Djela najpoznatijih predstavnika crnogorskog savremenog slikarstva u Budvi

Otvaranjem izložbe „Učitelji i učeni Hercegnovske likovne škole – iz fonda Narodnog muzeja Crne Gore” u crkvi „Santa Maria in Punta“ otpočeo je likovni program XXXVII festivala „Grad teatar“.

Postavku čine djela Miodraga Dada Đurića, Vojislava Voja Stanića, Branka Filipovića Fila, Uroša Toškovića, Mirka Kujačića, Jovana Jova Ivanovića, Maria Maskareliija, Luke Berberovića, Đorđa Pravilovića, Kemala Ramujkića, Luke Tomanovića, Draga Đurovića, Milenka Žarkovića, Moma Vukovića, Danice Danje Đurović, Vojislava Voja Tatara i Miloša Vuškovića.

Svetlana Ivanović glavni urednik programa kazala je na otvaranju da je izložba priređena u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, a kustosi izložbe su Snežana Ivović i Miloš Marjanović, istoričari umjetnosti.

“Festival “Grad teatar” sa Narodnim muzejom Crne Gore održava uspješnu i višegodišnju saradnju. Imajući u vidu specifičnost razvoja likovne scene Crne Gore, u JU „Grad teatar“ je ove godine odlučeno da se pažnja posveti onom dijelu fundusa NMCG koji je vezan za autore koji su završili Hercegnovsku likovnu školu. Fenomen Škole za likovne umjetnosti  jeste taj da je za dvadesetak godina rada u sedamnaest generacija iznjedrila neke od najboljih predstavnika crnogorskog savremenog slikarstva, ali i ostalih vizuelnih umjetnosti”, kazala je Ivanović.

“Potreba čovjeka da se likovno obrazuje poznata je još od antičkih vremena. Razvijala se kroz epohe i zavisno od sredine, u određenim kontekstima i pristupima, ostala je do danas nezaobilazan stepenik u formiranju i obrazovanju čovjeka kao individue, a i društva, tj. kolektivne cjeline. U Crnoj Gori, u teškim poslijeratnim uslovima, sa željom da se što bezbolnije prevaziđu posledice ratnih trauma, sa prometejskom snagom, brzo i smjelo je započeo process rehabilitacije zemlje u svim sferama života, a unapređenje kulture bio je jedan od glavnih stožera za prosperitet i uspješan preporod društva. U tom smislu, bilo je neophodno organizovati i postaviti na čvrste temelje rad vaspitno – obrazovnih, specijalizovanih, institucija. Dio tog procesa od izuzetnog kulturološkog značaja za Crnu Goru pripada osnivanju i djelovanju hercegnovske likovne škole”, zapisali su u pratećem tekstu izložbe, autori postavke Snežana Ivović i Miloš Marjanović.

Snežana Ivović kustoskinja izložbe istakla je na otvaranju da se uzlazna i razvojna putanja škole, odlukom tadašnjeg ministarstva prosvjete, zaustavila se 1966. godine.

„Hercegnovska likovna škola, od koje danas nije ostao fizički trag, kroz svoje dvodecenisko djelovanje bila je rasadnik velikih talenata i budućih priznatih stvaralaca i to ne samo iz oblasti likovne umjetnosti. Kroz predstavljanje svedenog broja djela učitelja i učenika, prezentirani radovi iz fonda Narodnog muzeja Crne Gore, potvrđuju živu stvaralačku atmosveru i stimulativnost koja se odrazila na kasniji samosvojan i heterogen pristup njenih polaznika u plastičkom i tematskom odabiru likovnog izraza“, kazala je Ivović.

CG News