo da izmjerimo smatramo validnim. Kako sad ja da izmjerim u kojoj mjeri sam bijesan ili koliko je osobi preko puta mene bijesna? Nije bilo jasno uhvatljivo. Ali, posljednjih pedesetak godina otkad je počeo da se pominje termin emocionalna inteligencija ljudi tragaju za tim da približe ljudima koliko je važno ne odustajati od jednog jako bitnog aspekta sebe. Zaista zvuči čudno da ni psihologija nekad nije pridavala značaj osjećanjima, jer su bila kvalifikovana inferiornim u odnosu na misao“, kazao je Kašić i dodao da čovjek koji je emocionalno pismen ima veliku ličnu moć.
„On je u kontaktu sa resursima koje oni uspješni ljudi koje smo pomenuli na početku ne koriste“, naveo je Kašić.
Kompletan razgovor dostupan je na sledećem linku:
Al-Ammar Kašić, psiholog i psihoterapeu zainteresovan je za kontakt sa različitim izrazima života kroz bogatstvo drugačijih civilizacija, kultura, filozofija, mitologija i duhovnih praksi. Inspiraciju pronalazi u radu sa kijentima koji ga čine bogatijim dijeleći divne i dirljive ljudske priče o svim nijanasama ljudskog postojanja, od nemoći do moći, od straha do hrabrosti, od prezira i tuge do ljubavi i zadovoljstva. Aktivista je za ljudska prava, prava životinja i psihologiju u zajednici. Organizator događaja, javnih predavanja otvorenog tipa i psiholoških radionica namjenjenih zajednici. Vjeruje da svako može da promijeni svoju sudbinu. Trenutno živi i radi u Podgorici.
Voditeljka: Aleksandra Bojić Ivanović
Video: Dejan Senić, Igor Perčobić
Muzička podloga i obrada zvuka: Muzički studio „Melos“, Zorica Vučeljić i Filip Despotović
