Mitropolit Joanikije na Veliku subotu u Baru: Veliki dani našega spasenja i obnovljenja

Njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije danas na Veliku subotu, 11. aprila 2026. ljeta Gospodnjeg, sa sveštenstvom i vjernim narodom, služio je Svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira u Baru.

U toku Svete službe Božije, po drevnoj crkvenoj praksi, obavljeno je saborno krštenje.

Sabranom vjernom narodu riječi pouke je uputio Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, istakavši da smo u ove svete i velike dane išli stopama Hristovim na Njegovom putu za Golgotu i vidjeli stradanje koje je On primio radi nas ljudi i radi našega spasenja.

„Vidjeli smo Njegovo smirenje, trpljenje, poniženje, strašna stradanja, ali smo se krijepili cijelo vrijeme mišlju i nadom i vjerom da je On pobjeditelj smrti, jer je rekao da vlast ima dušu svoju položiti i vlast ima opet uzeti je, odnosno život svoj položiti i opet uzeti ga. Kada je vaskrsao četvorodnevnog Lazara, On je otkrivao sebe i govorio: Ja sam vaskrsenje i život. Ali je tako blagoizvolio da primi krsno stradanje, da bi na takav način iscijelio našu prirodu, da bi je obnovio, preporodio, očistio od grijeha i dao joj slobodu od smrti, jer je On smrću svojom smrt uništio. Njegova smrt je bila živonosna, kao što smo to vidjeli svojim duhovnim očima kada je On izdahnuo na krstu, tada se zemlja potrese i kamenje se raspade i mnogi koji su se ranije upokojili, ustadoše iz svojih grobova“, besjedio je Vladika, podsjetivši da je i kapetan neznabožac koji je stajao pored krsta, dalek od svakog blagočešća, uzviknuo: Zaista, ovaj bješe Sin Božiji.

U nastavku Visokopreosvećeni Mitropolit Joanikije je govorio o Velikoj suboti, ističući da u nekom smislu ona predstavlja vrhunac našeg molitvenog slavoslovlja, jer nema dana koji ima veću molitvenu punoću od Velike subote:

„Ovo je dan koji stvori Gospod i koji je još u davnini bio blagosloven. Kod Jevreja je poštovan, ali mnogi nisu otkrili tajnu zbog čega je toliko značajna subota kao praznik iako su imali običaje da ne idu nikud na subotu, da ne naprave više od određenog broja propisanih koraka, da ništa ne rade. A to je zapravo sve ukazivalo na ovu Veliku subotu kada je Gospod počinuo od svojih spasonosnih djela i osveštao i blagoslovio ovaj sveti i veliki dan i sišao u donje svjetove. Primivši smrt, On je oslobađao one koji su robovali u sjenci i tami smrti, u Adu.“

Iako je privremeno bila razdvojena Njegova duša od Njegovoga sveštenoga tijela, ali i duša i tijelo su bili sjedinjeni sa Njegovim božanstvom, Njegovo silaženje u donje svjetove, kako je naglasio, bilo je silaženje Životodavca i Spasitelja i Pobjeditelja smrti i ada, jer je On ad – mračni i tamni predjel smrti – prosvijetlio svjetlošću svoga božanstva:

„I mi osjećamo, draga braćo i sestre, neiskazani čudesni mir poslije dramatičnih događaja kroz koje smo svi prošli idući za Hristom. Jer sve ono što je Gospod Isus Hristos činio i tvorio, radi nas i radi našega spasenja, sve to ima vječni značaj, vječno dejstvo. I mi idući za Hristom u našoj svetoj vjeri, idući Njegovim stopama, mi postajemo Njegovi svjedoci, svjedoci Njegovih spasosnih djela. Kao što je Gospod Isus Hristos sišao u donje svjetove, tako isto na čudesan način silazi do temelja i do dubina naših duša i prosvjetljuje nas iznutra.“

Gospod je već na svome krstu kao Životodavac, jer je Njegova smrt bila živonosna – pobijedio je smrt, ali je sve to pokazao, otkrio, proslavio svojim vaskrsenjem.

„Neka bude na zdravlje i na radost ova sveta služba, pričešće Svetim tajnama Hristovim. Ovo su veliki dani našega spasenja, našega obnovljenja. Daj Bože da se tako obnovi i ljubav i zajedništvo među nama, da se ispunimo Božije ljubavi, da ljubimo jedni druge i da tako ispunimo riječ Hristovu, da bi se pokazalo da smo zaista Njegovi, ne samo sledbenici, nego i učenici, tj. pravi, istinski hrišćani“, poručio je Visokopreosvećeni Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije.

Potom je protojerej-stavrofor Slobodan Zeković, arhijerejski protoprezviter barski i starješina Sabornog hrama Svetog Jovana Vladimira, u ime prisutnih zablagodario Mitropolitu Joanikiju na ljubavi koju je pokazao i svojim dolaskom u ovaj sveti hram, da sa vjernim narodom ovoga kraja podijeli radost ovih velikih dana i velikoga praznika.

„Hvala na Vašim molitvama, na Vašim blagoslovima. Ja još jednom koristim priliku da čestitam novokrštenima veliki dan njihovog duhovnog rođenja.  Drevna crkvena praksa je da se na Veliku subotu vrše saborna krštenja, tako smo i dana, ovdje, u krstionici našega hrama, obavili taj sveti čin. Neka bude sretno i novokrštenima i njihovim kumovima“, kazao je o. Slobodan, pozivajući vjerne da sjutra zajedno, liturgijski proslavimo Hristovo vaskrsenje, da se sa Gospodom sjedinimo, pričestimo, i da praznovanje nastavimo tokom cijele Svijetle sedmice

Vaskršnje jutrenje i Sveta liturgija, sjutra 12. aprila, u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira služiće se sa početkom u 7 časova.

Mitropolija.com