Djela koja govore o velikom traganju i potvrđuju da je umjetnost most koji spaja ljude

Izložba slika Juliane Kolesove, kanadske umjetnice koja živi i stvara u Baru, naslovljena „EGO“ otvorena je večeras u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“. Barskoj publici Kolesova se predstavila sa tridesetak radova novijeg datuma, u kojima je, kako navodi likovna kritika, izražena dvojakost – mistični bajkoviti svijet uvezan sa renesansnom portretnom slikom.

Nakon školovanje na Moskovskoj školi primijenjene umjetnosti, Juliana Kolesova odlazi u Kanadu, gdje je živjela 25 godina i izgradila uspješnu karijeru. Do sada je uradila više od hiljadu ilustracija i omota knjiga za izdavača u SAD-u, Kanadi i Evropi, a za ilustracije i fotografije nagrađena je brojnim međunarodnim priznanjima. U Bar je došla prije nekoliko mjeseci, a obraćajući se priutnima na otvaranju svoje prve izložbe u Crnoj Gori, Kolesova je kazala da prije dolaska nije znala mnogo o Crnoj Gori, ali da je za nju ovo „raj na zemlji“.

„Bila sam šokirana, na najbolji način, kada sam stigla, vaša zemlja je za mene raj na zemlji. Srećna sam što sam ovdje, i što sam imala priliku da upoznam ljude poput Miluna i svih koji su mi pomogli, što zaista cijenim“, kazala je Kolesova.

Izložbu „EGO“ otvorio je upravnik Galerije „Velimir A. Leković“ Milun Lutovac, koji je kazao da je „malo reći da smo svi iznenađeni ovom neobičnom postavkom“.

„Kada kažem iznenađeni, mislim na to da kada pratimo tokove, kada računamo na neki nemušti jezik umjetnosti koji nas okružuje, onda unekoliko možemo i da pretpostavljamo šta se ‘iza brda valja’, očekujemo taj talas i razumijemo ga. Međutim, onda dođe nešto malo neočekivano“, naveo je otvarajući izložbu Lutovac.

Dvojakost stvaralaštva Juliane Kolesove je, kako je doda, svakako tu, ali ona nije sama sebi cilj ove po svemu sudeći veoma značajne postavke.

„Da li su renesansni portreti zamka ili trag tumačenja ove postavke? Ono što je nesumnjivo je da Kolesova otkriva veliko poznavanje kako istorije umjetnosti, tako i slikarskog zanata akademskog nivoa, koji joj na jedan lijep način omogućuje da darom elegancije i svog stila vješto spaja klasičnu umjetnost sa savremenim vizijama iz čega izranjaju djela koja su večeras pred nama“, kazao je Lutovac, dodajući da je stekao utisak da postoji mogućnost da se „u ovoj postavci krije jedna mala tajna, koja se može protumačiti na nekoliko načina“.

„Pošto smo suočeni sa svim što nas sada okružuje, opet se potvrđuje da je umjetnik tumač svog vremena, da je umjetnost ispred svog vremena i da nam donosi neki znak. Svi vi osjećate, znate, živite jednu postmodernističku prazninu. Ako kažem postmodernističku prazninu, onda mogu da govorim i o sledećem – postmodernizam je nešto što nema svoje ime. Mi živimo u vremenu bez imena. Upravo je umjetnost ta koja bi možda mogla da tom našem vremenu da ime. Međutim, sve ovo što se događa – na terenu umjetnosti, medicine i društveno-političkom prostoru diktira nam određeni tempo, ponašanje… Umjetnici znaju da to utiče i na likovnu ili književnu poetiku“, naveo je Lutovac, i dodao da publici upravo večeras, jedna umjetnica koja dolazi iz svijeta, jer je rođena na Istoku, školovala se i postigla uspjeh na Zapadu, a sada je na Mediteranu, govori o jednom velikom traganju i potvrđuje da je umjetnost ustvari most koji povezuje ljude i pomiruje stvari.

„Volio bih da večeras iz Bara, iz Galerije „Velimir A. Leković“ pošaljemo poruku da politika, društvena zbivanja, pomjeranja, ratovi i sve ostalo nauče lekciju umjetnosti i da pruže ruku jednu drugima, i da živimo život koji pripada jednom savremenom i boljem čovječanstvu“, zaključio je Milun Lutovac.

U katalogu koji prati izložbu Marie Bertelsen zapisala je da je „prva stvar koju možemo da primjetimo u umjetnosti Julijane Kolesove jeste da je dvojaka“.
„Sa jedne strane odaje mistični bajkoviti svijet, a sa druge renesansnu portretnu sliku. Njena djela rađena su tehnikom akrila i ulja na platnu ili u kombinaciji oba.  Poznavanje likovne umjetnosti, dizajna, svjetske istorije umjetnosti i kostima, oblikovalo je njenu umjetnost, što uočavamo u stilu i odabiru predmeta prikazivanja. Ako pogledamo dublje, spojem elegancije klasične umjetnosti sa savremenom vizijom, stvara novu zanimljivu umjetnost“, zapisala je Bertelsen.