Pčelar Sanel Tiganj zadovoljan prinosom meda, nema loše godine, već ima samo lošeg pčelinjeg društva
Ulažem svake godine određena sredstva i svoj rad da bih održao pčelinjak. Društva spemim tako da mi donesu med. Napravim jaku pčelinju zajednicu i čekam. Zapravo, nema loše godine, već ima samo lošeg pčelinjeg društva – kaže Sanel Tiganj
Jedan među odgovornim pčelarima je i Sanel Tiganj, iz Bara, koji se zahvaljujići predanom radu u svom uljaniku, može pohvaliti količinom izvrcanog meda ove godine. Kako kaže, da je dobro planirao pripremu društva, pa ni rezultati nisu izostali.
– Važno je održavati zdravlje pčela, tačnije treba izbjeći sve rizike pojave različitih oboljenja. Zna se kako vremenske prilike utiču na sve grane poljoprivrede, pa tako i na pčelarstvo. Ipak, kod mene je bilo standardno optimalna količina meda koju sam dobio. Količina od 10 do 15 kilograma po košnici, a sve preko toga je za mene plus. Ta količina mi omogućava da nisam na gubitku i tako je bilo i ove godine. Istina, godina nije bila najbolja i pčelari čekaju i dalje dobru godinu. Ali, nije bila toliko loša kako se čuje. Ni blizu nije situacija takva da bih, eventualno, rekao da dižem ruke od pčelarstva – kaže Tiganj za Primorski portal.
Istina je, kaže naš sagovornik, da u pčelarstvu opstaju samo uporni i iskusni pčelari, jer ništa nije hitno uraditi od poslova, ali mora se na vrijeme primijetiti ako se nešto loše dešava među pčelama.
– Ulažem svake godine određena sredstva i svoj rad da bih održao pčelinjak. Društva spemim tako da mi donesu med. Napravim jaku pčelinju zajednicu i čekam, ako ima i malo meda – dobro je. Može biti i da ga nema, ali to sve zavisi od društva. Zapravo, nema loše godine, već ima samo lošeg pčelinjeg društva. Kad pošaljem pčele na pašu, one moraju donijeti gdje god ima barem malo hrane, a da bih dobio 100.000 pčela u košnici treba mnogo truda, ulaganja i znanja – kaže ugledni pčelar.
Sanel Tiganj košnice drži na dva lokaliteta, u Podgradu i među maslinama u Kurilu, gdje su, po njegovoj ocjeni, uslovi idealni. Međutim, Tiganj kaže da je prihranjivanje pčela vrlo zahtjevno.
– Pčele je do skora trebalo hraniti jer je bila topla godina, i sve dok ima polena treba im po malo davati da bi se društvo razvijalo i postalo dovoljno jako da dočeka zimu. Sad je zahladilo i pčele su u košnicama. Čekamo proljeće da vidimo da li smo imali gubitaka i kakvo je stanje uopšte. Još je potrebno da krajem decembra, ili u prvoj polovini januara, dam oksalnu kiselinu i to bi bilo sve. Ipak, stalno ih kontrolišem, a krajem februara i početku marta legla počinju da se malo više šire i tada kreće polako posao oko pčela – kaže on.
Sanel ima veliko iskustvo u pčelarstvu. Iz godine u godinu učio je sve, od paše do vrcanja, i tako stekao ogromno znanje i iskustvo, presudno za bavljenje pčelarstvom.
Prema njegovim riječima, oprema je jako skupa, što posebno naglašava, a samo pčelarstvo zahtijeva stalno i nova znanja.
Kvalitetan med produkt vrijednog rada
– Zaista se mogu pohvaliti visokokvalitetnim medom. Osvajao sam i nagrade nakon što sam slao svoje uzorke. To mi je bilo vrlo važno, jer sam na taj način provjeravao da li je kvalitet zadovoljavajući. Kad je cijena u pitanju, ove godine prodavao sam med po 20 do 25 eura i sve sam unaprijed prodao. Kvalitetan med je očigledno produkt vrijednog rada, znanja, truda i ljubavi prema pčelama – kaže Sanel Tiganj.
