Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori, rasprava i kontradikcija

Na poziv predsjednika Vlade Milojka Spajića Ekonomski fakultetu Crne Gore je danas organizovao stručnu javnu raspravu na temu studije pod nazivom „Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori – sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića”.

Prof. dr Maja Backović, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu danas je predstavila ovu studiju rađenu od marta  do maja 2024. godine čiji cilj je bio da pruži objektivnu sliku o uticaju politike privrednih subjekata iz sektora trgovine na rast cijena robe široke potrošnje.

“U 2022. godini koja je bila inflatorna, najdrastičnije su rasle cijene prehrambenih proizvoda. Uvozne cijene od 2021. do 2023. najintenzivnije su rasle u segmentu prehrambenih proizvoda. Bruto zarade u trgovinskom sektoru rasle su mnogo brže od državnog nivoa. Produktivnost je rasla u trgovinskom sektoru, a na državnom nivou bilježila pad od tri posto. Naša analiza je pokazala da su tri ključna faktora doprinijela rastu cijena prehrambenih proizvoda. Najznačajniji faktor bio je rast nabavnih cijena s obzirom na rast cijena uvoznih prehrambenih proizvoda. Drugi faktor po značaju bio je rast troškova materijala u trgovinskom sektoru. Treći je rast troškova bruto zarada u trgovinskom sektoru. Na bazi inputa, cijene su u 2022 porasle za 24,8 posto. Rast cijena inputa išao je više na štetu trgovinskih lanaca, nego što su oni ostvarili neki ekstra profit. Marže su bile na istorijskom minimumu, a pad neto marže potvrdio je naše pretpostavku da je rast cijena inputa išao na štetu trgovinskih lanaca,” kazala je Backović.

Osvrnula se i na akciju limitiranih cijena i njen uticaj na trgovinske lance.

“Naša analiza je pokazala da što je veći procenat proizvoda koji jesu predmet limitiranja marži to je i konačno finansijski efekat na preduzeća lošiji do one granice da preduzeća ulaze u zonu negativnog poslovanja i ostvaruju gubitke. Cijene prehrambenih proizvoda nisu rasle pod uticajem bilo kakvih promjena marži, već rasta cijena inputa koji se koriste u sektoru trgovine. Limitiranje bruto marže bi uticalo na promjenu inflacije za svega 0,3 posto. Uvođenje limitiranja marži preduzeća ostvaruju gubitak. Sektor trgovine stvara 14 posto posto našeg BDP i zapošljava 37 posto radnika u privatnom sektoru – oko 50.000 radnika koji rade u tom sektoru. S obzirom na svoj značaj čak i mala promjena u sektoru trgovine značajno se odražava na bruto domaći proizvod i zaposlenost. Ako bi se obim trgovine smanjio za 20 posto BDP u Crnoj Gori bi bio niži za 1,9 posto. Ako bi se broj zaposlenih u sektoru trgovine smanjio za deset posto to bi povećalo stopu nezaposlenosti za dva posto. Tako da kada se donose odluke, treba se sagledati ne samo prva vidljiva dobra strana primjene neke mjere, nego i svi negativni efekti koje primjena takve mjere podrazumijeva,” navela je Backović.

Milojko Spajić, predsjednik Vlade Crne Gore je komentarišući ovu analizu istakao da je povećana inflacija hrane bila uvoznog karaktera, te da Evropa sad 1 nije imala nikakav uticaj na inflaciju.

„Postoji dosta stvari koje mi ne sporima oko ove analize, ali i dosta stvari koje nisu činjenično tačne. Prva stvar, kažete da je uvozna inflacija inputa bila 29 posto i tvrdili ste da je inflacija hrane bila 31 posto. Zar nije logičan zaključak da su suštinski inputi jedini dio inflacije? Marže trgovaca i troškovi rada i nameta su samo dva procentna poena. Kada smo pričali sa trgovinskim lancima oni su nam rekli da su imali uštedu zahvaljujući Evropi sad 1. Trošak bruto zarada bio im je manji zbog Evropa sad 1. Upola smo smanjili doprinose. Inputi su skočili nenormalnom brzinom, trgovci nisu stigli da reaguju i zbog toga su im pale bruto i neto marže. U 2023. se oporavljaju marže. Neto profit je skočio tri puta za dvije ili tri godine. Nama je drago da biznisi zarađuju dobro, ali trebamo reći šta je uzrokovalo rast cijena. Imali smo ograničenje marži od septembra 2024. i sprovođenje Evrope sad 2, a u novembru, decembru i januaru prosjek inflacije je bio niži od eurozone i to vam odlično govori da neto zarade ne ulaze u troškove preduzeća. To je je bio spin koji se non stop koristio. Bilo kakva promjena na crnogorskom tržištu neće promijeniti ravnotežu na svjetskom tržišta. Mi smo u smislu svjetske trgovine statistička greška i zbog toga naše povećane potražnje ne utiče na promjene cijene inputa. Porast zarada nije napravio skok u potražnji. Inflaciju nije napravio skok u potražnji. Nije povećanje minimalnih zarada uticalo na inflaciju. Samo je uticalo povećanje cijena inputa,“ naveo je Spajić.

Ističe da podaci iz 20221. godine koji su korišteni u istraživanju nisu relevantni upravo zbog prevelike prakse „keša na ruke“ i crne ekonomije.

„Mi smo prije 2022. godine imali divlju ekonomiju. Siva ekonomija je harala na tržištu rada. Ljudi su koristili metod keša na ruke, bilo je ljudi koji su primali formalno minimalnu zarada, a ostatak na ruke. Povećanje bruto zarada je bilo legalizacija i ulazak na legalne tokove. Nemoguće da je 2021. bilo oko 210.000 zaposlenih prije Evrope sad, a danas 287.000 zaposlenih. Vjerujete li da se za dvije godine napravilo toliko radnih mjesta? Ogroman broj radnih mjesta je samo legalizovan. Nisu ništa primali preko banaka, bili su u crnoj zoni, mi smo legalizovali te ljude,“ naveo je Spajić.

Branko Krvavac, šef Kabineta predsjednika Vlade se takođe kritički osvrnuo na predstavljenu analizu.

“Broj zaposlenih uzet u analizi nije relevantan. Nije moguće da je bilo 75.000 novih zaposlenih. Polazne osnove u analizi nisu dobre. Ove mjere nemaju inflatorni karakter. Imali smo situaciju da smo limitirali marže i mi smo počeli da ostvarujemo mjesečnu inflaciju. Kretanja inputa se nisu značajno promijenila. Evropa sad 2 istovremeno se sprovodi sa limitiranim maržama, a ipak smo ispod eurozone sa inflacijom. Tamo nije bilo Evrope sad 2, a imate visočije stope nego u Crnoj Gori. Evropa sad nije imala negativan uticaj na kompanije i niže profite privrednih društava, čak je povećala profitabilnost kompanija. Značajno smo smanjili sivu ekonomiju na tržištu rada,” naveo je Krvavac.

Prof. dr Mijat Jocović, dekan Ekonomskog fakulteta istakao je da Ekonomski fakultet vrednuje stručni dijalog na aktuelne teme i teži tome da djeluje emancipatorski i daje pravo na kvalitetno obrazovanje, te da kod studenata gradi osjećaj za kritičko razmišljanje – ključnu vještinu u savremenom svijetu. Istakao je da rade na stalnom preispitivanju postojećeg, sagledavanju tema iz više različitih uglova i njegovanju konstruktivnog dijaloga. Ističe da su upravo iz tih razloga odlučili da rade analizu i organizuju današnju diskusiju.

“Kakvi bismo mi bili profesori da smo izabrali da ne radimo ovu studiju i da nemamo stav? Mi nismo imali dilemu da li treba da radimo ovu studiju. Ova studija otvara suštinsko pitanje karaktera ekonomskih institucija i toga kakve institucije treba da stvaramo. Ekonomske institucije moraju da budu otvorene, podstiču tržište i konkurentnost. Ako imamo tržište na kojem se javlja monopol, naš zadatak je da na to ukažemo. Mi treba da odgovorimo da li postoje monopoli u bilo kojim tržištima, te da li neko zloupotrebljava tržište i jesu li profiti biznisa nerazmjerni njihovim troškovima. Interes privrede je da se otkloni sumnja da postoje monopoli Mi želimo da pravimo društvo u kojem se stvaraju otvorene institucije. Cilj našeg fakulteta nije da kritiku bilo koju politiku, već da teži progresu društva. Otvoren fakultet znači otvorene ekonomske institucije,“ poručio je Jocović.