Djecu ohrabrivati da prijavljuju vršnjačko nasilje, zajedničkim djelovanjem do rješenja

Vršnjačko nasilje višeslojan je problem kojem se mora pristupiti na sistematičan i sveobuhvatan način, i u najvećoj mogućoj mjeri djelovati preventivno. Korake ka smanjenju broja slučajeva vršnjačkog nasilja, koje se može javiti u raznim formama – od fizičkog, preko psihičkog do sajber nasilja, trebaju preduzeti roditelji, institucije, vaspitno-obrazovne ustanove, ali i djeca, na kojima je da u najkraćem roku prijave slučajeve nasilja. Sjednicom koja je za temu imala upravo prevenciju vršnjačkog nasilja, Skupština opštine Bar započela je koncept Otvoreni parlament. Pored predstavnika institucija, učešće su uzeli predstavnici učeničkih parlamenata osnovnih i srednjih škola sa područja opštine Bar, kao i odbornici u lokalnom parlamentu.

Predsjednik Skupštine opštine Bar Branislav Nenezić ocijenio je da je ovo tema oko koje se svi moramo ujediniti, jer ne postoji „preča stvar od bezbjednosti naših najmlađih“.

„Danas smo svjedoci da prijetnje toj bezbjednosti postoje, da su realne i teško predvidljive. Izazovi razvoja današnjeg društva su doveli do toga da moramo svi zajedno predanije i ozbiljnije da se posvetimo ovom problemu. Porodica, okolina, sredina, mediji – to su izvori nasilja. Kažnjavanje nikako, posebno ne fizičko. Svi smo mi bili u vašim godinama, ali nije bilo ovoliko vršnjačkog nasilja. Ono što se od mog doba do vašeg promijenilo je postojanje mobilnih telefona„, naveo je Nenezić.

Potpredsjednica Opštine Bar mr Tanja Spičanović podsjetila je da su kroz Plan socijalne i dječije zaštite i unaprijeđenja socijalne inkluzije, formirane multisektorske radne grupe, te da vjeruje da je to pravi put do rješenja – saradnja institucija. Opštinski tim koji će u svom fokusu imati i vršnjačko nasilje biće uskoro formiran, a svoje mjesto imaće i, kako je najavila, učenici, predstavnici učeničkih parlamenata i sportskih klubova.

„Ovo je jedan dobar korak u pravcu konkretnih zaključaka, koji će obavezati nas iz izvršne vlasti da budemo stožer svih predstojećih aktivnosti. Zaključak je da svi treba da vidimo šta iz svoje nadležnosti možemo da uradimo kako bismo bili prepoznati kao sigurna zona. Cilj je Bar – grad bez nasilja, a pogotovo bez vršnjačkog nasilja„, navela je Spičanović i kao primjer dobre prakse navela projekat „Škola bez nasilja“, koji je rezultirao nizom dobrih i upotrebljivih materijala, edukativnih brošura…

Samostalna policijska inspektorka za suzbijanje maloljetničke delinkvencije i nasilja u porodici iz Odjeljenja bezbjednosti Alma Hot istakla je da vršnjačko nasilje kao takvo nije prepoznato u zakonu.

„Kao takvo nam je nemjerljivo. Imamo veliki broj slučajeva vršnjačkog i maloljetničkog nasilja, radimo sa tom djecom, ali se često dešava da dođemo do zida, a taj zid su institucionalni problemi. Dešava se da problem ostane u vazduhu. Nije sankcija sve što je potrebno u ovoj problematici – najlakše je izreći kaznu, ali to nije rješenje. Lica koja čine nasilje su zapravo zalutala i ne mogu naći put, jer nema ko da im pomogne. Zakazali smo po svim osnovama. Često imamo pozive iz osnovnih i srednjih škola da prisustvujemo roditeljskim sastancima, ali mislim da policiji nije tu mjesto. Kad ja saznam za neki slučaj, mislim da je malo kasno za to dijete. Prethodno agresivno ponašanje mora biti uočeno u kući, u školi, Centru za socijalni rad. Policija je poslednja lestvica“, kazala je Hot.

Pristup roditelja često je pogrešan, pokazuje praksa.

„Imala sam više puta slučajeve u kojima roditelj odobrava ponašanje svoje djece – kažu mi: ‘Nije on kriv, drugi ga je izazvao i morao je da ga udari’. To je ono što nas parališe i kao ljude i kao službenike. Ne možemo opravdavati nasilje. Nasilje je izabrano ponašanje, nasilni nismo rođeni„, podvukla je Hot i dodala da su usko povezani vršnjačko nasilje i nasilje u porodici, odnosno, nerijetko delinkventna djeca dolaze iz nepotpunih porodica, te je predložila osnivanje bračnog savjetovališta.

Pedagog i voditelj slučaja u Službi za djecu i mlade u Centru za socijalni rad u Baru Adela Šabović istakla je da je Centar za socijalni rad koordinator svih aktivnosti usmjerenih na adekvatan pristup vršnjačkom nasilju, tačnije na rad sa počiniocem, njegovom porodicom i žrtvom nasilja i predstavila korake koje Centar preduzima od trenutka dobijanja informacija o slučaju vršnjačkog nasilja. Statistički podaci pokazuju da je više dječaka počinioca nasilja, ali i da je u porastu broj djece nasilnika mlađih od 14 godina.

„Podršku pružamo i žrtvi i počiniocu nasilja. Uloga roditelja je ključna, jer su oni prvi koji mogu da uoče promjenu u ponašanju svoj djeteta i reaguju. Praksa pokazuje da su najčešće roditelji djece koja ispoljavaju nasilje prezaštićujući ili čak zlastavljajući… Nastavni kadar i stručne službe škole su, nakon roditelja, najznačajniji akteri prevencije„, navela je Šabović.

Viša savjetnica III za prevenciju bolesti zavisnosti u Sekretarijatu za sport i mlade Jana Šekularac saglasna je da se kažnjavanjem pojedinaca problem neće riješiti, već da se mora uticati na mijenjanje vrijednosti i stavova u odnosu na nasilno ponašanje.

„Potreban je kontinuiran rad sa porodicom i vršnjačkim grupama„, istakla je Šekularac i posebno se osvrnula na temu sajber nasilja.

„To je goruća tema o kojoj se opravdano mnogo priča, govori se o zabrani nekih mreža… Priroda tog nasilja može biti različita – od uznemiravanja do lažnog predstavljanja, izbacivanja neadekvatnih sadržaja. Društvene mreže su plodno tle za vršnjačko nasilje. Jedna od ključnih stvari koja utiče na nivo slobode da se vrši nasilje je anonimnost – krijemo se iza slike i lažnog profila, jer mnogo je lakše na taj način iskazati neke stvari. Inhibicija nema. Sadržaj koji se nađe na internetu se širi brzo, ima veliki doseg, ali važno je znati da sve što objavimo, ostaje. A postovi kojima nekog vrijeđamo imaju posljedice na nečije mentalno i emotivno zdravlje„, kazala je Šekularac i zaključila da do smanjenja broja slučajeva vršnjačkog nasilja može doći podizanjem svijesti, jačanjem osjećanja empatije prema drugima, osnaživanjem mladih, umrežavanjem ustanova.

Nakon uvodnog dijela, uslijedila je diskusija, u sklopu koje su učešće uzeli predstavnici barskih osnovnih i srednjih škola, predstavnici đačkih parlamenata, odbornici Skupštine opštine Bar.

Učenici su saglasni u ocjeni da je vršnjačko nasilje problem koji je i te kako prisutan u barskim školama, ali da se u sve većoj mjeri nasilje dešava u sajber prostoru – putem društvenih mreža. Iskazali su i pad povjerenja u nastavničko i stručno osoblje škola, ali i strah od reakcije vršnjaka i nasilnika u slučaju prijavljivanja nasilja. Saglasni su da je prijavljivanje nasilja i zajedničko djelovanje sa roditeljima, školama, centrom za socijalni rad i policijom adekvatan put do rješenja. O vršnjačkom nasilju iz svog ugla govorili su Ajla Alibalić, Sava Objetkov, Una Tomčić, Anja Knežević, Samra Tombarević, Marika Azarel, Nađa Knežević, Maša Lekić, Anđelija Đurković, Anja Novaković…

Branislav Nenezić je prvom učesniku u diskusiji Nikši Lukšiću ustupio mjesto predsjednika Skupštine opštine Bar, dok je posebne pohvale pobrala učenica OŠ „Anto Đedović“ Matea Šćekić, koja je posebno za ovu priliku pripremila brošuru o vršnjačkom nasilju i podijelila je prisutnima.

Učešće u diskusiji su uzeli i odbornici Lazar Macanović, Tatjana Bokan, Nikica Purlija, Jelena Dabović, Marko Stoiljkov i Vesna Drašković.

Sjednica Otvorenog parlamenta bila je prvi korak u cilju rješavanja ovog evidentnog i važnog problema, istakao je nakon diskusija predsjednik Skupštine opštine Bar Branislav Nenezić.

„Danas smo otvorili jednu ozbiljnu temu, zahvalio bih se svima koji su učestvovali. Mnogo vas je reklo da možda dobar dio nasilnika trpi nasilje u porodici i da to reflektuje na svoje društvo. Čuli smo dosta o sajber napadu, sandučetu povjerenja, ali ono što je meni zaparalo uši je porodica„, kazao je Nenezić i predložio da u budućem sazivu opštinskog tima, u čijoj nadležnosti će biti i vršnjačko nasilje, članica bude i učenica Matea Šćekić.

Samostalna policijska inspektorka za suzbijanje maloljetničke delinkvencije i nasilja u porodici iz Odjeljenja bezbjednosti Alma Hot zaključila je da nijedno izlaganje djece nije bilo imaginacija, već da su djeca detektovala sve probleme koji imamo.

„Sve što su rekli je jedna velika istina i mi se sa tim srećemo. Zakon je i te kako obuhvatio svako delinkventno ponašanje i predviđene su sankcije, ali vršnjačko nasilje nije predviđeno. Nijedno loše ponašanje ne može proći bez sankcije. Ali, voljela bih da to ne praktikujemo, već da na ovakav način detektujemo probleme i da se potrudimo, da svi stanemo na jednu stranu i probleme rješavamo„, kazala je Hot.

Predviđeno je da se Otvoreni parlament održava svakog prvog četvrtka u mjesecu, na različite teme, koje će biti birane u skladu sa predlozima građana.