Na kafi sa Neđeljkom Đurovićem, profesorom u JU Srednja ekonomsko ugostiteljska škola Bar 

Neđeljko Đurović, građanski aktivista, član nekoliko nevladinih organizacija, kolumnista i profesor pravne grupe predmeta u Ekonomsko ugostiteljskoj školi, smatra da je nedavni pokušaj ubistva učenika barske gimnazije u školskom dvorištu od strane starijeg maloljetnika, koji je pritom i izvan obrazovnog sistema, indikativan po mnogo čemu.

– Nesrećni događaj, koji je građane Bara doveo u stanje očaja i ogorčenja, desio se u intervalu kada je objavljen završni izvještaj o sprovođenju Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama, i iz čije sadržine je evidentno da nasilje među učenicima ne jenjava. Naime, tokom protekle dvije godine evidentirano je 356 slučajeva nasilja i 30 slučajeva vandalizama u našim školama, dok je „bullyng” najviše rasprostranjen među učenicima osnovnih škola od VI do IX razreda. Valja istaći da u svim dosadašnjim istraživanjima nisu isticani podaci koji ukazuju na povratnike u vršnjačkom nasilju, kao i na one koji su i nakon završnih razreda osnovne škole nastavili sa agresivnim oblicima ponašanja – ističe Đurović, i dodaje:

– U anketama i istraživanjima o  vršnjačkom nasilju u Crnoj Gori nedovoljno je obrađen i fenomen tzv. „posmatrača”. Nasilje se ne odvija isključivo između nasilnika i žrtve, već u njemu sudjeluju i druga djeca, odnosno oni koji podstrekavaju ili na bilo koji drugi način podržavaju nasilnika, kao i oni, koji umjesto pomoći žrtvi, na primjer, putem mobilnog uređaja snimaju njenu patnju.

Značajan aspekt u rešavanju ovog problema, kako kaže, trebali bi da imaju lokalni ili opštinski timovi za prevenciju nasilja nad djecom i mladima, koji bi kroz multisektorski angažman obavljali ne samo kontinuirani monitoring i izrađivali tematske planove aktivnosti, već bi trebali da ustanove odgovarajuće sisteme nadzora i rada sa maloljetnim delinkventima.

– Zabrinjava okolnost da pedagoško-psihološke službe osnovnih škola često ne obavještavaju svoje kolege u srednjoškolskim ustanovama o novoupisanim učenicima koji su doživljavali višestruko nasilje, kao i o onima koji su nasilje činili prema drugoj djeci i po nekoliko puta. Posebno zabrinjava, zapravo iritira okolnost da u određenim centrima za socijalni rad nadležni službenici veoma površno pristupaju izvršavanju svojih zakonskih obaveza, dok je u nekim gradovima većina njih i na neopravdanim odsustvima, odnosno bolovanjima.

U cilju kreiranja sigurnijeg okruženja i boljeg informisanja nadležnih službi, kao i pouzdanijeg informisanja stručne javnosti koja bi sprovodila neophode analize i predlagala modele djelovanja, neophodno je vođenje detaljnije statistike o maloljetničkoj delikvenciji.

– Tako da bi bilo neophodno da se u godišnjim izvještajima o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva objavljuju detaljni pregledi po vrstama alternativnih mjera i sankcija za maloljetne prestupnike, a koji bi bili javno objavljivani. Poslednju analizu zakonodavnog okvira kojim se uređuje pitanje maloljetnika u krivičnom postupku obavio je Centar za građansko obrazovanje tokom druge polovine 2022. godine. Tom prilikom je utvrđeno da je kaznena politika prema maloljetnicima prilično blaga, a posebno prema maloljetnicima koji su povratnici u vršenju krivičnih djela.

Konstatovano je da postoji  uočljiva nesrazmjernost između zakona i njegove primjene u praksi, dok je po mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda maloljetničko pravosuđe jedna od slabijih karika našeg pravosudnog sistema – kaže Đurović i naglašava:

– U ovoj analizi ukazano je na neophodnost ujednačavanja sudske prakse u dijelu kaznene politike zbog izgradnje povjerenja u sistem i ostvarivanja jednakosti pred zakonom. Preporučeno je da se u slučajevima kada se maloljetnik pojavljuje kao povratnik u izvršenju krivičnih djela izbjegavaju ranije izrečene vaspitne mjere, jer se time ne postiže svrha krivičnog sankcionisanja!

Aktuelni uslovi i okolnosti pod kojima se izvršavaju sankcije prema maloljetnicima (vaspitne mjere i maloljetnički zatvor) u Crnoj Gori ukazuju na njihovu veoma neizvjesnu resocijalizaciju. Atmosfera u kojoj se izvršavaju sankcije u okviru Kazneno popravnog doma u Spužu nije u skladu sa principima maloljetničkog pravosuđa i njome je povrijeđeno pravo na pristup pravdi djeteta. Nedopustivo je da maloljetnici izdržavaju sankcije sa odraslima, jer se time teško obezbjeđuje njihov pravilan razvoj sa ciljem da ubuduće ne vrše krivična djela.

– S obzirom da se proteklih dana i sa najviših adresa čuju obećanja o izmjenama postojećeg zakonskog okvira, valja podsjetiti da je Ministarstvo pravde 21. jula 2023. godine poslalo Evropskoj komisiji Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku na komentare i sugestije, jer je to bila obaveza iz Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2022-2023, kao i iz Programa rada Vlade Crne Gore za 2023. godinu! Potreba usvajanja ovog akta bila je obrazlagana jačanjem procesnih garancija za djecu koja su osumnjičena ili optužena u krivičnim postupcima, kao i za osnaživanje položaja svjedoka krivičnog djela i djeteta kao žrtve, oštećenog!

Prema njegovim riječima, Institut stručnih službi uveden je Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku još od 2012. godine i njegovim ustanovljenjem željelo se postići unapređenje poštovanja dječjih prava tokom trajanja krivičnog postupka.

– Ovaj multidisciplinarni sistem pružanja podrške pravosudnim organima u postupcima u kojima se maloljetnici pojavljuju kao učesnici, obuhvata stručne službe koje čine stručnjaci poput socijalnih radnika, psihologa, specijalnih pedagoga, defektologa i drugih. Naša javnost do sada nije bila u prilici da se na bilo koji način upozna sa načinom rada ovih stručnih službi, njihovim izazovima i problemima u slučajevima u kojima su maloljetna lica bila uključena u sudske postupke i postupke pred tužilaštvom, ili kao učinioci krivičnih djela ili kao svjedoci krivičnih djela, odnosno kao žrtve! Centri za socijalni rad zaduženi su za uspostavljanje kontakata i prikupljanje neophodnih informacija ovih stručnih službi – smatra Đurović.

Na kraju, ističe on, Savjet za prava djeteta Vlade Crne Gore, koji je ovog ponedeljka formirao međuresorsku radnu grupu i zadužio je da u roku od 15 dana uradi analizu stanja o nasilju i vandalizma u školama, za početak, trebao bi da nadležnim instancama predloži da na odgovarajući način ograde i obezbijede sigurnost u školskim dvorištima, kao i da insistira na preuzimanju radnji kojima bi se onemogućilo da lica koja ne pohađaju nastavu ne provode vrijeme u školskim dvorištima.

– Neprimjereno je izlagati dežurne nastavnike stresu i opasnostima koje proizilaze iz komunikacije sa nepoznatim osobama, ili sa licima za koje znaju da su bili vinovnici nemilih događaja. Važno je istaći da su akteri umalo tragičnog događaja u dvorištu barske gimnazije u potpunosti bili svjesni postojanja video nadzora i prisustva dežurnih nastavnika, koji u srednjim školama u Baru skoro dvije godine imaju učestalih problema sa maloljetnicima koji ili nisu njihovi učenici, ili nigdje ne pohađaju nastavu, a pri tome su pripadnici određene grupe delikvenata koja ugrožava bezbjednost i učenika i građana, oštećuje javnu imovinu i prilikom svake intervencije pripadnika Uprave policije poziva se na „svoja prava” i status maloljetnog lica koji isključuje njihovu krivičnu odgovornost! Oni građani Bara i prosvjetni radnici kojima je poznata ova okolnost sa žaljenjem konstatuju da će i u narednom periodu biti nevolja – dodaje Đurović, ističući:

– Kao prosvjetni radnik veoma sam ponosan i srećan što pripadam zajednici koja u svojim redovima ima oličenje dobrote, hrabrosti i vičnosti… Ima profesoricu Milenu Bajagić!