Od raka grlića materice se umire četiri puta češće u Crnoj Gori nego u Finskoj, ili Švajcarskoj, koje imaju decenijama uspostavljene preventivne programe

Rak grlića materice najčešće se dijagnostikuje kod žena u Crnoj Gori od 30. do 65. godine života. Prema dostupnim podacima iz ministarstva zdravlja većina žena kod ljekara stiže prekasno. Tokom 2023. godine, na Konzilijumu Instituta za onkologiju su bile 93 žene sa dijagnostikovanim rakom grlića materice. Kod čak 61 odsto žena ova opaka bolest se otkrila kada je za operaciju već kasno. To je alarmantna situacija.

Vlada Crne Gore usvojila je Program prevencije i kontrole malignih bolesti 2026–2028, strateški dokument. Konstatovano je da dokument Ministarstva zdravlja iznosi konkretne brojke koje oslikavaju tešku situaciju.

Položaj Crne Gore po pitanju broja oboljelih i stadijuma bolesti u evropskim okvirima je, prema dostupnim podacima, kritičan.

Crna Gora bilježi stope obolijevanja i umiranja koje su značajno veće od prosjeka Evropske unije.
Rak grlića materice je treći po učestalosti malignitet kod žena, posle raka dojke i kolorektalnog karcinoma. Rak grlića materice može se efikasno sprečiti i liječiti ako se otkrije u ranim fazama. Napredak u skriningu grlića materice i vakcinaciji protiv humanog papiloma virusa (HPV) značajno je smanjio učestalost i smrtnost od ove bolesti.

„Crna Gora je imala najveće standardizovane stope incidencije i mortaliteta u Evropi“, precizira se u dokumentu ministarstva zdravlja.

U Crnoj Gori se od ove bolesti umire četiri puta češće nego u Finskoj, ili Švajcarskoj, zemljama koje imaju decenijama uspostavljene preventivne programe.

Vlada ovim Programom priznaje da je trenutni obuhvat skrininga od oko 20% nedovoljan da bi se situacija promijenila. Plan za period 2026–2028 postavlja ambiciozne ciljeve kako bi se crna statistika preokrenula.

„Cilj je skrinirati minimum dva puta u životu 70% žena, testovima visokih performansi“, ističe se u novom planu.

Glavni koraci su proširenje ciljne grupe: Skrining će umjesto dosadašnjih 50, obuhvatati žene do 64 godine starosti, HPV vakcinacija: Kao ključna mjera primarne prevencije, vakcina je sada dostupna i za djevojčice i za dječake uzrasta od 9 do 26 godina te brža dijagnostika: Planira se da vrijeme od sumnje na bolest do konačne dijagnoze ne smije biti duže od 30 dana.

„Uvjereni smo da će realizacija ovog Programa doprinijeti značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori i povećanju očekivanog životnog vijeka“, zaključuje se u Vladinom dokumentu.

Stručnjaci u Programu naglašavaju da se primarnom prevencijom može spriječiti do 40% svih slučajeva raka, prvenstveno kroz kontrolu faktora rizika kao što su pušenje, nezdrava ishrana i gojaznost.

Međutim, podaci o upotrebi duvana su poražavajući, jer prevalencija pušenja u odrasloj populaciji iznosi 35,4%, što je znatno iznad prosjeka Evropske unije.

Posebno je alarmantan podatak da se Crna Gora sa 30,5% nalazi među prve tri zemlje u svijetu po doprinosu pušenja ukupnoj smrtnosti od raka.

Pored duvana, dokument ističe i problem gojaznosti, navodeći da Crna Gora ostaje u vrhu Evrope po broju gojazne djece, što zahtijeva hitno jačanje preventivnih mjera već u ranom uzrastu.

Kako bi se ovi trendovi promijenili, Program postavlja ambiciozne ciljeve za naredni period, uključujući drastično povećanje obuhvata skrining pregleda.

Planirano je da se do kraja 2028. godine obuhvat skriningom za rak grlića materice poveća na 70%, za rak dojke na 60%, dok bi za rak debelog crijeva trebao dostići 55%.

Osim prevencije, fokus je i na bržoj dijagnostici, pa je jedan od operativnih ciljeva skraćivanje prosječnog vremena od prve sumnje na bolest do postavljanja definitivne dijagnoze na manje od 30 dana, što je u skladu s evropskim standardima.

Realizacija ovog sveobuhvatnog plana zahtijeva značajna sredstva, pa je za trogodišnji period predviđen ukupni budžet od 1.113.000 eura.

„Taj novac će biti usmjeren na modernizaciju Registra malignih bolesti, uvođenje digitalne patologije, razvoj telemedicine te kontinuiranu edukaciju medicinskog kadra“, navodi se, između ostalog u dokumentu.