Na kafi sa Đurom Markovićem, laureatom prošlogodišnje nagrade „24. novembarˮ

Prošlogodišnja komisija za dodjelu nagrade „24. novembar”, koja se dodjeljuje svake pete godine, na svečanoj sjednici SO Bar dodijelila je 13 nagrada. Jedan od laureata bio je Đuro Marković.

Žiri je obrazložio da je Marković dobio nagradu za doprinos privrednom napretku Crmnice, čiji je kruna Festival vina i ukljeve, a on je jedan od začetnika i organizatora. Takođe, i za društveno-politički aktivizam kojim doprinosi kao dugogodišnji pripadnik UBNOR-a i antifašista Crne Gore.

Marković je preko 20 godina bio predsjednik Mjesne zajednice Crmnica, kao i odbornik DPS-a u lokalnom parlamentu u dva mandata.

Kako kaže, nagrada mu znači puno, jer je, između ostalog, „i znak da vas i ono što radite neko prati i prepoznaje kao određeni kvalitetˮ.

– Bar je moj omiljeni grad, i sve što sam radio bilo je u njemu i mojoj Crmnici. Priznanje mi je posebno drago jer je izašlo iz duha sredine i radne okoline u kojoj svi mi dobitnici priznanja živimo i stvaramo. Zato nagradu treba s ponosom nositi. Zahvaljujem se organizacijama koji su me predložile i žiriju koji je uvidio opravdanost predloga. Naravno da sam zadovoljan, jer smatram da su kroz nagradu sažete sve moje aktivnosti koje sam obavljao – kaže Marković za Primorski portal, i dodaje da je na prezentaciji MZ Crmnica dao onoliko kolike su bile njegove mogućnosti.

– Radio sam to na adekvatan način i bavio sam se uglavnom problematikom Crmnice na uređenju infrastukture i uopšte razvoja ovog kraja kao turističke destinacije. Uspio sam da, zajedno sa odborom, izdignemo ovaj kraj na jedan već nivo, tako da se Crmnica prepoznaje po aktivnostima koje smo sprovodili u njoj – kaže on i naglašava:

– Jedna od naših najvećih akitivnosti je Festival vina i ukljeve koji traje već 26 godina. Jedino je Mimoza starija od ovog festivala. Cilj nam je bio da kroz festival izdignemo poljoprivredu, odnosno vinogradarstvo, na veći nivo, jer su vinogradi jednostavno počeli da se suše, bili su zapušteni… Ljudi su otišli za boljim životom, napustili sela, a kad se napusti selo onda nestaju i vinogradi. Naša želja je bila da se vinogradi obnove i u tome smo uspjeli. Crmnica danas ima na stotine hiljada čokota vinove loze. Gotovo da nema kuće koja nema vinograd. Uspjeli smo da Crmnicu razvijemo i kao turističku destinaciju. U svakom selu su izgrađeni apartmani, prisutan je uveliko razvoj seoskog turizma, ugostiteljski objekti od čijih sadržaja ljudi mogu da žive. Jedino na taj način se mogu vratiti oni koji su ranije napustili selo, kad budu shvatili da od svog rada mogu da žive. Mnogi su htjeli u grad i napustili selo, pa su sela ostala pusta. Vraćaju se, ipak, mnogi i mislim da smo i u tome uspjeli.

Kao osmogodišnji predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Bar za najveće dostignuće organizacije smatra postavljanje spomen obilježja na mjestu nekadašnjeg barskog logora.

–  Preko 30 godina taj projekat nije mogao da zaživi. Mi smo ipak to obilježje uspjeli da izgradimo i danas je to vrlo lijep kulturno-istorijski spomenik, postavljen na nekadašnjem mjestu barskog logora, kroz koji je prošlo preko 10.000 zatvorenika, ne samo iz Crne Gore već i šire. Takođe, naš je osnovni zadatak održavanje spomen obilježja. Na području opštine ima preko 70 spomenika na kojima je zub vremena učinio svoje, i svaki od njih treba obnoviti i utvrditi u kakvom je stanju. Formirali smo i jednu komisiju stručnih lica koja su obilazila te spomenike i koja su uradila elaborat za svaki spomenik, u kakvom je stanju i šta treba uraditi. Po zakonu je to danas preuzela lokalna samouprava i ona se stara o njihovom održavanju. Inače, spomen obilježja se dijele u tri kategorije – podsjeća Marković i nastavlja:

– Jednu vrstu spomenika održava lokalna samouprava, drugu vrstu država i treću vrstu koje održavaju prodice tamo gdje su spomenici podignuti, a dužne su da to i dalje rade. Naše udruženje je veoma aktivno i spreman sam reći da je jedno među najaktivnijim, da ne kažem najaktivnije u Crnoj Gori. Imamo preko 350 članova u udruženju, a osnovni zadatak je baštinjenje NOB-a.

On dodaje da njihovi članovi posjećuju i Sutjesku, Neretvu, Igman, Kumrovec, Sremski front, Kuću cvijeća, Novo groblje u Beogradu i sva druga mjesta gdje su vođene bitke tokom Drugog sjetskog rata.

Za sve aktivnosti, kaže Marković, uvijek su imali podršku opštine Bar.

– Tražimo i  mogućnost da u našu organizaciju uđe što više mladih ljudi, da oni pođu sa nama i vide ta mjesta, jer je za nekadašnju Jugoslaviju proliveno mnogo krvi. Dalje, programom rada našeg udruženja između ostalih aktivnosti planirano je podizanje spomenika ženi borcu u Virpazaru. Iz Crmnice su 84 žene bile u NOR-u, od običnog vojnika, bolničarke do oficira. I te žene to zaslužuju. Postoji i inicijativa da se na staroj kući Raška Vukosavovića u selu Sotonići, kada je sinovi urede, postavi ploča da se zna da je u njoj rođen ovaj general i prvi komandant slobodne teritorije u Evropi. U zoru 13. jula 1941. godine Blažo Jošov Orlandić donio je odluku da Raška postavi za komandata te slobodne teritorije – kaže Marković i dodaje da je na dva Kongresa Saveza boraca Crne Gore biran za člana predsjedništva.