Danas je veliki praznik i crveno slovo, slavimo Blagovesti

Blagovesti spadaju u radosne praznike i uvijek se slave 7. aprila, devet mjeseci prije Božića. Na praznik Blagovesti, koji se smatra jednim od najvećih hrišćanskih praznika, slavi se sjećanje na „blagu vijest“, kada je arhanđel Gavrilo objavio Bogorodici da je Duh Sveti odabrao da bude majka Isusu Hristu.

„Silaskom Svetog Duha na prečistu devu“ počinje obnova čovječanstva, a riječima arhangela Gavrila „Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom“, otvara se istorija Novog Zavjeta i počinje preobražaj čovječanstva.

Od Blagovesti, kako se smatra, počinje sjetva žita, a srećan je i za kalemljene voća. Dan posle praznika Blagovesti, Crkva slavi Svetog arhangela Gavrila, koji je, prema zapisima, zadužen za radosne vijesti.

Na današnji dan pa sve do Velikog Petka dobro je započeti neki veći posao (izgradnja, početak biznisa, učenje), kao i donošenje većih i važnijih životnih odluka koje bitno menjaju život.

Prema narodnom običaju, na Blagovesti se ustaje rano, pa čak i u ponoć, ili barem u praskozorje, a dan je počinje djevojačkom pesmom.

Djevojke bi uoči ovoga dana nakupile suvih grančica i drva, od kojih je razbuktavana velika vatra, obično na nekom brdu ili seoskom raskršću. Uz vatru se veselilo i muško i žensko, a ponegdje, uz mlade, i stariji. Bilo je uobičajeno da se vatra na ranilu ili bukari preskače. Vladalo je verovanje da će, ko preskoči ovu vatru, biti zaštićen od ujeda zmije.

Zbog vjerovanja da se na ovaj dan bude gmizavci iz zimskog sna, na Blagovesti se nisu spominjale zmije. Uoči Blagovesti, djeca su lupala mašicama o gvozdene predmete obilazeći oko kuće, staje i tora i vikala: „Bjež’te zmije i gušteri, bjež’te zmije i gušteri!“

Vjerovalo se i da se na Blagovesti žene ne češljaju, kao i da ne valja na taj dan praviti nove opanke. Dobro je na ovaj dan umiti se u reci ili potoku, a Blagovesti naročito slave žene. One koje žele porod odlaze u crkve i manastire gdje su ikone posvećene Blagovestima i mole se Bogorodici.

I Blagovesti, kao i neki drugi praznici, „ukazuju“ kakva će godina biti. Ako je nebo vedro – biće godina rodna, a ljudi zdravi. Takođe, i jesen će biti pozna.

Kurir RS