Dobri prinosi pčelara Aleksandra Plamenca: Po košnici 16,6 kilograma meda
Aleksandar Plamenac zadovoljan prinosima, Fotografije: Privatna arhiva
Pčelar Aleksandar Plamenac se bavi pčelarstvom 28 godina, tačnije od svoje 13. godine. Košnice su stacionirane na njegovom gazdinstvu u selu Boljevići u Crmnici.
Plamenac ističe da je godina bila dobra, nešto slično prošloj, pa je zadovoljan prinosima meda i kvalitetom.
– Ove godine sam vrcao iz 18 društava. Za razliku od prošle godine, kad sam imao samo devet društava za vrcanje, jer sam 2024. imao veliki gubitak, toliko da mi je od 40 društava ostalo samo tih devet. Ali me to nije spriječilo da nastavim dalje, pa sad imam oko 30 pčelinjih društava. Ljubav prema pčelarstvu kod mene ne posustaje dugi niz godina, pa iako je bilo gubitaka nikad nisam odustajao.
On dodaje da je ukupno imao oko 300 kg meda, odnosno u prosjeku 16,6 kg po društvu.
– Tom količinom ću moći u većini slučajeva da zadovoljim svoje mušterije, a u slučaju da mi zafali, onda prodajem med od rođaka i prijatelja, za koji dajem garanciju kvaliteta kao da je moj – kaže on, dodajući da je paša bila raznolika.
– Od ranog proljeća bilo je paše, počev od livadskoga cvijeća, vrbe, bagrema, drače, lipe, koštanje, uljeve…
Plamenac ističe da su uslovi za pčelarenje u Crmnici pogodni.
– Prije svega, zahvaljući raznovrsnom biljnom svijetu i umjerenoj klimi, te zdravoj životnoj sredini, Crmnica je jako pogodna za pčelarstvo.
Kad su u pitanju podsticajna sredstva, kaže da nije koristio subvencije od Ministarstva poljoprivrede.
– Subvencije koristim od našeg Sekretarijata za poljoprivredu Opštine Bar, i jako sam zadovoljan ovim vidom podsticaja u pčelarstvu kao grane poljoprivrede.
Plamenac je odmah nakon vrcanja pristupio suzbijanju varoe.
– U ovoj godini nisam imao gotovo nikakvih problema sa ovom opasnom bolešću.
Septembar je mjesec koji se u pčelarskoj praksi često doživljava kao završnica ljetnje sezone.
– Sve što sad radimo treba da ima jedan cilj, da društvu obezbijedimo dovoljno zdravih zimskih pčela, kvalitetnu maticu, dovoljno i pravilno raspoređenu hranu i nizak nivo Varoe, te stabilnu mikroklimu u košnici – ističe Plamenac.
