Arsenije Plamenac, pčelar iz Crmnice, zadovoljan prinosom meda ove godine

Prinosi meda od 15, 20, čak i 25 kilograma sigurno čine najbolje u poslednjih deset godina.

– Ovo se posebno odnosi na pčelare koji su uspjeli da održe broj društava koja su zazimila. Istina, kod mene to nije bio slučaj, jer mi je od 40 pčelinjih duštava ostalo samo desetak – kaže Plamenac i nastavlja:

– Od rane proljećnje paše je i počeo unos nektara i polena, tako da su se društva jako lijepo razvijala, čak ih ni minus temperatura koja je bila u drugoj polovini proljeća nije pokolebala. Iako sam mislio da će biti loša sezona, jer je dosta cvjetova promrzlo, ipak moram reći da su priroda i pčele čudo, tako da ih ta situacija nije puno poremitila u radu i prinosu nektara.

Plamenac se isključivo bavi stacioniranim pčelarstvom, jer, kako kaže, ima vrlo malo vremena zbog privatnog posla i drugih obaveza, a između ostalog i seoskog turizma sa kojim se bavi njegova porodica.

– Meda nikad dosta, a ja moram ukazati na gubitke koje sam pretrpio. Imao sam oko 170 kilograma meda za potrebe mojih mušterija. Međutim, to je malo pa im donosim med od mojih kolega pčelara iz Crmnice kako bih ispoštovao naš dogovor i zadovoljio potrebe i povjerenje. Moji kupci su većinom iz Bara. Što se tiče cijena, one će se kretati od 20 do 23 i 25 eura po tegli.

Bez obzira na veliku štetu koju je pretrpio, kaže on, oko nekih 7.000 eura, i dalje ima volju da pčelari.

– Pokušaću da do iduće godine povratim brojno stanje na 40 do 50 pčelinjih društava. Od pčelarstva se može lijepo živjeti, ali sa minimum 50-tak pčelinjih društava i sa velikom pažnjom i mukotrpnim radom, ali i stalnim ulaganjem.

Kad je budućnost pčelarstva u pitanju, on podsjeća da je poslednjih par godina na globalnom nivou brojno stanje pčelinjih društava počelo značajno da opada.

– Pojedine evropske regije prijavile su izumiranje i do 80%, u SAD 60-70%… Kao mogući faktori nestajanja pčela su paraziti, klimatske promjene, pestcidi, pa čak i upotreba mobilnih telefona.

Plamenac ističe da su uslovi za pčelaranje u Crmnici idealni.

– I dalje imamo zdravu, nezagađenu životnu sredinu i svi bi voljeli da tako i ostane. Razmišljam da hobi pretvorim u ozbiljan porodični posao, jer kako djeca rastu tako ću imati i više pomoći sa njihove strane. Imamo već kompletno uređenu prostoriju za vrcanje i skladištenje meda, kao i vozilo za transport pčelinjih društava i opreme.

On dodaje da mladih pčelara i ima i nema.

– U većini slučajeva misle „kupih košnicu i postaviću je na određenu lokaciju, i samo čekati da izvrcam med. Ali, nažalost, nije tako. Ima tu dosta posla, ne kažu uzalud da pčelaru med nije sladak, već da je gorak. Želim svim pčelarima da u narednim sezonama bude medno kao što je i ove 2025. godine – kaže naš sagovornik.