Mještani, ekolozi i eksperti diskutovali o planovima za Buljaricu

U organizaciji Crnogorskog društva ekologa, u kino sali Spomen-doma „Crvena komuna“ u Petrovcu sinoć je održana javna panel diskusija „Budućnost Buljarice – razgovor sa lokalnim stanovništvom“.

Događaj je upriličen u cilju otvaranja transparentnog dijaloga u vezi sa jednim od ekološki najvrijednijih lokaliteta na crnogorskom primorju koji je, kako su upozorili organizatori, već duže vrijeme predmet interesovanja investitora, ali i planova koji bi, kako su istakli, mogli trajno izmijeniti prirodni i kulturni karakter Buljarice.

U panel diskusijI učešće su uzeli: prostorni planer, Dragoljub Marković, turizmolog, prof. dr Rade Ratković, vlasnik kampa „Maslina“ u Buljarici, Mišo Zaradić i direktor konsultantske firme „Fidelity Consulting“, Miloš Vuković.

Sekundarno stanovanje i optimalni model za Buljaricu u fokusu diskusije

Osvrnuvši se na ključne izazove u usklađivanju razvojnih ideja sa očuvanjem prostora, Markovićje ocijenio problematičnom dominantnu svijest da prostor treba prodavati. On se posebno osvrnuo na investicije u sekundarne stanove čija se geneza, kako je kazao, može pratiti od vremena uoči pada socijalizma na našim prostorima.

„Ja stalno postavljam pitanje zašto gradimo stanove, ako imamo višak stanova. Budva ima više stanova nego domaćinstava. Ulcinj, to znam pouzdano, ima više stanova nego stanovnika. Šta je onda elementarno pitanje? Država treba da napravi sistem u kojem će usmjeravati korisnike da se prostor racionalno koristi. U ovakvoj situaciji, kada to ne čini, ne postoje osnove za zdravo planiranje. A iz toga proizilazi more drugih stvari, pored ostalog to je i podloga za korupciju. Prije svega, da bi mogli da odlučujemo šta ćemo da radimo kao država, treba da napravimo sistem koji garantuje da će prostor biti racionalno iskorišćen. Ja nisam toliki operativac u ovom momentu da kažem kako treba Buljarica da izgleda, ali, ako bih radio plan angažovao bih eksperte da utvrde koji su potencijali tog prostora“, istakao je Marković.

U sali „Crvene komune“, Foto: Primorski portal

Profesor Rade Ratković ocijenio je da trenutno ne postoji odgovarajući model razvoja Buljarice, jer se danas, kako je rekao, investicionim menadžmentom bavi država na raznim nivoima.

„Opština, ministarstva i Savjet za privatizaciju nisu prave adrese za dogovor o razvoju, nego moramo imati neke druge mehanizme. Dakle, prvo treba da napravimo jedan model organizacije koji bi bio inkluzivan i koji bi sve nas uključio. To su nas, unazad 20 godina, savjetovali evropski eksperti. Čak su došli i sa konkretnim idejama i predložili da koristimo model javno-privatnog partnerstva koji bi okupio sve zainteresovane strane: legitimne vlasnike, domaćinstva i pojedince, velika i mala preduzeća. I onda bi naš zadatak bio da formiramo organizaciju sa kojom se razgovara. A do države je da donosi razvojne strategije, urbanističke planove, da kasnije daje urbanističke uslove. Neke razvijene države drže do toga da političari ne smiju odlučivati o resursima, jer oni po definiciji troše, a ne stvaraju“, kazao je Ratković, podsjetivši da je u studiji za Buljaricu, kao dijelu nekadašnjeg Master plana, predlagana izgradnja kapaciteta od najviše osam hiljada ležaja na tom području, bez masovne gradnje.

Vlasnik auto kampa „Maslina“, Mišo Zaradić istakao je da je Buljarica kao mikrolokacija idealna za razvoj kamping turizma, zbog toga što on promoviše zaštitu životne sredine.

„Buljarica je idealan prostor iz razloga što ona ima određene predispozicije. To je veliki prostor koji ima dosta zelenih i šumskih površina i veliku plažu i samim tim postoje uslovi da se otvori više kampova. To su dobre strane Buljarice, a naravno imamo i onu lošu – prvenstveno infrastrukturnu neopremljenost. Mi nemamo najosnovnije preduslove za razvoj jednog mjesta. U takvom ambijentu imamo nekonkurentan status i možemo reći da funkcionišemo u otežanim uslovima. Sigurno je da građevinski lobi ne bi imao razumijevanja za eko norme. Ukoliko bi došlo do realizacije takvih projekata, svi ljudi koji imaju biznise u lokalnoj zajednici i te kako bi osjetili posljedice svega toga“, naveo je on.

Razgovarano i o najavljenom zakonu o strateškim investicijama

Direktor konsultantske firme „Fidelity Consulting“, Miloš Vuković pitanje Buljarice sagledao je iz ugla najavljenog zakona o strateškim investicijama, ocijenivši da je taj akt za cilj ima „otimačinu prostora“.

„Taj zakon nosi niz ozbiljnih formalnih i suštinskih nedostataka, koji govore da je neadekvatan i da nosi ozbiljne posljedice. U decembru prošle godine organizovana je javna rasprava, ja sam podnio 15 primjedbi. Jedna je samo usvojena, ostalih 14 su odbili. Taj zakon je u pripremi i sve ovo što slušate o investicijama, o milijardama i stotinama miliona, mora da se zaokruži kroz pravni okvir, a to je zakon o strateškim investicijama. Najozbiljniji problem je potpuno izostavljanje preciznih zakonskih odredbi o zaštiti kulturnih dobara i životne sredine. Bukvalno su „pregazili“ sve ono što drugi zakoni predviđaju. Oni su rekli da su uzeli hrvatski zakon kao osnovu. Ja sam pogledao taj zakon i u njemu stoji da se predviđaju detaljne procedure za sprovođenje procjene uticaja na životnu sredinu, pribavljanje ekoloških dozvola, saglasnosti na izvještaje, ali i ocjene prihvatljivosti za širu zajednicu. To u crnogorskom zakonu ne postoji. Oni potpuno ignorišu sva ograničenja i mislim da to svjesno rade. Oni su uveli nerealno kratke rokove za postupanje državnih organa u procesima zaštite životne sredine i kulturnih dobara – u nekim slučajevima pet do deset dana“, kazao je Vuković.

Moderatorka panela bila je biološkinja Jelena Marojević Galić.

Bez učešća čelnika lokalne samouprave

Prisutnima se na početku događaja obratila i direktorica Crnogorskog društva ekologa Jelena Popović koja je ukazala na izostanak predstavnika Opštine Budva. Ona je navela da je Društvo uputilio poziv predsjedniku Skupštine opštine, Petru Odžiću, koji je odgovorio da nije u mogućnosti da prisustvuje događaju, ali i konstatovala da su na moble upućene Opštini da delegira relevantnog predstavnika dobili samo tišinu.

„Uz zdravorazumsko zapažanje da je nemoguće da su baš svi relevantni predstavnici Opštine u nemogućnosti da dođu, njihova tišina i odsustvo glasno poručuju da su ili potpuno nezainteresovani za ovu temu ili da možda ipak ne žele da u cijelom ovom procesu učestvuju na transparentan i inkluzivan način, uz stručnu javnost, već isključivo da vode proces na tajnim sastancima koje sami organizuju, na kojima ne pitaju mještane za ideje i želje, već lobiraju za prodaju kao jedinom razvojnom rješenju Buljarice“, istakla je Popović.

Poziv je bio upućen i izvršnoj direktorici Agencije za planiranje prostora Crne Gore, Svetlani Jovanović koja je proslijedila mejl organizatorima, uz molbu da se njegov sadržaj pročita na panelu.

„I pored nastojanja da se odazovem panelu o budućnosti Buljarice, ipak neću moći da dođem i molim vas za razumijevanje. Želim da uspješno održite panel diskusiju, zaključci će, po mom mišljenju, biti važni za dalji rad na prostorno urbanističkom-planu Opštine Budva. S obzirom da sam nedavno imenovana za direktorku Agencije za planiranje prostora Crne Gore, želim da znate da će Agencija biti otvorena za sve vaše konstruktivne predloge po pitanju razvoja Buljarice i ostalih vrijednih prostora u Crnoj Gori, gdje je, osim razvojnih ciljeva, neophodno sagledati sve aspekte zaštite prostora i očekivanja lokalne zajednice“, navela je Jovanović u pisanom obraćanju.

Javnoj diskusiji u Petrovcu prisustvovalo je nekoliko desetina mještana, događaju su se odazvali i aktivisti i zainteresovani građani iz drugih opština, ali ne i rukovodstvo Mjesne zajednice „Buljarica“.

Javnoj diskusiji odazvalo se nekoliko desetina mještana, Foto: Primorski portal

Mještani su se najviše interesovali za detalje u vezi sa najavljenim zakonom o strateškim investicijama, prethodnim predlozima valorizacije mjesta, kao i o načinima komunikacije prema javnosti u odnosu na aktuelnu situaciju

Crnogorsko društvo ekologa ponudilo je ekspertsku pomoć mještanima, a jedan od njihovih predloga je i taj da se osnuje neformalna građanska inicijativa zarad transparentnije komunikacije sa donosiocima odluka.

Naslovna fot: (Foto: Shutterstock/Naeblys)