Na kafi sa Milošem Šušterom: Memorandum pogodnost za investitore, a šteta za Crnu Goru
Šušter se ranije bavio planiranjem prostora i bio je član Odbora za privredu, plan i finansije u Skupštini SRCG 1986-1989. godine, potpredsjednik Komisije za ocjenu Prostornog plana CG 1986-2000. godine, kao i dio tima za izradu GUP-a (Generalnog urbanističkog plana) Bara 1985-2000. godine.
Odluka o izradi Prostornog plana donijeta je 2018. godine, podsjeća Šušter, sa rokom izrade i donošenja od 24 mjeseca, kako bi isti bio usvojen prije isteka važenja Plana 2008-2020. godine. Kasni se četiri godine, bez valjanog obrazloženja, sa posledicom da je prostor, naročito u primorskom dijelu, devastiran (i nastavlja se devastacija) u mjeri da je realno planiranje onemogućeno i da će budući planovi biti sanacioni, a vrlo malo razvojni.
– Sastavni dio odluke o izradi Plana je Programski zadatak, koji je u suprotnosti sa članom 16. Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata kojim je određeno. PPCG je strateški dokument i opšta osnova organizacije prostora CG, kojim se određuju državni ciljevi i mjere prostornog razvoja u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istorijskim razvojem Crne Gore. Napominjem da je članom 82 Ustava Crne Gore iz 2007. godine određeno: „Skupština Crne Gore donosi Plan razvoja i Prostorni plan Crne Goreˮ. Plan razvoja, po definiciji, podrazumijeva utvrđivanje ciljeva koji se žele ispuniti, kao i izbor prioriteta. Nema valjanog Prostornog plana bez Plana razvoja, i ne može biti konteksta u kome PPCG predstavlja osnov za utvrđivanje politike razvoja Crne Gore – kaže on.
– Zašto se grubo krši Ustav i zašto se ne donosi Plan razvoja Crne Gore već skoro 17 godina? Zato što bi učinak vlasti bio mjerljiv, vidljiv i uporediv, a toga se plaše oni koji na vlast dolaze na bazi nerealnih obećanja. Kašnjenje donošenja prostornog plana uslovilo je da nije donijet Plan generalne regulacije, koji je, donekle, mogao doprinijeti sprečavanju aktuelnog haosa u oblasti planiranja i uređenja prostora, kao i i izgradnji objekata. Prostorni plan Crne Gore (član 18. zakona) donosi se za period od 20 godina. Aktuelni plan ni u optimističkoj varijanti ne može biti usvojen prije 2025. godine. Znači da bi trebao da važi do 2044/2045. godine, što je veoma važno – kaže on i dodaje:
– Prvi prostorni plan Crne Gore usvojen je 1986. godine a radile su ga renomirane firme SFRJ uz pomoć eksperata UN. Obuhvat – prostor Plana, na svu sreću, ostao je nepromijenjen. Generalne postavke su i danas aktuelne, posebno u saobraćaju. Realizaciju tih postavki danas ugrožava neplanska gradnja. Osnovni zahtjev ovoga plana mora biti precizna definicija (određenje) saobraćajnih koridora. Danas nemamo ni ideju kuda „provući“ primorsku drumsku saobraćajnicu, niti kojom trasom doći na primorje. Pa što mi onda usvajamo a naručili smo izradu projekata i prije određivanja trasa puteva? Opominjem na posledice izgradnje autoputa i u cijeni koštanja i u prekoračenju roka izgradnje, upravo zbog neadekvatne investiciono-tehničke dokumentacije. Sve planirane saobraćajnice su potrebne, ali se moraju utvrditi prioriteti. Javno je saopštena informacija da je njihova predračunska vrijednost oko 8 milijardi eura, što znači, i pod pretpostavkom da će novac biti obezbijeđen, da će njihova izgradnja trajati oko 10 godina. Saobraćajnica Podgorica – Bar (Luka Bar) je najfrekventnija, a obilaznica Bara još 2010. godine je ocijenjena kao prioritetna, te je urađen idejni projekat trase, glavni projekat geologije i napravljen predmjer i predračun radova, tada 110 miliona eura.
Kad je u pitanju planirana izgradnja LNG terminala i termoelektrane na gas u Baru, Šušter smatra da nema nikakvog obrazloženja za takvo kompleksnu investiciju.
– U strategiji razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine (Podgorica, maj 2014. godine), se i ne pominje LNG, ni termoelektrana u Baru, niti bilo gdje u Crnoj Gori. Dat je spisak svih planiranih objekata i investicionih troškova. Strategije, koje iznose 4,2 milijarde eura, od čega ¾ do 2021. godine. Nažalost, i posle 10 godina neznatno je urađeno na njenoj realizaciji. Znači, obrađivač plana ni u ovom slučaju nije postupio po Programskom zadatku, što su morali konstatovati i Savjet za ocjenu prostorno planske dokumentacije, nadležno Ministarstvo, ali i Vlada, koja je usvojila programski zadatak prije usvajanja Nacrta plana i njegovog stavljanja na javnu raspravu – kaže on i dodaje:
– Istom Strategijom (tačka 9.4.) određeno je da istu treba ažurirati svakih pet godina zbog ažuriranja dugoročnih energetskih bilansa za sledećih 10 godina. Da li je ovo urađeno i da li iko zna bilans potreba za energijom do 2050. godine, koja godina je svjetski dogovorena prekretnicom u korišćenju energenata?
Prema informacijama koje se mogu čuti od zvaničnika na zvaničnim skupovima, cijena ove investicije je oko 750 miliona eura.
– Za tako vrijednu investiciju potpisuje se Memorandum sa privatnim firmama (dio Memoranduma je tajna), koji nagovještava mnoge pogodnosti za investitore (nastavak dosadašnje prakse), sa nejasnim interesima a sa jasnim štetama po Crnu Goru. Za javne nabavke minornih vrijednosti raspisuju se tenderi, a za projekat od 750 miliona eura – neposredna pogodba sa privatnom firmom. Planerski je nekorektno, a sa aspekta opštedruštvenih interesa nedopustivo da jedan kompleksan projekat, koji bi zahvatao ogroman prostor i u već izgrađenoj luci, a naročito u zaleđu brda Volujica, koji bi zagađivao i more i kopno i vazduh, u neposrednoj blizini naselja i turističkih objekata, predstavlja latentnu opasnost od katastrofalne eksplozije, u seizmički veoma aktivnoj zoni, sa vjerovatnim zemljotresima jačine preko 9 stepeni MCS. I još mnogo toga, a sa malom i neizvjesnom koristi za CG. Planira u Prostornom planu, a da se sve prethodno ne provjeri kroz studiju izvodljivosti. Na način kako je urađeno bilo bi da se u PPCG rezerviše ogroman prostor u najvrednijem području Crne Gore, na uštrb drugih razvojnih projekata, pa tek onda da se rade studije za koje je već u startu izvjesno da ne mogu osporiti pretpostavljene negativne posledice svih vrsta.
Paralelno sa izradom Plana predviđena je i izrada strateške procjene uticaja na životnu sredinu (SPU). Komisija za ocjenu te studije konstatovala je da je ista na „nivou radnog materijalaˮ, što znači da to nije nikakav valjani dokument i da se ne može dati mišljenje o Planu bez te studije.
Kako ističe, ponuđeni Nacrt prostornog plana Crne Gore ne može biti osnova za izradu Predloga plana.
– Ne može jer će obim i karakter ukupno dostavljenih primjedbi biti takav da će biti potrebno postupati po njima, a to zahtjeva izradu novog Nacrta plana, te organizovati novu javnu raspravu u skladu sa članom 35. Zakona o planiranju prostora. Kvalitet Prostornog plana, koji ne može biti urađen na bazi parcijalnih i međusobno neusaglašenih agendi, a bez cjelovitog Plana razvoja Crne Gore, u najvećoj mjeri određuje budućnost Crne Gore.
Šušter se nedavno dopisom obratio Kolegijumu Skupštine opštine Bar, upravo kada se raspravljalo o Terminalu i Termoelektrani.
Uputio je, kako kaže, pitanje za sve koji su prisustvovali.
– I pod uslovom da se poštuju zakoni i ostali propisi, da će vazduh u Baru tokom rada elektrane biti kao onaj žabljački zimi, da će voda ispod Volujice biti kao ona oko Grenlanda, da nema ni „udaljene sumnjeˮ za eksploziju gasa, da će čitava ta skalamerija biti turistička atrakcija zbog koje će kruzeri čekati u koloni da uđu u luku, a ostali turisti u redovima od Sutomora do Bara čekati da se primaknu i izbliza vide tu neopisanu ljepotu, da će… Kolika će korist za Bar i CG biti kad bi se Projekat iz Memoranduma realizovao? Koliko zaposlenih, koliki porast nacionalnog dohotka, kakav posredni i neposredni uticaj na luku Bar i ostalu privredu i poljoprivredu bi bio? A koliki bi bio profit naših usrećitelja i gdje bi taj profit završio? Prisjetite se da je bez rasprave bilo koje vrste dozvoljena gradnja 600 stanova za prodaju u Topolici III, i da investitor zaradi, kako piše, 789 miliona eura. Da se na Maljeviku gradi 1.000 stanova za prodaju i na 100 godina daje 2 km obale gdje neće moći niko da priđe sem kupaca tih stanova. I za te nemjerljive štete za Bar govorili su nam da je to od ogromnog interesa. Vi, koji predstavljate Bar u odlučivanju po ovom i drugim pitanjima pročitajte i proučite ono što je napisano i vama dostupno, a pošto ne znate baš sve konsultuje se i mimo sveznajućih partija kojima pripadate – poručio je Šušter članovima Kolegijuma.
