Pčelar Milorad Globarević: Stranci traže kristalizovani med, to jedina garancija da je pravi
Milorad Globarević iz Draževine pčelarstvom se bavi oko 30 godina. Što se tiče ponude, nudi širok asortiman kvalitetnih domaćih proizvoda, pelinov i livadski med, razne preparate od meda, matičnu mliječ, polenov prah, vosak, propolis kapi i sprej i mnoge druge.
Globarevića i suprugu zatekli smo na nedavno održanom Festivalu vina i ukljeve na Virpazaru.
Kaže da je najveće zasluge da se počne baviti pčelarstvom imao vinar i pčelar Božo Vujačić.
– U jednom od naših susreta pričao sam mu da smo mi na selu uvijek imali vina i rakije. To je bilo vrijeme kad je već počeo da se organizuje Festival vina i ukljeve na Virpazaru. Bilo je to, koliko se sjećam, 2010-11. godina. Brzo mi se ta ideja dopala i kako je sve organizovano. Bio sam uvijek lijepo primljen, baš domaćinski. Već sam na njegov nagovor bio jedan od učesnika. I mislim da sam te prve godine dobio srebrnu medalju za vino, a već sledeće zlatno odličje. Nakon toga sam sve više bio prisutan u vinarstvu. Međutim, zbog nekih zdravstvenih problema, po preporuci ljekara morao sam da prestanem sa obavljenjem nekih poslova, i to je presudilo da se više posvetim pčelarstvu. Tako sam povezao vinarstvo i pčelarstvo – kaže on, i dodaje da je na sajmovima širom Crne Gore, ali i šire, dobijao medalje.
Prema njegovim riječima, do kraja maja pčelari u Draževini, a kasnije seli društva u Gornja brezna u Pivu.
On podsjeća da su 2022. i 2023. godina bile dosta dobre sa prinosima.
– Dobro je bilo na sjeveru, posebno 2023. Bila je medonosna skoro na svim područjima. Istina, manje u južnom dijelu države i primorju, zatim u Crmnici. Te 2023. godine sam imao najveći prinos, do 30 kila po košnici. Zadnje godine je bio manji prinos u prosjeku svuda, osim jedan dio sjevera, Pljevlja, Berane i Bijelo Polje. Srednji i južni dio manje. Ali, i ove godine sam imao prosjek koji je ustaljen, do 10 kilograma po društvu – kaže on, i ističe da prinos manje zavisi od pčelara, a više od prirode.
– Desi se, recimo, da krene ranije, kao prošle godine. Bila je zima dosta topla, bez snijega. Zatim, u proljeće kad je trebalo da cvjeta voće, livade… naglo je zahladilo, pao je neki mraz, i to je prouzrokovalo da su prinosi bili dosta slabiji. Kažem, jedno 20 odsto zavisi od pčelara, ako naravno urade sve što je potrebno.
On navodi da su klimatske promjene i lažni med najveći problem pčelara. Potrošači imaju sve manje prilika da kupe pravi med, dok pčelari imaju smanjene mogućnosti da prodaju dobijene pčelinje proizvode, zbog nelojalne konkurencije falsifikata.
– Lažni med je uopšte problem svuda, ne samo kod nas. Za prave pčelare to je veliki problem zato što oni svoj proizvod u suštini ne mogu da prodaju realno u odnosu na onog koji se bavi švercom. A to je najviše urađeno na mjestima gdje ima dosta turista. Ali, mi pokušavamo da se sa tim borimo. Kupac koji zna što je pravi med, on to dosta lako može da prepozna. Jedan veliki dio kupaca gleda cijenu. Suština je u tome da ti ljudi koji se bave švercom daju med za 1 ili 2 eura manje u odnosu na one pčelare koji to rade kako treba. No, jednom velikom broju ljudi je bitna cijena, da je što povoljnija – priča on, i ističe da je vrlo teško prepoznati taj med.
– Kristalizacija je prirodno svojstvo meda. Na primjer, svi mi pčelari koji smo registrovani imamo deklaraciju koja je nalijepljena na tegli pozadi, gdje piše da je kristalizacija prirodno svojstvo meda, i na temperaturi od 40 do 45 stepeni se dekristališe. Ali, kad se med kristališe mora da bude jednobrazan, mora da je ta nijansa boje ista, i onda je tegla kompletna jednaka. A ne da kroz nju ima nekakvih talasa, različitosti… Eto, na osnovu toga je najlakše ustanovititi što je pravi med. Dosta je ljudi kod nas, a posebno Rusa i Ukrajinaca, te drugih stranaca koji obično traže kristalizirani med, jer je to jedina garancija da je pravi – kaže Globarević.
