Dželal Muja: Loša godina za pčelare, meda nije bilo ni za pčele ni za kupce
Za pčelare je prošla godina bila izuzetno teška, tako da s nestrpljenjem očekuju kakva će biti naredna. Pčele su bile na ivici gladi, jer paše na pojedinim područjima gotovo pa i nije bilo.
Dželal Muja, dugogodišnji pčelar iz Ulcinja, potvrđuje da je ova godina bila loša, i to ne samo kod nas, već i na širem području.
– Slušao sam pčelara iz okoline Zagreba kad kaže da je pretprošle godine iz svog pčelinjaka vrcao 2.600 kila, prošle 260, a ove godine nijedno kilo. Tako je bilo i kod nas u Ulcinju i Krajini, gdje je bilo nešto više meda. Proljećna paša je dobro krenula. Međutim, uslijedilo je loše vrijeme, zbog čega su prinosi izostali, dok ima predjela gdje su ljudi primorani da prihranjuju pčele. To sam i ja morao, jer inače nijedna ne bi preživjela, odnosno dočekala proljeće – kaže on.
Muja ima pčelinjake locirane na dva mjesta, u zaseoku Tejane u Krajini i u Ulcinju. Ukupno ima oko 100 društava, oko 40 u Tejane, a ostalo u naselju Kodre koje pripada opštini Ulcinj.
– Imao sam problem u Tejane kad je medvjed uništio pčelinjak. U međuvremenu sam obezbjedio pčelinjake na način što sam opkolio željezom osmicom sa svih strana i preko takođe pokrio mrežom. Naši preci nisu znali ni kako izgleda medvjed, a ne još da im dođe u dvorište, napravi štetu i imaju posledice od njega.
Kako kaže, desetak društava ih je uginulo i počeo ih je prihranjivati. Očekujući da će spasiti ono što mu je ostalo.
– Naravno da je uticala klima, česte promjene vremena, nije bilo cvjeta, polena, a bez polena ne mogu leglo da polože, što znači da nema razvitka. Čim matica ne polaže jaja malo pomalo nestaje, jer ako nema radilice ni sama matica ne može više da opstaje. Kad dođe i padne društvo na šaku pčela, nastaje problem za radilicu i maticu, nema polaganja jaja i pčele pobjegnu, odnosno napuštaju košnicu – kaže on i dodaje:
– U razgovoru sa kolegom pčelarom zaključio sam kako se džabe oni muče da uče oko života pčela, one rade svoje, a mi kao da nešto znamo oko njih. A zna se da ima raznih faktora, poznatih i nepozantih, i mi samo mislimo da znamo, ali moram ponoviti koliko je samo pitanja kad su pčele u pitanju.
Kaže da je puno lijepih dana nakon kiše i da pčele rade, donose polen i još polažu jaja.
– Ona koja ima više radilica polaže i više jaja, a matica i ona ojačava. Još oktobar ako bude lijepo vrijeme, bilo bi dobro. U ovo vrijeme, recimo, u Krajini cvjeta bršljan, ima fin miris, ima i polena i nektara u tom cvijetu. Vidi se da one još rade. Ima jakih pčela na primorju, ako ovako bude neće prestajati ni u decembru ni oko Nove godine. U leglu treba da je temperatura 32 ili 33 stepena, a ako je inače niža ono ugine, što je veća muka za društvo – kaže on i ističe da se ne plaši varoe.
– Već prije mjesec dana preduzeo sam mjere koje pčelari, svako na svoj način, koriste, različlite preparate… Ja već neko vrijeme koristim organske preparate, mravlju kiselinu ljeti i oksalnu kiselinu oko Nove godine. To nam Ministarstvo refundira, a Opština je obećala 50 odsto za prihranu pčela ko uzima te sirupe. Dostavli smo račune i očekujemo da nadokande bar polovinu tog iznosa. Međutim, ako bi se neko odlučio da radi detaljne analize, izađe skupo. Samo za neke osnovne analize koje se rade u Crnoj Gori treba dati 500-600 eura– zaključuje naš sagovornik.