Policijski narko-kartel uzdrman, ali još nije poražen
Potrebno je nastaviti sa intenzivnim istragama i jačanjem institucija kako bi se osiguralo da se visoka korupcija i kriminalne aktivnosti unutar policije i drugih državnih organa efikasno suzbiju – kaže predsjednik internacionalne policijske organizacije Crne Gore Ivan Pekić.
Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori trenutno je kompleksna s obzirom na višestruke političke turbulencije koje utiču na društvenu stabilnost. Politička scena je polarizovana, a učestale promjene vlasti i duboka podjela među političkim akterima doprinose opštoj nesigurnosti. Mržnja koja se ispoljava na društvenim mrežama, dezinformacije koje se brzinom svjetlosti šire i mnoge druge stvari samo pogoršavaju bezbjednosnu situaciju u našoj državi, kazao je, u intervjuu za „Dan“ doktorand bezbjednosti Ivan Pekić, predsjednik Internacionalne policijske organizacije Crne Gore.
Prema njegovim riječima, iako dosad nije došlo do većih incidenata, koji bi ozbiljno ugrozili javni red i mir, atmosfera je s vremena na vrijeme pred izbore, kako lokalne tako i državne, napeta što povećava mogućnost za konflikte.
– Bez obzira na to, bezbjednosne institucije, poput policije i vojske, nastavljaju da obavljaju profesionalno svoje zadatke, ali su pod pritiskom i moraju biti oprezne kako bi spriječile buduće nemire i nerede. Sve u svemu, bezbjednosna situacija je stabilna, ali krhka, i mnogo zavisi od daljeg razvoja političkih dešavanja. Politički akteri treba da nađu zajednički jezik i smanje razlike u društvu, i na taj način izbjegnu nasilne incidente i društvene nemire. S druge strane, postizanje političkog konsenzusa moglo bi doprinijeti stabilizaciji situacije i jačanju osjećaja sigurnosti među građanima, poručio je Pekić.
• Smatrate li da je, nakon niza akcija SDT-a i SPO, razbijen policijski narko-kartel?
– Nedavne akcije SDT-a i SPO protiv policijskih službenika osumnjičenih za povezanost sa narko-kartelima predstavljaju značajan korak u borbi protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori. Međutim, pitanje da li je time razbijen cijeli policijski narko-kartel je složeno. Te akcije svakako ukazuju na ozbiljne korake u razotkrivanju i suzbijanju kriminalnih mreža unutar državnih institucija, poput Uprave policije. Hapšenja visokih policijskih službenika i drugih povezanih lica pokazuju odlučnost vlasti da se obračuna s kriminalom. Ipak, razbijanje jednog dijela mreže ne znači nužno da je cijeli sistemski problem riješen, on je samo zagreban po površini. Organizovani kriminal, posebno onaj povezan sa trgovinom drogom, trgovinom oružjem, švercom cigareta obično je duboko ukorijenjen i povezan s različitim državnim i vandržavnim strukturama, uključujući međunarodne mreže. Stoga, iako su ove akcije značajan napredak, one predstavljaju tek početak dugotrajnog procesa. Potrebno je nastaviti sa intenzivnim istragama i jačanjem institucija kako bi se osiguralo da se visoka korupcija i kriminalne aktivnosti unutar policije i drugih državnih organa efikasno suzbiju. Dakle, teško je reći da je cijeli narko-kartel razbijen, ali je svakako nanesen ozbiljan udarac koji može imati dugoročne pozitivne posljedice ako se nastavi u istom smjeru.
• ANB i dalje ostaje zatvoren sistem koji se, čini se, odupire svakom vidu kontrole i funkcioniše po principima koji ne ulivaju povjerenje, niti sugurnost građanima. Na koji način se može sprovesti reforma tog sektora?
– Reforma Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) u Crnoj Gori je ključna za jačanje povjerenja građana u bezbjednosni sektor i osiguranje transparentnog i odgovornog rada ove institucije. ANB, kao i slične obavještajne agencije u drugim zemljama, često funkcioniše u zatvorenom sistemu, što može dovesti do zloupotrebe moći i izbjegavanja kontrole. Da bi se sprovela efikasna reforma ANB-a, potrebno je preduzeti nekoliko ključnih koraka:
Povećanje transparentnosti i odgovornosti: Iako obavještajne agencije moraju raditi u određenom nivou tajnosti, transparentnost se može povećati kroz redovne izvještaje parlamentu ili specijalizovanim tijelima koja prate rad ANB-a. Uvođenjem javno dostupnih izvještaja o radu, gdje je to moguće, može se podstaći povjerenje građana.
Jačanje parlamentarnog nadzora: Obezbjeđivanje efikasnog parlamentarnog nadzora nad radom ANB-a je ključno. Specijalizovane komisije unutar parlamenta trebalo bi da imaju pristup relevantnim informacijama i da budu u mogućnosti da postavljaju pitanja o zakonitosti i efikasnosti operacija koje ANB sprovodi. Ovaj nadzor mora biti oslobođen političkog uticaja i vođen interesima nacionalne bezbjednosti i građanskih prava.
Depolitizacija kadrova: Postavljanje rukovodećeg kadra u ANB-u treba da bude bazirano na profesionalnim kriterijumima, a ne na političkoj lojalnosti. Transparentni konkursi i nezavisne komisije za izbor rukovodstva mogu pomoći u smanjenju političkog uticaja.
Unutrašnja kontrola i nezavisne inspekcije: ANB bi trebalo da ima snažan mehanizam unutrašnje kontrole, ali i da bude podložna nezavisnim inspekcijama koje mogu ocijeniti zakonitost i efikasnost njenog rada. Ovi mehanizmi treba da budu autonomni i nezavisni od političkog uticaja.
Zaštita ljudskih prava: Svi obavještajni postupci moraju biti u skladu sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava. Reforma ANB-a treba da uključi obuku osoblja o ljudskim pravima i primjeni zakona, kako bi se osiguralo da aktivnosti agencije ne narušavaju prava građana.
Jačanje saradnje sa civilnim društvom: Uključivanje nevladinih organizacija i eksperata iz civilnog društva u procese reforme i praćenja rada ANB-a može pružiti dodatnu dimenziju nadzora i pomoći u identifikaciji slabosti unutar sistema.
Izmjene zakonodavnog okvira:
Reforma ANB-a zahtijeva i izmjene zakona koji regulišu rad agencije, kako bi se obezbijedila veća transparentnost, odgovornost i depolitizacija.
Slaba karika pojedini djelovi unutar policijskih službi
• Koja bezbjednosna služba u Crnoj Gori je, prema Vašem mišljenju, najslabija a koja najjača karika u tom lancu?
– Bezbjednosne službe su ključne za održavanje stabilnosti i zaštitu državnih interesa. Teško je jednoznačno ocijeniti koja je služba najslabija, a koja najjača, jer to zavisi od različitih faktora kao što su organizaciona struktura, profesionalnost kadra, tehnička opremljenost, i politički uticaj. Najjačom karikom u bezbjednosnom lancu često se smatra Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB), koja je odgovorna za obavještajnu zaštitu nacionalne bezbjednosti Crne Gore. Njihova snaga leži u sposobnosti prikupljanja i obrade obavještajnih podataka, kao i u njihovom uticaju na političke i bezbjednosne procese u zemlji. Najslabija karika bi mogla biti policija, ili specifično određeni dijelovi unutar policijskih službi, koji su suočeni s problemima kao što su korupcija, loše rukovođenje i manjak resursa. To, međutim, ne znači da je cijela policijska struktura slaba, već da postoje određeni segmenti koji bi mogli biti efikasniji uz bolje rukovođenje i veću profesionalizaciju. Naravno, ocjene ovakve vrste su subjektivne i mogu varirati zavisno od različitih izvora informacija i percepcije.
Za nove kadrove nije dovoljna izmjena zakona
• Mogu li najnovije izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima u nekom kraćem roku doprinijeti rješavanju problema s kadrovskim potencijalom u policiji ili su neophodna još neka rješenja?
– Najnovije izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima mogle bi kratkoročno pomoći u rješavanju problema s kadrovskim potencijalom u policiji, ali vjerovatno neće biti dovoljne za trajno rješenje. Ove izmjene mogu olakšati određene administrativne procese, ubrzati zapošljavanje ili poboljšati uslove rada, što bi moglo privući nove kadrove ili zadržati postojeće. Međutim, dugoročno rješavanje problema s kadrovima u policiji zahtijeva dodatne mjere: 1. Povećanje budžeta za obuku i razvoj: poboljšanje kapaciteta postojećih kadrova kroz kontinuiranu edukaciju i specijalizaciju. 2. Poboljšanje radnih uslova: uvođenje boljih uslova rada, uključujući veću zaštitu prava radnika, sigurnost na radnom mjestu, i boljih mogućnosti za napredovanje. 3. Povećanje plata i beneficija: motivisanje zaposlenih putem konkurentnijih plata i dodatnih beneficija koje bi privukle kvalifikovane kandidate. 4. Kampanje za regrutaciju: aktivne kampanje usmjerene na regrutovanje novih kadrova, posebno mladih, uz bolju promociju karijere u policiji. Bez ovih dodatnih mjera, izmjene zakona će vjerovatno imati ograničen učinak na dugoročno rješavanje problema s kadrovskim potencijalom.
Bezbjednosni sektor još daleko od depolitizacije
• Je li proces depolitizacije policije i službi bezbjednosti napredovao makar sitnim koracima ili je bezbjednosni sektor i dalje zarobljen u političkim igrama?
– Proces depolitizacije policije i bezbjednosnih službi u Crnoj Gori suočava se s ozbiljnim izazovima, uprkos određenim pokušajima reformi. Iako su načinjeni neki mali koraci ka smanjenju političkog uticaja na ove institucije, sektor bezbjednosti je i dalje u znatnoj mjeri zarobljen u političkim igrama. Politička polarizacija u zemlji utiče na rad policije i bezbjednosnih službi, koje često postaju predmet sukoba različitih političkih interesa. Postoji percepcija da su ključni kadrovi u ovim institucijama postavljeni ili smijenjeni na osnovu političke lojalnosti, a ne profesionalnih kvalifikacija. To smanjuje povjerenje građana u bezbjednosne institucije i narušava njihov kredibilitet. Iako su neki napori uloženi u reforme, kao što su izmjene zakona i pokušaji da se ojača nezavisnost pomenutih institucija, rezultati su i dalje ograničeni. To je dijelom zbog političkih pritisaka, ali i zbog naslijeđenih struktura koje se opiru promjenama. Sve dok se ne postigne veća politička stabilnost i ne smanji uticaj politike na izbor i rad kadrova u policiji i bezbjednosnim službama, napredak u depolitizaciji će ostati ograničen. Dugoročan i održiv napredak zahtijeva ne samo reforme u zakonodavnom okviru već i promjenu političke kulture u kojoj bi profesionalnost i stručnost bili ključni kriterijumi za postavljenja.
Ljilja Radenović
