Poljoprivrednik Semir Kurtović: Sok sam cijedio od oktobra do januara

 Poljoprivrednik Semir Kurtović: Sok sam cijedio od oktobra do januara

Poljoprivrednik iz zaseoka Velje selo u Mrkojevićima, Semir Kurtović, već 21 godinu u svojoj radionici proizvodi čuveni, zdravi domaći sok od divljeg nara.

Kurtović ističe da je ova godina bila odlična.

Iako je šipak bio sitan, imao je puno roda. Bilo ga je na cijelom području Crne Gore. Ranije su dolazili kupci iz Nikšića i Danilovgrada, ali ove godine nisu. To znači da ga je bilo i na njihovom području. Ja sam brao na lokalitetu od Donjih Murića do Bara. Što uberem to i preradim, na savremenoj presi kroz proces hladnog cijeđenja. A što preradim bez problema i prodam. Imam osjećaj da bih mogao da prodam i da još više preradim – kaže Kurtović, i ističe da je za svoje potrebe počeo da cijedi sok krajem oktobra.

Semir Kurtović, treću deceniju se bavi proizvodnjom soka od nara, Primorski portal

Za potrebe drugih, koji mi donose nar na preradu, počeo sam da radim već početkom oktobra. Nastavio sam za sebe zatim cijeli novembar i decembar, ali je bilo posla i u januaru. Ima još neubranih šipkova, ali su bile velike kiše, što je uslovilo da ispucaju. Bila je zaista previše kišna godina. Recimo, prije pet godina, 2020. koja je bila sušna, u januaru sam 14 dana išao u Muriće da berem šipkove i ubrao dvije tone.

Nar se, kako kaže, sada cijedi modernom presom, i sve ide lakše i brže.

Kad količna dođe u radionicu, ako je potrebno šipak se opere, ali ako je napukao ne smije voda da uđe unutra. Skidaju se dvije petiljke i stavlja se u presu za cijeđenje, te se cijedi direktno sa korom. U njoj ima najviše vitamina, ali koliko je to dobro tako može biti i štetno. Naime, kora se ne smije puno presovati. Ja to baš pazim i znam do koje mjere mogu. Dok god izlazi čisti sok dobro je, ali ukoliko počne da izlazi pjena tu odmah stanem. Sok se puni u litarske boce i ostavlja se u komoru koja ga održava – kaže on.

Smatra da bi velike količine njegovog soka mogle da idu u inostranstvo kroz izvoz.

Moglo bi više da ide jednom godišnje za inostranstvo, ali je puno papirologije. Sve bi to dugo trajalo. Sad, istina, neke manje količine šaljem vani, uglavnom za domaćinstva – kaže on i dodaje:

U turizmu i poljoprivredi vidim budućnost. Nadam se da će se proizvodi pripremljeni na način bez hemije i aditiva sve više cijeniti.

Podijeli vijest