Može li nas vještačka inteligencija zamijeniti na našim radnim mjestima?

Vještačka inteligencija svakodnevno oblikuje svijet svih nas, posebno u radnom okruženju. Ipak, bojazan da će nas mašine zamijeniti nije osnovana. Na nama je, kako kaže u novoj epizodi Melos podkasta Aleksandar Plamenac, saradnik u nastavi i doktorand na Prirodno-matematičkom fakultetu, da naučimo da koristimo brojne benefite koje ova tehnologija sobom nosi. U razgovoru sa Aleksandrom Bojić Ivanović, Plamenac je govorio o istorijatu AI, dobrim i lošim stranama….

“Da li smo okruženi vještačkom inteligencijom, jesmo. Mnogo je primjera kojih uopšte nismo svjesni. Možemo da krenemo od naših telefona, pretraga putem govora, zatim Friends Suggestions na društvenim mrežama, a koji dolaze preko sistema koji prepoznaju šta Vas interesuje, u mejlovima se detekcija spama sve više oslanja na AI…”, objašnjava Plamenac.

Utisak javnosti je da je vještačka inteligencija došla odjednom. Ipak, kako pojašnjava gost Melos podkasta, sam koncept vještačke inteligencije postoji od antičkih vremena.

“Postoje razne mitske priče o tome da su ljudi razmišljali o pravljenju neke vrste bića koje bi na neki način bilo jednako inteligentno koliko i čovjek. Tehnološki razvoj omogućio je da se tu naprave pomaci. Možda najveći pomak pravi se početkom 20. vijeka. Ime koje je svima poznato je Alan Tjuring, koji je razvio tzv. Tjuringovu mašinu, koja je takođe bila zasnovana na logičnom konceptu kako se rješava bilo koji problem, prije svega analitički. Pedesetih godina definisao je nešto što se naziva Tjuringov test, koji kaže da je između dvije strane stoji crna zavjesa, na jednoj njenoj strani je čovjek, a iza mogu biti ili čovjek ili mašina. Ako čovjek ne može da procijeni da li priča sa čovjekom ili mašinom, onda možemo da zaključimo da je ta mašina inteligentna”, precizirao je gost Melos podkasta.

Vještačka inteligencija svakodnevno oblikuje svijet svih nas. Danas ona utiče na svakoga, pogotovo nakon objavljivanja Chat GPT-a. Često se govori o tome da će vještačka inteligencija određene poslove učiniti bespotrebnim. Ali, Plamenac smatra da na vještačku inteligenciju treba da gledamo kao na pomoćnika.

“Ne može da nas zamijeni, ona je tu da nam prije svega pomogne, pogotovo u ovom periodu kada je u hiperrazvoju, važno je i da se mi hiperrazvijemo sa njom, da naučimo da je koristimo. Svijet je takav da niko neće reći – sad je trenutak da prestanemo da razvijamo vještačku inteligenciju. Mnogo je bolja varijanta da se naučimo da radimo sa njom, jer postoje brojni benefiti koje možemo izvući iz vještačke inteligencije, svaki posao bi mogla da nam ubrza. Toliko je toga što već možemo da iskoristimo. Profesije neće nestati, već će da se promijene, u smislu da naš svakodnevni posao neće isto izgledati, ali mi ćemo i dalje biti tu i neće se desiti da će nas mašine zamijeniti. Cijela ova situacija liči na industrijske revolucije gdje su se svi pitali šta će biti s njihovim zanimanjima. Mislim da ne treba razmišljati o tome, već o našoj orijentaciji”, smatra Plamenac.

Vještačka inteligencija sobom nosi i određene negativne stvari.

“Svjedoci smo da se mogu generisati lažne vijesti, lažni video snimci, lažni glas…”, kazao je Plamenac.

Kompletan razgovor dostupan je na sledećem linku:

Aleksandar Plamenac je rođen u Baru. Nakon osnovne i srednje škole u rodnom gradu, upisuje Prirodno-matematički fakultet i to smjer Računarske nauke. Magistar računarskih nauka postaje 2023. godine, kada i upisuje doktorske studije. U svojoj tezi se bavi problemom novelty detekcije u tekstualnim podacima. Datu tehniku koristi na konkretnom primjeru detekcije govora mržnje. Aleksandar je saradnik u nastavi i doktorand na Prirodno-matematičkom fakultetu – UCG. Od 2014. godine je radio kao softver inženjer za više kompanija, gdje se upoznao sa web programiranjem.

Osnivač je kompanije „Firenet DOO“ gdje se bavi projektovanjem i realizacijom web i mobilnih aplikacija. Njegove oblasti istraživanja su mašinsko učenje, obrada prirodnih jezika i teorija grafova.

Projekat je finansiran/ko-finansiran od strane Fonda za inovacije Crne Gore u okviru programa za podsticanje razvoja inovacione kulture i organizaciju edukacija u oblastima pametne specijalizacije Crne Gore. Izrada i publikacija ovog dokumenta su podržani od strane Fonda za inovacije Crne Gore u okviru programa za podsticanje razvoja inovacione kulture i organizaciju edukacija u oblastima pametne specijalizacije Crne Gore.