Djelo Mirsada Kurgaša doprinos istraživanju kulturnog nasleđa barskog kraja

Knjiga „Česme (hajrati i zadužbine u barskom kraju)“ autora Mirsada Kurgaša predstavljena je u sklopu programa bARS Barskog ljetopisa. O djelu koje predstavlja značajan doprinos istraživanju ukupnog kulturnog nasleđa barskog kraja, u moderaciji Radomira Petrića, govorili su autor i akademik prof. dr Šerbo Rastoder, jedan od recezenata knjige.

Mirsad Kurgaš je, između ostalog, osnivač NVO „Broj 19 – Number 19”, sa ciljem promovisanja i afirmacije vjerskog, kulturnog i istorijskog nasljeđa crnogorskih građana islamske vjeroispovijesti kao autohtonog evropskog naroda, a kao rezultat naučno-istraživačkog angažovanja u tim oblastima i aktivnosti na humanitarnom planu bez obzira na rasu, pol, vjeroispovijest kako u Crnoj Gori tako i van nje, objavio je i preko tri stotine članaka. Podsjećajući na zvaničnu Kurgašovu biografiju, Petrić je, između ostalog, dodao nekoliko ličnih opservacija.

„Za prijatelje, jednostavno i kratko Mirza, neumorni građanski aktivista, iskreni i beskompromisni borac za društvo u kojem će vladati pravo, pravda, a ne sila. Takođe, u svim aspektima svog djelovanja, što je i zabilježeno među koricama ove knjige, veliki je borac za zaštitu i očuvanje životne sredine“, kazao je on.

Na značaj Kurgaševog djela za istraživanje i očuvanje impozantnog broja zadužbina iz različitih vremenskih perioda koje u cijelosti ili djelimično i danas postoje ukazao je i akademik prof. dr Šerbo Rastoder.

„Riječ je o nekoliko stotina lokaliteta u barskom kraju na kojima je autor pronašao česme, tarihe ili natpise koji stoje iznad, na osmanskom ili na našem pismu, pri čemu je svaki jovjekovječen fotografijom i prezentovan u savršenom geografskom redu barskog kraja što je, između ostalog, svjedočanstvo autorove neizmjerne upornosti“, istakao je Rastoder.

Rastoder je iskazao „divljenje prema Mirsadu Kurgašu koji je uložio vanredan napor i ispoljio toliko entuzijazma da nam predoči, opiše i približi brojne hajrate u barskom kraju vezane za česme“, istovremeno ukazujući na dodatne vrijednosti ovoga rukopisa čijim se publikovanjem „gasi žeđ onih koji su željni novih znanja i saznanja“.

U ovaj projekat, Kurgaš je krenuo sa ciljem da ispoštuje vakufe, zadužbinare, bez obzira na one koji će te česme koristiti, ko su im autori ili vlasnici.

„Čuveni putopisac Elvija Čelebija kazao je kako je Sarajevo šeher sa stotinu česama. Mi smo ih, tokom trogodišnjeg istraživanja u barskom kraju pronašli preko 130, a onda držeći hroničara Mula Mustafe i njegove izreke da sve što se pamti zaboravi se, a sve što se zapiše ostane zapisano, riješili smo da to sačuvamo jer smo vidjeli da te česme neumitno propadaju“, kazao je Kurgaš.

Iako narušenog zdrastvenog stanja, Kurgašev neumorni duh i predanost aktivizmu jasno su se oslikavali i na sinoćnjoj promociji.

„Dok smo mi uporno tragali za starim česmama, istovremeno su strani brodovi vršili istraživanje nafte i gasa u našem podmorju. Ne znam ko je bio toliko vispren da daje koncesije na prostor crnogorskog Jadrana tražeći nešto, a zaboravljajući da imamo nešto mnogo vrednije nego što je nafta i gas. A to je pitka voda“, istakao je on.

Kurgaš je pozvao i nadležne institucije da preduzmu nešto na polju zaštite ovih kulturnih dobara.

„Ovoliki broj česama nije zanemarljiv ni sa strateškog aspekta i mislim da bi, pod hitno, trebalo sačiniti katastar česama i staviti ih pod zaštitu. Jednostavno, neophodno je da se nadležne institucije pobrinu i da sačuvaju te bisere koji su neminovno nesporne vrijednosti, sa istorijskog aspekta, ali isto tako i sa geostrateškog“, rekao je Kurgaš na sinoćnjoj promociji djela koje je, inače, pripremljeno i odštampano bez njegovog znanja, od strane porodice, kao svojevrstan poklon i izenanađenje njemu