Da li Crna Gora može postati nova ronilačka destinacija?

Da li Crna Gora može postati nova ronilačka destinacija tema je radionice koja je u sklopu projekta Wrecks4ALL, INTERREG IPA Crna Gora – Bosna i Hercegovina – Hrvatska, upriličena danas u prostorijama Opštine Bar. Darko Kovačević, podvodni arheolog i stručni saradnik za podvodnu kulturnu baštinu i ronilački turizam za WRECKS4ALL prisutne je upoznao sa potencijalima ove vrste turizma na crnogorskom primorju, mogućem ekonomskom doprinosu ronilačke destinacije turističkoj privredi, ali i potencijalnim preprekama.

Temelji razvoja ronilačke turističke industrije postavljeni su u Americi šezdesetih godina prošlog vijeka, a na tlu Evrope, ova vrsta turizma ekspanziju doživljava na prelazu iz 20. u 21. vijek. Prva država u Evropi koja je odlučila da sebe pozicionira kao ronilačku destinaciju bila je Turska, nakon koje su iste korake preduzele Grčka, Hrvatska, Malta…

Kovačević je objasnio da postoje sportsko, rekreativno i vojno ronjenje, te da rekreativno ronjenje može biti velika razvojna šansa za crnogorski turizam. Kao primjer dobre prakse koji bi i Crna Gora mogla da slijedi naveo je Maltu.

„Malta je prepoznala svoje slabosti i radila je na razvoju atraktivnosti kao ronilačke destinacije. U ovom trenutku, na tom malom prostoru ima preko 100 ronilačkih klubova. Malta potapa brodove, amfore, rade konstantno na unaprijeđenju ponude i promociji destinacije. Sebe promovišu kao državu čistog, uvijek mirnog mora, koje turistima može da pruži nezaboravne zarone“, kazao je Kovačević i dodao da koliki prihod Malta ima od ronilačkog turizma najbolje ilustruju brojke.

„Godine 2017. prihod od ronilačkog turizma je iznosio skoro 183 miliona eura i imali su preko 150 hiljada noćenja“, naveo je Kovačević.

U Crnoj Gori trenutno je aktivno 5 ronilačkih klubova, od kojih je najuspješniji ronilački klub Hotela Maestral. Ono što je za crnogorske ronilačke klubove značajno jeste dobijenje internacionalnog PADI sertifikata. Ova vrsta turista, kako objašnjava Kovačević, ne svraća u neku zemlju u prolazu, oni namjenski dolaze i ostaju barem deset dana. PADI sertifikat je sa jedne strane garancija turisti da će dobiti uslugu na koju je navikao, a sa druge strane na taj način promovišu se klubovi i države.

„Neophodno je promijeniti zakonodavni okvir, raditi na poboljšanju kvaliteta ponude i kvalitetu promocije u svijetu. Takođe, treba još bolje istražiti same lokalitete, jer ima brojnih nedoumica, kao da kod Risna ima puno novčića pod vodom, da je kod Bara podvodni grad, da je olupina broda “Sent Ištvan” u crnogorskim, a ne u hrvatskim vodama… Najveći problem jeste legislativa, ali novi Zakon o turizmu, čije se usvajanje očekuje uskoro, daje uvjerenje da će ova oblast biti adekvatno definisana. Problem je i što su u Crnoj Gori ronilački klubovi registrovani kao sportski klubovi, a pružaju turističku uslugu“, ocijenio je Kovačević i dodao da je za budućnost crnogorskog ronilačkog turizma važno i umrežavanje sa generalnom turističkom ponudom.

Crna Gora, naglasio je, ima dobro razvijenu institucionalnu, administrativnu i turističku infrastrukturu da podrži razvoj ronilačkog turizma.

„Nacionalna turistička organizacija ima sjajan sajt, djeluje kao da je Lonely Planet, Uprava pomorske sigurnosti je osavremenjena, odlično se kontrolišu dešavanja na moru…“, kazao je Kovačević.

Neki od koraka koje treba da preduzme kako bi obezbijedila svoje mjesto na ronilačkoj mapi svijeta su i izdavanje ronilačkog vodiča, pokretanje sveobuhvatnog sajta…

„Jedna od ideja jeste i izdavanje časopis „Dive in Montenegro“, koji će već po slijetanju i ulasku turista dočekivati goste. Crna Gora nudi brojne lokalitete na dubini do 40 metara, potopljene brodove i prirodne ljepote…“, kazao je Kovačević.

Kao dobar primjer Kovačević je naveo brod „Dag“, gdje se svakodnevno rade zaroni.

„Tu se roni svakodnevno, i samo kada bi se uradio proračun koliko bi svaki zaron koštao, plus svi ostali troškovi koje ronioci turisti naprave ovdje, vidjeli bi se efekti ronjenja po lokalnu zajednicu“, naveo je Kovačević.

Nadležnom ministarstvu biće predložene i ekonomske olakšice i podsticajne mjere za ronilačke klubove u Crnoj Gori, jer je ova vrsta turizma u Crnoj Gori zaista tek u povoju i treba joj dati vjetar u leđa, a benefiti koje može donijeti su veliki.

„Veći broj dolazaka znači veći broj investicija“, jasan je Kovačević.

Ronioci su najviše zainteresovani za mjesece jul, avgust, septembar, ali praksa pokazuje da ima onih koji će podmorje istraživati i u januaru. Ronjenje je uvijek zabavno, ali ono što mora biti besprekorno jeste usluga „van vode“ – od zdravstvenih i sigurnosnih mjera u ronilačkim centrima do političke stabilnosti.

Ostaje bez odgovora pitanje koliko je zaista zagađeno crnogorsko podmorje i da li količina plastike koja se nalazi na našem morskom dnu može predstavljati prepreku razvoja ove vrste turizma.

Radionica je realizovana u saradnji sa Turističkom organizacijom Bar.

WRECKS4ALL projekat koji vodi Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore, dio je Interreg IPA programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020 pod nazivom: “Zaštita podvodnog nasljeđa kroz digitalizaciju i valorizaciju kao novi oblik turističke ponude”. Njegov cilj, pored ostaloga je da primjenom najsavremenijih tehnologija u istraživanju i prezentaciji podvodne kulturne baštine, doprinese njenoj zaštiti i predstavljanju što širem krugu ljudi, kao i da pomogne razvoju ronilačkog turizma kao specifične i vrlo unosne grane turističke djelatnosti. Crna Gora ima odlične preduslove za razvoj ronilačkog turizma jer ima relativno toplo i vrlo prozirno more u kojem u najvećem dijelu giodine, vlada dobra vidljivost, a podmorje je bogato prirodnim ljepotama ali i ostacima potonulih brodova i aviona, što ga čini posebno privlačnim za tzv. wreck diving – ronjenje na olupinama. Duž primorja od Mamule do ušča Bojane, kao i unutar zaliva Boke, postoji pedesetak takvih lokaliteta  na koje pojedinačno ali i u manjim organizovanim grupama odlaze ronioci-turisti. Nekoliko interesantnih lokacija za wreck diving ima i na Skadarskom jezeru ali one još uvijek nisu na taj način do sada  bile turistički valorizovane.

Projekat  WRECKS4ALL inače, već je rezultirao činjenicom da je u okviru Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo na Pomorskom fakultetu Kotor nedavno osnovana prva naučno-istraživačka jedinica za pomorsku arheologiju i podvodnu kulturnu baštinu u Crnoj Gori – Laboratorija za arheologiju pomorstva. (LAP). Njena uloga, pored ostaloga, je i da doprinese razvoju Crne Gore kao destinbacije ronilačkog turizma.