Pčelar Musa Slaković: Nekad sam po košnici imao i do 30 kilograma meda
Poslednja pčelarska godina bila je jako loša. Pčelinje zajednice su bile slabe, meda nije bilo, a da bi pčele preživjele pčelari su ih morali prihranjivati. Najvažnije je bilo spasiti pčele, a ne proizvesti med.
Ništa bolje nije bilo ni u pčelinjaku Muse Slakovića, koji ima društva u Međurečju u ulcinjskoj opštini. Zdrav vazduh na ovom području, gdje su pčele stacionirane, blagotvoran je i za pčelare.
– Kao i kod ostalih mojih kolega, meda nije bilo. Suočavamo se sa daleko manjim prinosima nego inače. I to je godinama tako, moram reći. Problemi su visoke temperature, suša, kiša, jer sve to utiče na medonosno bilje. Malo je bilo paše. U početku je bilo lijepo vrijeme, pa su nastupile kiše, te na kraju suša. Dakle, hladni i kišni period negativno je uticao na pčele i zato su količine meda bile takve.
Slaković ističe da je borba protiv varoe, odnosno krpelja, te stršljena stalno prisutna.
– Sve sam uradio da pčele od varoe zaštitim na vrijeme. Stavio ljekove, oksalnu kiselinu. Zaštita protiv ove opasne bolesti mora se obaviti blagovremeno, jer ona prijeti da uništi pčelinje zajednice. Što se tiče stršljena, oni su problem i za ljude i pčele, te pčelari traže način kako da ih se riješe. Stršljeni hvataju pčele u letu i odnose ih u svoja gnijezda. I same pčele se na svoj način bore. Bio sam nedavno u Crmnicu kod jednog svog prijatelja koji takođe ima pčele. Rekao mi je da i on ima problem sa stršljenima. Veliki problem mogu da naprave u pčelinjacima kada se namnože – kaže on i ističe da je potrebno napraviti zamku.
– Da bi se sa njima izborili pčelari prave zamke. Potrebno je presjeći flašu na dva dijela. Donji dio, kao lijevak, ubacuje se u širi dio. Poenta je ubaciti sladak sok, ili nešto slatko, kako bi ih prevarili. Sipa se takođe i pivo, kao i malo sirćeta, jer to neće da privlači pčele. Kad stršljenovi uđu kroz lijevak pokvase krila i ne mogu ponovo da se vrate – objašnjava Musa.
Prema njegovim riječima, pred proizvođačima meda su muke zbog sve manjih prinosa.
– Poslednjih godina prinosi su daleko manji. Pojedinci iz košnice izvade teglu meda, ili uopšte i ne vrcaju da bi sve ostavili pčelama. Zbog svega toga, proizvođači su se našli u velikim gubicima, jer neće uspjeti da se „iščupaju”, čak ni da vrate uložena sredstva. Ja, recimo, pamtim 2018. godinu, kad sam po košnici imao 30 kilograma meda. Takođe, ni cijenu nije bilo teško formirati. No, bilo je to tada i ko zna kad opet – zaključuje Slaković.
