Izumrli pirinejski kozorog na crnogorskoj listi zaštićenih vrsta

Arktička lisica, vuk, mrki medvjed, vidra, razne vrste risova, šareni tvor, evropski dabar, grbavi i kit perajar, samo su neke od životinjskih vrsta koje u Crnoj Gori imaju trajnu zaštitu, shodno novoj Listi zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, koju je objavilo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razoja sjevera (MERS).

Na toj listi nalazi se preko 1.110 vrsta, među kojima 540 životinjskih, a zaštitu je dobio i pirinejski kozorog čija je posljednja jedinka uginula prije četvrt vijeka. 

Na Listi zaštićenih vrsta, koja je objavljena u Službenom listu Crne Gore u izdanju od 2. oktobra, navodi se i životinja „capra pyrenaica pyrenaica“, iako bez prevoda sa latinskog jezika, a na internetu dostupni podaci pokazuju da je riječ o pirinejskom kozorogu, čija je posljednji primjerak uginuo 2000. godine u Španiji.

Iz resora ministra Damjana Ćulafića juče nijesu odgovorili na pitanje „Dana“ ko je učestvovao u izradi Pravilnika o utvrđivanju Liste zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, na koji način se desilo da se na spisku nađe i izumrla vrsta, te da li je spisak vrsta preuzet od strane neke druge države ili institucije i da li su podaci na kojima je pravilnik baziran adekvatni realnom stanju u prirodi i našem prostoru. Ministarstvo smo pitali da li su u ovom procesu imali/dobili mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine, te da li je uobičajeno da se na Listi zaštićenih vrsta ne nađu ptice, odnosno da li su one do sada bile obuhvaćene istom listom zaštite ili posebnom.

Lista zaštićenih vrsta u najvećem dijelu je pobrojala životilje, biljke i gljive na latinskom jeziku, dok je samo dio sa biljnim vrstama obuhvatio i njihove nazive na našem jeziku. U dijelu naziva pojedinih zaštićenih vrsta korišćeni su hrvatizmi (na primjer kod vipera seoanni – vjerovatno baskijska šarka, kod koje je u zagradi naznačeno „osim španjolskih populacija“).

Zaštitu u Crnoj Gori, kada je riječ o životinjama, imaju, između ostalih, pojedine vrste ježeva, sredozemna rovka, balkanska krtica, mali slijepi miševi, sredozemna medvedica, prstenasta foka, korzički jelen, srna, lažni kit ubica, prugasti delfin, divokoza, evropski bizon. Pod zaštitom su i razne vrste smukova (stepski, četvoroprugasti smuk…), poskok, šarka, razne vrste guštera, grčka, šumska i glavata morska kornjača, kao i razne vrste vodozemaca, riba, beskičmenjaka, člankovitih crva, zglavkara, insekata, mekušaca… Zaštitu je dobila i biljna vrsta „petrolamium crnojevici“, nedavno otkrivena na području Štitara kod Cetinja, zahvaljujući crnogorskim naučnicama Snežani Dragićević i Snežani Vuksanović i njihovom kolegi iz Hrvatske Boštjanu Surini. Zaštitu, između ostalih, imaju i jastučasta paprat, alpska prečica, tankolisni goliš, Marantova bujad, grčki luk, visibaba, papirnato-bijeli narcis, dalmatinski zumbulčić, zvončić, crnogorska zvončica, lovćenski zvončac, pelin, žuti kaćun…

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) ocijenili su da nova Lista zaštićenih vrsta, iako u pojedinim segmentima predstavlja korak naprijed u unapređenju zaštite biodiverziteta u Crnoj Gori, istovremeno otvara ozbiljna pitanja koja se više ne mogu tretirati kao administrativni propust. Iskazali su zabrinutost jer se na novoj listi ne nalaze ptice, ukazujući da je izostavljena čitava jedna velika biodiverzitetska grupa koja obuhvata više stotina vrsta, za čiju zaštitu postoje jasne međunarodne i evropske obaveze Crne Gore, uključujući one koje proizlaze iz evropske legislative u oblasti zaštite ptica.

– Ovakav propust teško je nazvati običnom greškom. Od institucije čija je osnovna nadležnost zaštita prirode očekuje se upravo suprotno, da prilikom donošenja podzakonskih akata obezbijedi potpunu i stručnu zaštitu vrsta, kao i međusobnu usklađenost propisa koje sama donosi ili na koje daje saglasnost – saopšteno je iz te NVO.

Smatraju da je posebno problematično to što se nova lista zaštićenih vrsta nalazi u direktnoj pravnoj koliziji sa drugim podzakonskim aktom – pravilnikom o lovnim sezonama, na koji je isto Ministarstvo ekologije prethodno dalo saglasnost.

– Na taj način imamo situaciju u kojoj jedan podzakonski akt određenu vrstu tretira kao lovnu, dok je drugi akt istog državnog sistema tretira kao zaštićenu vrstu. To nije samo pitanje zaštite prirode. To je pitanje pravne sigurnosti i primjene prava. U praksi se postavlja potpuno legitimno pitanje: šta u takvoj situaciji treba da primijene inspekcija, policija, tužilaštvo i drugi nadležni organi? Kako postupati prema licu koje je odstrijelilo vrstu koja je prema jednom propisu lovna, a prema drugom zaštićena? Država ne smije dovesti svoje institucije i građane u situaciju u kojoj dva važeća podzakonska akta proizvode međusobno suprotne pravne posljedice – poručili su iz CZIP-a, navodeći da će u saradnji sa poslanicima biti pokrenuta inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti oba podzakonska akta, sa ciljem da se utvrdi njihova međusobna usklađenost i zakonitost njihovog donošenja.

„Dozvolili odstrel flamingosa, ili surog orla“

Ornitolog Darko Saveljić istakao je da se, zbog činjenice da se na Listi zaštićenih vrsta ne nalazi nijedna ptica, odstrel surog orla ili flamingosa više ne smatra krivičnim djelom. On je naglasio da je objavom nove liste zaštićenih vrsta prestalo da važi rješenje iz 2006. godine o zaštiti životinja, biljaka i gljiva.

– U tom rješenju se ne nalaze ptice tako da danas kada ubijete surog orla, pelikana ili flamingosa nijeste napravili krivično djelo jer se radi o vrstama koje ne uživaju apsolutno nikakvu zaštitu u Crnoj Gori – istakao je Saveljić.

On je naglasio da u predlaganju ove liste nije učestvovala Agencija za zaštitu životne sredine, iako je, kako ističe, to tako trebalo da bude po zakonu.

Izvor: Portal Dan Autorka: Ana Ostojić