Armenko: Najveći skup ustavnih sudova Evrope u CG povodom 20 godina Ustava u nezavisnoj državi

Ustavni sud Crne Gore, povodom obilježavanja 20 godina postojanja Ustava u nezavisnoj Crnoj Gori, u oktobru će biti domaćin međunarodne konferencije koja će okupiti visoke predstavnike ustavnih i najviših sudova Evropske unije, Velike Britanije, Švajcarske, zemalja Zapadnog Balkana, ali i predsjednika i potpredsjednicu Evropskog suda za ljudska prava, sudije Evropskog suda pravde, ali i visoke predstavnike Venecijanske komisije.

Međunarodna konferencija će biti održana od 1. do 4. oktobra u Tivtu, a Ustavni sud je organizuje uz podršku Ministarstva evropskih poslova, njemačke organizacije GIZ i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko kazala je da je ideja konferencije da predvidi i uobliči ustavnopravne dileme i izazove sa kojima će se Crna Gora neminovno suočiti u procesu pristupanja EU.

“Konferencija koja će okupiti najeminentnije konstitucionaliste na najvišem evropskom nivou biće prilika za dijalog, ali i stručnu i sadržajnu raspravu o izmjenama Ustava u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, uvažavajući značaj balansa između nacionalnog suvereniteta i evropskih standarda, ali i institucionalnu stabilnost”, navela je Armenko.

Kroz tri panela, Ustavni sud će obuhvatiti pitanje nužnih ustavnopravnih reformi, sa posebnim fokusom na transparentnost rada, kao i izazovima u pogledu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravom EU.

“Kako bi Ustavni sud dao svoj doprinos savremenim izazovima, jedna od tema na međunarodnoj konferenciji biće prepoznavanje uticaja vještačke inteligencije na ustavna prava, da li je upotreba vještačke inteligencije i u kojem obimu prijetnja ili podrška ustavnosudskoj nezavisnosti, te koji su rizici, etičke dileme ali i njeni benefiti u savremenom dobu”, istakla je Armenko.

Armenko je pojasnila da će panelisti i moderatori na konferenciji biti predstavnici ustavnih ali i najviših sudova zemalja EU, koji su se i sami u procesu pristupanja suočavali sa ovim i drugim dilemama i prenijeće Crnoj Gori svoja iskustva, koja će nam biti snažan orijentir.

“Činjenica da će predsjednik Evropskog suda za ljudska prava biti glavni govornik, i predstavnik Evropskog suda pravde, kao najvišeg suda u EU, biti jedan od panelista, za Ustavni sud je ne samo čast, već i obaveza, jer Ustavni sud svoje odluke u potpunosti bazira na praksi Suda u Strazburu i Suda u Luksemburgu, čime već sada kroz konvencijsko i evropsko pravo i praksu obezbjeđujemo građanima ista prava ustavnosudskoj pravdi bez obzira gdje se nalaze”, navela je Armenko.

Armenko je poručila kako Crna Gora nikad nije bila bliža članstvu u EU, ali da su koraci koje trebamo napraviti veoma krupni i zahtjevni.

“I onoga dana kada postanemo članica Evropske Unije, naša obaveza napredovanja i težnja postizanja vladavine prava i pravne države nije okončana, jer članstvom nećemo dobiti u konačnom, u cjelosti postignutu vladavinu prava, jer to je ideal kojem svi svakodnevno težimo”, kazala je Armenko i dodala:

“Ustavni sud, koji je na tromeđi sistema podjele vlasti, mora u kontitunitetu snažno da emituje visok stepen spremnosti za postizanje rezultata u cilju vladavine prava na našem putu ka EU, što je, pored obilježavanja ovako važnog jubileja, i jedan od razloga zašto smo se odlučili da organizujemo ovu međunarodnu konferenciju.”

Predsjednica Ustavnog suda podsjeća da pravna država mora biti ustavna država, a snagu države čini snaga njenih institucija.

“Svaka institucija mora imati svoj karakter i po tome treba biti prepoznata. Snaga karaktera Ustavnog suda koju treba svakodnevno da emitujemo ogleda se u tome da pokažemo spremnost da blagovremeno u svojim odlukama jasno iskažemo svoje stavove utemeljene na jakim autoritativnim argumentima, da budemo dosljedni u onome što zaključimo i da čvrsto stojimo iza svojih odluka”, poručila je Armenko.

Armenko je uvjerena da će Ustavni sud u oktobru, nakon održavanja konferencije, doći do zaključaka koji će predstavljati svojevrsni ustavnopravni vodič na evropskom putu Crne Gore i time dati značajan doprinos.