Laušević: Da li treba da nam umre jedno do troje djece na hiljadu oboljelih, a imamo djelotvornu mjeru?

Pri pripremi spornih odredbi sagledani epidemiološki pokazatelji, javnozdravstveni rizici i posljedice pada obuhvata vakcinacijom, poručile su predstavnice MInistarstva zdravlja.

Epidemiolog IJZCG upozorio da nizak obuhvat vakcinacijom povećava rizik za djecu koja ne mogu primiti vakcinu i postavio pitanje: „Da li treba da nam umre jedno do troje djece na hiljadu oboljelih, kada imamo djelotvornu i razumno bezbjednu mjeru?“

Vakcinacija je „žrtva svog uspjeha“, jer generacije zdravstvenih radnika i građana više nemaju neposredno iskustvo sa teškim posljedicama bolesti koje su vakcinama gotovo eliminisane, ocijenio je epidemiolog i predstavnik Instituta za javno zdravlje Crne Gore Dragan Laušević na javnoj raspravi pred Ustavnim sudom o obaveznoj vakcinaciji djece kao uslovu za boravak u vrtićima.

Laušević je kazao da javno zdravstvo ne može čekati pojavu epidemije kako bi reagovalo, već mora preventivno djelovati tamo gdje postoje mjere koje su dovoljno djelotvorne i razumno bezbjedne.

Epidemiolog IJZCG upozorio da nizak obuhvat vakcinacijom povećava rizik za djecu koja ne mogu primiti vakcinu i postavio pitanje: „Da li treba da nam umre jedno do troje djece na hiljadu oboljelih, kada imamo djelotvornu i razumno bezbjednu mjeru?“

Vakcinacija je „žrtva svog uspjeha“, jer generacije zdravstvenih radnika i građana više nemaju neposredno iskustvo sa teškim posljedicama bolesti koje su vakcinama gotovo eliminisane, ocijenio je epidemiolog i predstavnik Instituta za javno zdravlje Crne Gore Dragan Laušević na javnoj raspravi pred Ustavnim sudom o obaveznoj vakcinaciji djece kao uslovu za boravak u vrtićima.

Laušević je kazao da javno zdravstvo ne može čekati pojavu epidemije kako bi reagovalo, već mora preventivno djelovati tamo gdje postoje mjere koje su dovoljno djelotvorne i razumno bezbjedne.

„Osnovni postulat koga se mi držimo jeste sve ono što može da se spriječi razumnim, dovoljno djelotvornim mjerama, mjerama koje su razumno bezbjedne, jer uvijek posmatramo odnos koristi i moguće štete“, rekao je Laušević.

Objasnio je da je zadatak javnog zdravstva da zaštiti zdravlje populacije, promoviše zdravlje i sprovodi prevenciju, dok ono što nije moguće spriječiti treba što ranije otkriti, a potom liječiti i rehabilitovati.

Vakcinacija je žrtva svog uspjeha

Govoreći o bolestima koje se danas rijetko viđaju upravo zahvaljujući vakcinaciji, Laušević je kazao da je iskustvo zdravstvenih radnika sa njima značajno smanjeno.

„Vakcinacija je žrtva svog uspjeha. Bogu hvala da je tako“, rekao je Laušević.

On je podsjetio da je na početku svoje karijere imao priliku da vidi epidemiju malih boginja, dok danas zdravstveni radnici i studenti gotovo da nemaju priliku da neposredno vide kako te bolesti izgledaju.

Kazao je da je cilj vakcinacije kod najvećeg broja bolesti prvenstveno smanjenje obolijevanja.

„Vakcinacija je za najveći broj bolesti. Vakcinacijom gledamo da smanjimo težinu bolesti. Ali najvažniji zadatak vakcinacije jeste da se smanji obolijevanje“, kazao je epidemiolog.

Poseban rizik za djecu koja ne mogu biti vakcinisana

Laušević je posebno ukazao na položaj djece koja iz zdravstvenih razloga ne mogu primiti vakcinu.

Nizak obuhvat imunizacijom, prema njegovim riječima, ne pogađa samo nevakcinisanu djecu, već i djecu koja ne mogu biti vakcinisana i koja zavise od visokog nivoa kolektivnog imuniteta.

Posljedice većeg broja oboljelih, kazao je, nijesu samo zdravstvene.

One podrazumijevaju odsustvo djece iz škola i vrtića, roditeljski apsentizam zbog bolovanja i čuvanja djece, ekonomske posljedice, ali i dodatno opterećenje zdravstvenog sistema.

„Ako imamo veliki broj oboljele djece, mi imamo zatrpane domove zdravlja. Imate gužve, nezadovoljne roditelje, djecu koja su oboljela, isto tako one koji treba da liječe svoju djecu, a ne mogu tamo zbog vrlo velike kontagioznosti da dođu“, kazao je Laušević.

Ukazao je i na mogućnost komplikacija i smrtnih ishoda.

„Da li da nam umre na svakih 1.000 oboljelih jedno do troje djece? Kao što je to u nekim našim susjednim državama. U današnjem vremenu kad imamo djelotvornu, razumno bezbjednu mjeru“, kazao je.

Ne želimo da plašimo populaciju

Laušević je naglasio da cilj njegovog izlaganja nije izazivanje straha, ali da se rizici moraju realno sagledati.

Posebno je govorio o morbilima, odnosno malim boginjama, koje su izuzetno zarazne.

Objasnio je da je osoba najzaraznija nekoliko dana prije pojave karakterističnog osipa, kada ni sama ne zna da je zaražena, niti se infekcija može jednostavno prepoznati pregledom zdravstvenog radnika.

„Kad dobijem tufnice, onda se svi praktično preboje i drže distancu. Ali sam opasan dok još ne znam ni ja ni roditelji“, kazao je Laušević.

Zbog toga bi, kako je naveo, u slučaju većeg broja nevakcinisane djece u predškolskim ustanovama epidemija mogla zahtijevati i protiv-epidemijske mjere, uključujući zatvaranje vrtića ili ograničavanje boravka djece.

To bi, dodao je, stvaralo dodatno nezadovoljstvo među roditeljima, koji bi djecu morali iznova izvoditi iz vrtića i vraćati u kolektiv.

Rizik posebno velik za odojčad

Laušević je ukazao i na činjenicu da se djeca ne mogu zaštititi vakcinacijom odmah nakon rođenja.

Prema njegovim riječima, najveće stope obolijevanja, kada se posmatraju uzrasti, bilježe se upravo među odojčadi, dok se djeca ne mogu vakcinisati protiv morbila prije 12. mjeseca.

„Najveći rizik, najveće stope su među odojčanima, a njih ne možemo da vakcinišemo prije 12. mjeseca“, rekao je Laušević.

On je upozorio da bi evropski trendovi mogli dodatno povećati ovaj rizik, posebno zbog ranijeg povratka roditelja na posao i ranijeg uključivanja djece u jaslice u pojedinim državama.

„Ne možemo da ih zaštitimo vakcinacijom i zbog toga su najveće epidemije tamo“, kazao je Laušević.

Iskustvo zdravstvenih radnika

Govoreći o zaštiti zdravstvenih radnika, Laušević je naveo da su pojedini epidemiolozi koji su ranije primili samo jednu dozu vakcine naknadnim testiranjem utvrdili da više nemaju antitijela, zbog čega su primili dodatne doze.

Kazao je i da su neke njegove koleginice i kolege imali veoma teške kliničke slike nakon kontakta sa uvezenim slučajevima morbila.

Prema njegovim riječima, u evropskim državama značajan dio oboljelih čine odrasle osobe, dok su, posmatrano prema stopama obolijevanja, posebno ugrožena odojčad.

Laušević je na početku izlaganja naglasio da javnu raspravu ne vidi kao situaciju u kojoj treba utvrditi pobjednika ili gubitnika, već kao priliku da se razjasne pitanja i pronađe najbolje rješenje.

„Kako god bude donesena ova odluka, ja lično neću uopšte tumačiti ni da je neko izgubio, ni da je dobio. Mislim da je na nama da probamo da nađemo najbolje rješenje i da pokušamo neke stvari da razjasnimo“, kazao je Laušević.

Cilj je da u vrtićima obuhvat vakcinacijom bude 95 odsto

Laušević je istakao da nije cilj kažnjavanje roditelja, već zaštita djece u rizičnim institucijama. Upozorio je da Crna Gora, zbog niskog obuhvata vakcinacijom, može postati mjesto širenja infekcija

Epidemiolog je kayao da je cilj struke da obuhvat vakcinacijom bude 95 odsto, posebno u institucijama u kojima boravi veliki broj djece, poput vrtića.

Odgovarajući na pitanje predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko da li je postojala procjena efekata uvođenja obavezne vakcinacije i kada bi ta mjera mogla dati očekivane rezultate, Laušević nije dao precizan rok za dostizanje ciljanog obuhvata.

Kazao je da je cilj da nijedno dijete, osim onog koje iz medicinskih razloga ne može biti vakcinisano, ne bude nezaštićeno.

„Naša želja i naš indikator je nešto što smo definisali na nivou struke, obuhvat 95 posto, pogotovo u institucijama koje su tako rizične“, rekao je Laušević.

Fokus na vrtiće

Laušević je kazao da je, u situaciji kada država organizuje boravak djece u vrtićima, njena odgovornost da ta mjesta učini bezbjednim.

„Cilj su rizične institucije, rizična mjesta, ono za što je odgovorna država. Ako organizujete tamo boravak za djecu, cilj je da budu bezbjedna. Ne da se desi tamo da, kako uđe virus malih boginja, budu svi inficirani. Cilj je da bar u takvim institucijama bude 95 odsto“, kazao je Laušević.

Govoreći o djeci čiji roditelji iz različitih razloga ne žele da ih vakcinišu, Laušević je naglasio da za njih ne smije biti prekinuta zdravstvena podrška.

„Za njih ostaju i dalje na snazi sve ove mjere. Uprkos tome što mi znamo da neko neće vakcinisati djecu, ali oni i dalje svi moraju da imaju mogućnost da dobiju konsultaciju kod svog izabranog doktora, da odu i na više nivoe, ukoliko je to neophodno, mi od njih ne smijemo da odustanemo“, rekao je.

Prema njegovim riječima, svrha mjere nije kažnjavanje roditelja, već pokušaj države da u aktuelnoj epidemiološkoj situaciji zaštiti djecu.

„Nije cilj ovoga da se kazni bilo ko, nego eventualno da probamo da pokažemo da je država, razmišljajući o svim mogućim dobrim i lošim stranama, pokušala u ovakvoj trenutnoj epidemiološkoj situaciji, u ovakvom niskom obuhvatu kakav se ne pamti“, kazao je Laušević.

Možemo postati mjesto koje širi infekciju

Laušević je upozorio i na šire posljedice izrazito niskog obuhvata vakcinacijom.

„Moram da vam kažem, danas je sramota, vjerovatno, za ove koji danas odlaze na sastanke Svjetske zdravstvene organizacije iz naše države da tamo referišu kakva je situacija. Mi možemo vrlo lako da postanemo mjesto koje može da širi infekciju“, rekao je.

Dodao je da, bez obzira na međunarodni kontekst, prioritet mora biti zdravlje djece.

„Važno nam je zdravlje naše djece“, kazao je Laušević.

Prema njegovim riječima, vraćanje povjerenja u zdravstveni sistem zahtijevaće ozbiljna ulaganja.

„Na nama je da probamo da nađemo ne znam šta i kakve mjere, to će vrlo vjerovatno zahtijevati ogromne investicije da se ovo poljuljano povjerenje vrati“, rekao je Laušević.

On je upozorio da bi bez povjerenja u zdravstveni sistem slične društvene podjele mogle ponovo dovesti do problema.

Ministarstvo: Obavezna imunizacija nije ograničenje prava, već mjera zaštite djece i javnog zdravlja

Obavezna imunizacija djece ne može se smatrati ograničenjem ustavno garantovanog prava, već mjerom zaštite zdravlja djece i ukupnog javnog zdravlja, ocijenila je državna sekretarka Ministarstva zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević na javnoj raspravi u Ustavnom sudu o ustavnosti odredbi Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Javna rasprava održava se povodom inicijative nevladinih organizacija Udruženje Roditelji i Alternativa Crna Gora za ocjenu ustavnosti članova 41 i 42 tog zakona, kojima je propisano da je za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama neophodna vakcinacija.

Laković Andrijašević kazala je da su prilikom pripreme osporenih odredbi sagledani epidemiološki pokazatelji, javnozdravstveni rizici i potrebe, posljedice pada obuhvata vakcinacijom, stručne preporuke, kao i rezultati ranije preduzetih mjera.

„Iz navedenih razloga mišljenja smo da preduzimanje mjera za obezbjeđivanje i sprovođenje obavezne imunizacije primjenom osporene odredbe člana 42 se ne može smatrati kao ograničenje bilo kojeg ustavno garantovanog prava, već je u pitanju mjera zaštite zdravlja djece, posebno djece kod koje postoji trajna medicinska kontraindikacija za određenu imunizaciju, kao i zaštita ukupnog javnog zdravlja“, rekla je Laković Andrijašević.

Direktorica direktorata u Ministarstvu zdravlja, dr. Jelica Krsmanović, je navela da je Ministarstvo zdravlja nizak obuhvat imunizacijom prepoznalo kao ozbiljan javnozdravstveni problem, ističući da vakcinacija ne štiti samo pojedinačno dijete, već i cjelokupnu populaciju, posebno osobe koje iz zdravstvenih razloga ne mogu biti vakcinisane.

Kod visokozaraznih bolesti kao što su morbile, kazala je, nizak obuhvat znači veći broj osjetljivih osoba i samim tim veći rizik od pojave i širenja bolesti.

„Zato je cilj javnozdravstvene politike da se djeluje preventivno, a ne u trenutku kada se javi epidemija“, kazala je ona.

Krsmanović je navela da Ministarstvo problem niskog obuhvata nije pokušalo da riješi samo jednom mjerom, već da su tokom prethodne tri godine, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, domovima zdravlja i međunarodnim partnerima, preduzete brojne organizacione, stručne i promotivne aktivnosti.

Među njima su, kako je navela, dodatni termini za vakcinaciju, produženo radno vrijeme pojedinih vakcinalnih punktova, vakcinacija vikendom i bez prethodnog zakazivanja, kao i aktivno pozivanje roditelja djece koja kasne sa imunizacijom.

Uspostavljeni su i call centri za podršku imunizaciji, uvedeni SMS podsjetnici i ciljane SMS kampanje, a organizovane su kontinuirane promotivne kampanje i aktivnosti putem televizija, radija, štampanih i drugih medija i društvenih mreža.

Poseban dio aktivnosti odnosio se, prema njenim riječima, na suzbijanje dezinformacija, posebno navoda o povezanosti MMR vakcine i autizma.

Ministarstvo je, kako je kazala, organizovalo i edukaciju zdravstvenih radnika, uključujući pedijatre i medicinske sestre, o kalendaru imunizacije, kontraindikacijama i neželjenim dejstvima nakon vakcinacije, kao i o komunikaciji sa roditeljima.

Navela je i da su sprovođene terenske aktivnosti, posjete vrtićima, zdravstveni karavani, edukativne aktivnosti za roditelje i zaposlene u predškolskim i školskim ustanovama, kao i unapređenje elektronskog registra imunizacije i digitalnog praćenja obuhvata.

Prema njenim riječima, praćen je i obuhvat po opštinama kako bi se identifikovale sredine i populacione grupe sa najnižim procentom vakcinacije i prema njima usmjerile dodatne aktivnosti.

Ministarstvo je, dodala je, izradilo i Program mjera imunizacije za period od 2026. do 2028. godine sa akcionim planom, koji predviđa sveobuhvatan i multisektorski pristup povećanju obuhvata, unapređenju dostupnosti vakcinacije, jačanju kadrovskih kapaciteta, digitalizaciji i podizanju povjerenja javnosti u imunizaciju.

Krsmanović je podsjetila i da je Zakonom propisano da roditelj, staratelj ili usvojilac mora obezbijediti obaveznu imunizaciju djeteta, dok su za nepostupanje predviđene novčane kazne.

Sanitarna inspekcija je, prema njenim riječima, u prethodne tri godine preduzimala mjere iz svoje nadležnosti i podnijela više zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka, kao i izdala veći broj prekršajnih naloga.

Istovremeno, Ministarstvo zdravlja, kako je navela, jača kapacitete zdravstvenog sistema za zaštitu djece, između ostalog otvaranjem Katedre pedijatrije 2025. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore i povećanjem broja specijalizacija iz pedijatrije.

Nagli rast vakcinacije od početka avgusta

Posebno važnim Krsmanović smatra podatke o imunizaciji nakon početka primjene osporene zakonske odredbe.

Kazala je da, uprkos brojnosti prethodno preduzete aktivnostinijesu dovele do dovoljnog povećanja obuhvata potrebnog za adekvatan kolektivni imunitet.

„Ono što je važno naglasiti je da danas, nakon kratkog perioda primjene ove zakonske odredbe, mi možemo govoriti o konkretnim rezultatima“, kazala je ona.

Prema podacima koje je predstavila, od 1. avgusta do 12. septembra dato je 5.113 doza vakcina koje sadrže DTP komponentu, dok je tokom prvih sedam mjeseci bilo dato 12.436 doza.

Posebno je, navela je, povećan broj vakcinacija djece prvom revakcinom koja se daje između 18. i 24. mjeseca, pa je u 43 dana od početka avgusta dato više doza nego tokom prethodnih sedam mjeseci ukupno.

Zabilježen je i značajan rast prve doze MMR vakcine. Od početka avgusta do 12. septembra dato je 3.668 doza, što je, prema njenim riječima, dvostruko više nego tokom prethodnih sedam mjeseci, kada su date 1.834 doze.

Kao posebno važan primjer navela je djecu rođenu 2024. godine.

Obuhvat prvom dozom MMR vakcine u toj grupi, prema podacima koje je iznijela, iznosio je 13,2 odsto, dok je 12. septembra dostigao 33,5 odsto.

„Ovi podaci su izuzetno važni i pokazuju da su se i roditelji u velikoj mjeri odazvali na pozive i da sustižuća imunizacija daje konkretne rezultate, kao i da je obuhvat u kratkom periodu značajno povećan“, rekla je Krsmanović.

Ipak, naglasila je da obuhvat MMR vakcinom još nije dostigao 95 odsto, nivo koji Ministarstvo smatra potrebnim za postizanje kolektivnog imuniteta.

„Smatramo da je u narednom periodu, osim prethodnih aktivnosti, takođe potrebno nastaviti i sa ovom praksom kako bi se održao kontinuitet i svi zajedno došli do zajedničkog cilja“, zaključila je Krsmanović.

Izvor: antenaM Autor: Duško Mihailović