Nada, revolucija i sloboda: Maturant Vladan Mirković iz Bara objavio roman prvijenac na engleskom

Adam je hrabar, u potrazi za boljim i pravednijim svijetom, onim u kojem životi neće nositi potpis tiranije. I Vladan je hrabar, u potrazi za pravim riječima kojima će publici dočarati priče o nadi, borbi i slobodi.

Jedan živi duboko u planini, u krutim okvirima fiktivnog Formanisa. Drugi je maturant Gimnazije „Niko Rolović“ u Baru i nedavno je objavio svoj prvijenac na engleskom jeziku.

Vladan je prije četiri godine počeo da stvara priču o junaku Adamu. Prvu verziju rukopisa završio je za godinu dana, a zatim mu se vraćao, iščitavao ga, dopunjavao i mijenjao, tražeći pravi trenutak za objavljivanje.

U razgovoru za Primorski portal osamnaestogodišnji Vladan Mirković govori o ljubavi prema epskoj fantastici, autorima koji su ga inspirisali, odrastanju u Baru i nastanku prvih pasusa njegove knjige.

Šest nivoa i revolucija

U središtu Vladanove knjige „The Rising Few“ je Formanis, grad koji on opisuje kao svojevrsni zatvor, podijeljen na šest nivoa. Najbolje se živi na petom, dok su stanovnici nultog nivoa u apsolutno podređenom položaju. Glavni junak Adam i njegovi sljedbenici pokušavaju da promijene taj sistem i suočavaju se sa različitim izazovima.

„Uvijek se treba boriti za slobodu, ali mora da postoji neki balans između slobode i pravila, kako ne bi nastala anarhija. ‘The Rising Few’ u nekim momentima možda više liči na mangu nego na klasični roman“, objašnjava Vladan.

Na raskršću između osnovne i srednje škole počeo je da piše. Pale su mu na pamet neke rečenice koje je, kaže, morao da zapiše i tako je sve počelo. Nije znao kuda će ga to odvesti, ali je uživao u svakodnevnom radu. Priču su među prvima pročitali njegova majka i stariji brat, oboje ljubitelji književnosti, stripova i naučne fantastike. Upravo je njihova podrška bila važna i za odluku da se krene u objavljivanje.

„Kada sam majci i starijem bratu dao da pročitaju knjigu, bio sam malo napet, u iščekivanju šta će mi reći. Tremu sam imao i kad je knjiga objavljena, i još uvijek je imam. Znače mi pozitivni utisci i kada mi ljudi kažu da im se dopada moje djelo, ali se ipak ponekad zapitam govore li to samo zato što me poznaju i zato što su mi prijatelji ili zaista to i misle“, iskren je naš sagovornik.

„Nakon kritike gospođe koja mi je pisala predgovor počeo sam sve više da vjerujem u sebe“, kaže Vladan i dodaje da se „The Rising Few“ za sada može pronaći u knjižari „Olovka“ u Baru, a objavio ga je „Pegaz“ iz Bijelog Polja. Boris Boričić je pripremio izdanje za štampu i dizajnirao korice, dok je predgovor napisala književnica i književna kritičarka Dragana Erjavšek.

Vladan se obratio Ministarstvu kulture i medija Crne Gore kako bi provjerio postoji li mogućnost podrške za promociju, a o romanu želi da razgovara i sa razrednom Ljiljanom Raković i upravom Gimnazije „Niko Rolović“. Ideja je da jedno manje književno predstavljanje bude organizovano i u školi, u kojoj pohađa odjeljenje IV-1.

Nastaviće se…

Kraj „The Rising Few“ Vladan je osmislio tako da ostavi prostor za nastavak. Drugi dio već piše, ali je sve to, napominje, još daleko od završene knjige. Školske obaveze trenutno imaju prednost, pa rukopis raste onda kada za njega ostane vremena.

„Školu stavljam na prvo mjesto. Ali kada god imam slobodnog vremena, radije kod kuće nešto pišem ili crtam nego što gledam Instagram i TikTok“, napominje mladi Baranin.

Osjeća ponos zbog svega što je napravio i kaže da ga dosadašnje iskustvo podstiče da nastavi. I dok to izgovara, dodaje da pamti poruku čuvenog britanskog glumca Iana McKellena, poznatog po ulozi čarobnjaka Gandalfa u filmskoj trilogiji „Gospodar prstenova“. Vladan prepričava McKellenov govor tokom posjete jednom fakultetu, kada je glumac prisutnima poručio „da čovjek treba da stvara čak i onda kada nema namjeru da svoj rad objavi ili pokaže drugima“.

„Nije bitno koliko će nešto dobro ispasti, a ni hoće li mu se neko diviti. Treba da stvaramo zato što nas to na kraju ispunjava kao ljude. Nema ništa ljepše nego stvoriti nešto originalno iz svoje glave i svoje duše“, prepričava Vladan poruku koju je zapamtio.

Zašto baš engleski?

Čini se da izbor jezika na kojem će napisati prvu knjigu za Vladana nije predstavljao veliku dilemu. Serije i filmove godinama prati na engleskom, čita i sluša muziku i druge sadržaje, pa mu je upravo engleski bio pogodan i kada je trebalo da svoj zamišljeni svijet pretoči u riječi.

„Kada pričamo o fantastici, mislim da mi je mnogo lakše da se izrazim na engleskom. Postoje riječi koje se koriste, a za neke od njih ponekad u maternjem nemamo ni odgovarajući prevod. I kada u knjižari tražim neku knjigu o epskoj fantastici ili neku specifičnu literaturu o istoriji ili mitologiji, radije bih je kupio na engleskom“, kaže Vladan.

Dok je bio dijete, stariji brat ga je podsticao da uči strani jezik, od prvih riječi i pomoći oko školskog gradiva. Kasnije je nastavio da ga usavršava. Engleski, međutim, nije jezička tačka na kojoj želi da se zaustavi. Uči i italijanski.

„Još mi nije u fokusu kao engleski, ali siguran sam da mogu dobro da ga naučim. Što više jezika osoba zna, to je bogatija, tako da imam želju konstantno da učim“, dodaje Vladan.

Odabrana družina

Ljubav prema imaginarnim svjetovima pojavila se mnogo prije nego što je Vladan odlučio da napravi svoj. Još kao dječaka privlačile su ga anime, serije i filmovi. Dio tih interesovanja prenio mu je stariji brat, dok u vršnjačkom okruženju, prisjeća se, nisu dijelili njegova interesovanja.

Ipak, nije ga oduševljavalo samo djelo. Fascinirala ga je kreacija, mogućnost da neko izgradi likove i svjetove koji prije toga nisu postojali, a zatim ih podijeli sa drugima.

Među autorima koji su ostavili najdublji trag izdvaja J. R. R. Tolkina i njegova djela „Gospodar prstenova“ i „Hobit“. U njima ga, osim magičnog svijeta, privlače univerzalne poruke koje prepoznaje u sukobu dobra i zla.

„Kod Tolkina mi je inspirativna ideja da zlo ne može da stvara, već samo da kvari ono što već postoji, dok dobro može da stvara. A opet je sve ispričano kroz mitski i magični svijet i zaista pruža mnogo načina da se uživa u radnji, opisima i spoznajama“, objašnjava Vladan.

Dopada mu se i filmska trilogija „Gospodar prstenova“ i ističe glumačku postavu, za koju smatra da je teško mogla biti bolje odabrana.

Na njegovoj omiljenoj listi su i autori Brandon Sanderson i George R. R. Martin. Čitao je dosta i rado se vraća njihovim djelima. Gledao je seriju „Game of Thrones“, a prati i „House of the Dragon“.

Međutim, kada govori baš o inspiraciji za „The Rising Few“ najviše se veže za djelo koje na prvi pogled nije iz istog svijeta kao Tolkin, Sanderson ili Martin. Riječ je o brodvejskom mjuziklu „Hamilton“ Lin-Manuela Mirande.

„Posebno me je inspirisao način na koji je kroz pjesmu i muziku predstavljena američka revolucija i Aleksandar Hamilton, kao i njegov uspon poslije revolucije. Sam Hamilton mi je zanimljiv kao lik, prije svega zbog intelekta“, objašnjava Vladan.

Među klasicima koja su ga inspirisala navodi i „Jadnike“ Viktora Igoa, kao i ekranizaciju.

„Volim istoriju i vjerujem da bi svaka osoba u određenoj mjeri trebalo da poznaje svoju istoriju. To nije samo neka dosadna priča iz prošlosti, nego nešto iz čega treba da učimo i crpimo inspiraciju“, smatra Vladan.

New Chapter

Iako je rođen u Beranama, Vladan u Baru živi praktično cijeli život, a to se može prepoznati i po akcentovanju određenih riječi. Osnovno obrazovanje završio je u OŠ „Blažo Jokov Orlandić“, nakon čega je izabrao Gimnaziju „Niko Rolović“.

Odrastao je uz dva brata koji su dosta uticali na njega. U slobodno vrijeme voli i da crta. Dugo je trenirao atletiku, a među rezultatima izdvaja treće mjesto u bacanju kugle na državnom juniorskom prvenstvu. Danas trenira samo da ostane u formi. Neke stare navike teško se zaboravljaju.

„Školu uvijek stavljam na prvo mjesto, ali kada imam vremena, volim da ga iskoristim da nešto stvorim“, naglašava Vladan i dodaje da prijatelji imaju posebno mjesto u njegovom životu.

Poslije mature planira da ostane u Crnoj Gori i upiše Filozofski fakultet. Sebe vidi u oblasti engleskog jezika i prevodilaštva, a interesovanje će širiti i na druge strane jezike.

Pred Vladanom je maturska godina, neka nova iskustva, osjećaji i odluke. Naredne godine zatvoriće jedno važno poglavlje i čini se da je spreman za nove životne avanture. Baš kao i njegov Adam.

Foto: Privatna arhiva